Znanstvenik Ivan Đikić, gostovao je danas u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, gdje je komentirao je kritike koje su u javnom prostoru sve češće, a propos njegove stalne medijske prisutnosti , pa ispada da radi više nego premijer, kako je interpretirao kritičare voditelj emisije Aleksandar Stanković.
Đikića takve kritike ne uznemiravaju, jer, kako je rekao, u zadnja četiri mjeseca je sa svojim kolegama znanstvenicima s Goethe instituta u Frankfurtu nevjerojatno puno napravio, a uz posao znanstvenika i profesora na sveučilištu, puno vremena, ističe, troši i na objektivno prenošenje znanstvenih činjenica u medijima kako se virusom ne bi manipuliralo. Nijedna kritika, koja je konstruktivna, kaže Đikić, nije za odbaciti. A ako javnost bude u ovoj pandemiji dobro educirana, ponašanje će biti bolje i rezultati povoljniji.
Hrvatska kaska za virusom
Hrvatska je odnedavno znatno relaksirala epidemiološke mjere u borbi s koronavirusom. Od veljače do lipnja odigrala je jako dobru utakmicu, smatra znanstvenik. I tada smo bili ispred virusa, ali kad je proglašena pobjeda nad virusom, došlo je do opuštanja, pale su tenzije, ljudi su počeli misliti da je virus pobijeđen i da više nije tako opasan.
Nasuprot Hrvatske gdje se malo tko drži mjera i preporuka, u Njemačkoj vlada i danas jako propagira nošenje maski i u zatvorenom i u otvorenom prostoru, svjesna da ako se ljudi opuste, virus će preuzeti ritam i ići će, veli Đikić, ispred nas. a mi ćemo kaskati, kao što je trenutno slučaj u Hrvatskoj.
Na pitanje voditelja kako je moguće da u Hrvatskoj trenutno boravi pola milijuna turista, i da, kako tvrde iz Vlade, nitko od njih nije zaražen, Đikić odgovara kako je to politička izjava koja ne gleda znanstvene pokazatelje i šalje u javnost krive poruke. – To što govore, nije moguće! Najveća opasnost ove bolesti je njezino asimptomatsko širenje. Mi i ne znamo da je netko zaražen, on dolazi na posao normalno, zarazi druge, i imamo nekontrolirano širenje zaraze, a kad dođe do eksponencijalnog rasta, to nijedan epidemiolog više ne može zaustaviti. Kolega Lauc, dodao je, govori o 3 posto populacije koja je zaražena, što bi u slučaju Hrvatske značilo 120 tisuća ljudi, a službeno ih je trenutno tisuću!
Đikić smatra da se u Hrvatskoj kasni s donošenjem mjera i da su sve ove mjere koje se sad donose, morale biti na snazi još prije dva tjedna, pa su stoga zakašnjele.
Treba li što više testirati, ili ima pravo Krunoslav Capak , ravnatelj HZJZ- a kad kaže da nije važno koliko gađate nego je važno da pogodite metu?
To je populistička izjava, smatra Đikić. Treba testirati. Hrvatska je imala lock down u kojem je participacija građana bila izvanredna i to je bilo vrlo uspješno. Ali, u Južnoj Koreji koja ima 51 milijun stanovnika, nikad nije bilo lock downa, a imaju 268 mrtvih. Oni su koristili testiranja na velikom broju građana i uspjeli su.
Korona i karijes
Kratko je komentirao i izjavu predsjednika Zorana Milanovića koji je koronavirus usporedio s karijesom.
-Mogu samo reći da se od karijesa ne umire, a od koronavirusa umire, i to je neusporedivo. Znanstvene činjenice moraju biti prezentirane objektivno i neovisno- poručio je.
Đikić vjeruje da bi početkom iduće godine mogli objaviti podatke o cjepivu, a sredinom iduće godine bi moglo biti i u upotrebi. Trenutno postoji 180 različitih vrsta cjepiva, a “imamo i neke nove lijekove koji zaista pomažu, i zato sam optimističan”.
Dvije godine je radio u Kaliforniji, ali je ipak odlučio vratiti se u Frankfurt da bi ostao akademski profesor i posvetio se znanstvenim istraživanjima. Potvrdio je da ga u savjetnički tim vlade nitko nije zvao, ali, u Hrvatskoj, kaže, ima velik broj stručnjaka koji su angažirani i u savjetu. Ne misli da političarima treba podilaziti hvalospjevima na njihov račun. Naprotiv, oni moraju biti kritizirani kad ne rade dobro- reći će Đikić komentirajući laude kolege Rudana na račun premijera Plenkovića i njegovog tima.
Smatra da se Hrvatska prerano otvorila, posebno prema BiH i Srbiji, pa je od nula oboljelih došla na preko stotinu svaki dan, a sve zbog agresivnog promoviranja turizma. Turizam je potreban hrvatskom gospodarstvu, kazao je, ali se u isto vrijeme mora zaštititi zdravlje građana. I ne možemo reći da imamo najbolje rezultate, jer nemamo- napominje. A da smo slijedili znanstvene podatke bili bi danas sličniji Južnoj Koreji, i onda bi mogli govoriti o postupnom otvara ju turizma.
Razočaravajuće špnašanje političara
Ponašanje u izbornim stožerima, posebno HDZ-a, gdje je bio i ministar zdravstva Vili Beroš, a gdje nikakve epidemiološke mjere nisu poštovane, Đikić smatra velikim problemom jer je to bilo za većinu hrvatskih građana jako razočaravajuće ponašanje političara. HDZ i SDP nisu odigrali dobru utakmicu u izborima, umjesto pokazivanja primjerom zašto se moramo držati epidemioloških mjera, kod nas se šef javnog zdravstva grli i ljubi s drugima. Kako sad reći ljudima nosite maske na poslu i u javnom prijevozu. Izgubili smo ono što smo imali u ožujku kada smo promovirali slogan ostanimo doma i kada sam hvalio Hrvatsku. Sada ponovo moramo raditi zajedno, jer ako nam se nastavi ovakav trend, naši epidemiolozi iz Andrije Štampara koji su vrhunski, neće to više moći pratiti. Danas imamo jako puno ljudi u bolnicama, mnogi imaju probavne simptome, jer virus ulazi u tijelo ne samo preko disanja, nego i preko naših ruku, i probavnog trakta.
Što nam donosi jesen?
Širenje virusa u velikom dijelu populacije donosi veliku opasnost na jesen zbog drugih bakterijskih bolesti , a tada će biti jako teško motivirati ljude na dodatni lock down- ističe Đikić.
Ponovno zaključavanje? Kad se u Pekingu pojavio na malom uzorku virus, cijeli grad je zaključan. Drugi primjer je Južne Koreje koja nikad nije imala lock down, a imali su izvrsne rezultate pridržavajući se epidemioloških mjera.
Na teorije urote koje su se pojavile širom svijeta kao odgovor na pandemiju covida – 19, Đikić mirno kaže kao ništa što je javno prezentirano ne treba a priori odbaciti, nego istražiti. No, virus je, tvrdi, prirodno stvoren, ali ljudi koji nisu znanstvenici mogu povjerovati i da je virus stvoren u laboratoriju, kao dio urote.
Komentirao je i teorije da je plaćenik Pharma industrije, demantirajući takve tvrdnje, jer, kako je rekao, Pharmu je napustio radi slobode istraživanja. Znanstvenici koji s ljubavlju rade svoj posao, oni će omogućiti svijetu da živi bolje i zdravije, a ove teorije, pa danas može svatko govoriti što želi, sve dok ne zadiru u javno djelovanje, i tada je opasno. Njih treba argumentirano pobiti da bi se spriječilo štetno djelovanje- izjavio je Đikić.
Ima ljudi koji ne prihvaćaju znanstvene opservacije o pandemiji i žele čuti “alternativnu stranu”, kazao je Stanković.
-Mi se razlikujemo u razmišljanju i interpretaciji podataka od početka do sada. A oni koji misle da postoji alternativna istina, ti su ljudi odbacivali priče da je virus opasan, i danas je u Americi sve zatvoreno, 71 tisuća je zaraženih u jednom danu. Anthony Fauci je vrhunski stručnjak i takvim ljudima treba vjerovati, a da su se okrenuli tim alternativnim stranama, danas bi situacija bila i daleko teža- veli Đikić.
Nema razloga za strah, ali ima za oprez!
U ovom trenutku, tvrdi, u Hrvatskoj nema razloga za strah, ali ima razloga za oprez, situacija je opasnija nego u travnju jer se virus širi, a ne znamo odakle dolazi, jer su granice otvorene, i to nas čini osjetljivijima. Morat ćemo se uozbiljiti i primjenjivati mjere- maske u javnim prostorima, otvorenim i zatvorenim, poštivanje distance, i tada možemo, uz veći broj testiranja, više uključenih stručnjaka, na jesen biti bolje pripremljeni i imati rezultate kao Južna Koreja.
Ivan Đikić je član njemačke Leopoldine i Američke akademije znanosti i umjetnosti ( ali ne i HAZU-a !? ).
-Članstvo u Leopoldini je bilo veliko priznanje njemačkih znanstvenika za moj rad. Leopoldina je bila vodeća institucija koja je objavila mjere koje vlada mora primjenjivati u pandemiji . Prošle godine sam i od Američke akademije dobio čast i priznanje, no, tamo je veći broj umjetnika, javnih osoba, eto, lani je zajedno sa mnom primljen u Akademiju i Obama– spomenut će Đikić kao svojevrstan kuriozitet. Kroz njegov laboratorij u Njemačkoj prošlo je 46 znanstvenika, ali nažalost , rekao je, nijedan se nije vratio u Hrvatsku, iako ih je on pokušavao motivirati na to. U Hrvatskoj se, tvrdi unatoč svemu, može stvoriti uspješan laboratorij i u Hrvatskoj ima mladih, vrlo talentiranih i uspješnih znanstvenika, ali su jako izolirani. I to je problem.