Neovisni novinarski portal
3.8.2020.
aktivisti / EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO
Foto: pixabay.com, ilustracija

Zahtjevi za zeleni oporavak i zeleni rast predani Vladi i Saboru:
Zelene udruge pozivaju na suradnju i zajedničku akciju

Foto: pixabay.com, ilustracija

Osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim saborskim zastupnicima i zastupnicama. Traže snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta te naglašavaju da je ovo trenutak u kojem je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti  zelenim financijama ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak.

U pozivu na suradnju i oporavak od krize u smjeru intenzivnog poticanja i razvoja zelenog društva kako ga je prepoznala Europska unija stoji da će oporavak od jedne od najvećih zdravstvenih i ekonomskih kriza u novijoj povijesti biti posebno zahtjevan za hrvatsko gospodarstvo i da je složenost uzroka i posljedica tolika da je potrebna suradnja svih razina društva. Naglašava se i da upravo sada kada je Europska unija spremna zeleni oporavak popratiti  zelenim financijama imamo jedinstvenu priliku za ulaganja koja će dati snažan poticaj razvoju vlastitih resursa – u znanje i ljude, u održive i obnovljive domaće izvore energije, domaću industriju i poljoprivrednu proizvodnju, u inovacije i u povećanje kvalitete života u gradovima.

Zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast, koji su predani Vladi i Saboru, formirali su Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga. institucije na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

U ime organizacija hrvatskog civilnog društva, u ime skupine 550 hrvatskih znanstvenika za klimu, u ime pet regionalnih razvojnih i energetskih agencija, u ime stručnjaka u zaštiti okoliša, u ime Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Stručne udruge za sunčevu energiju, u ime mladih iz pokreta Štrajka školaraca za klimu, u ime članova Hrvatske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, u ime različitih drugih stručnih organizacija i tvrtki, udruge predaju Vladi i Saboru svoje zajedničke zahtjeve za zeleni oporavak i zeleni rast te pozivaju na otvoreni dijalog, suradnju i zajedničku akciju.

Luka Tomac iz Zelene akcije navodi da ovaj moment moramo iskoristiti punim plućima, a Ivana Rogulj, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja da će sve razvojne i investicijske odluke i akcije koje pokrenemo u narednih šest mjeseci, definirati naš razvoj u sljedećih desetak godina, a time i našu mogućnost djelovanja na smanjenje emisija ugljika i neminovnu prilagodbu klimatskim promjenama. Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge ističe da je na novoj Vladi  da ovu jedinstvenu priliku prepozna i iskoristi, te da se kao društvo okrenemo novom, niskougljičnom i održivom razvoju, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju boljih mogućnosti za buduće generacije.

Poziv na podršku zahtjevima otvoren je i dalje, a zajednički dijalog potpisnika inicijative s predstavnicima nove Vlade i saborskim zastupnicima planiran je za rujan. U nastavku je osam ključnih točaka Zahtjeva za zeleni oporavak i održivi razvoj Hrvatske:

  • Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;
  • Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;
  • Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;
  • Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;
  • Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost – izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);
  • Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;
  • Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;
  • Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI