Neovisni novinarski portal
3.8.2020.
GOSPODARSTVO
Foto: pixabay.com, ilustracija

Uznemirujuće istraživanje:
Domaće tekstilne radnice rade za minimalac i u neadekvatnim uvjetima, a često su izložene i verbalnom nasilju nadređenih

Foto: pixabay.com, ilustracija

Rezultati istraživanja o uvjetima rada u domaćoj industriji odjeće potvrdili su potplaćenost i obespravljenost tekstilnih radnica. Kroz 38 intervjua s radnicama u četiri tvornice u kojima se najviše proizvodi za Benetton, Hugo Boss i Olymp, istraživačica i radnica u Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS) Ana Vragolović došla je do uznemirujućih podataka o izrabljivanju koje uključuje minimalne plaće, duge radne sate, neadekvatnu zaštitu  i verbalno nasilje od strane nadređenih.

Radničke plaće vrte se oko minimalca (3000-3100 kn). To je 63 posto od praga siromaštva i 34 posto od dostojanstvene plaće – plaće koja bi radniku bila dovoljna za normalan život, odnosno kojom bi mogli pokriti osnovne životne troškove (hranu, režije), ali i neke koji se sada smatraju luksuzom (novu kvalitetnu odjeću i obuću). Iznos dostojanstvene plaće za Hrvatsku je 1246 eura, što je tri puta više od minimalca i znači da radnici ostatak moraju negdje skrpati kako bi preživjeli od prvog do prvog. Zbog toga rade dodatne poslove, često na crno, ili ovise o financijskoj pomoći partnera ili rodbine.

U tvornicama se događa niz kršenja prava. Intervjuirani radnici nerijetko moraju raditi prekovremeno, ostajati poslije posla ili dolaziti subotom, prekovremeni se često ne bilježe, stoga i ne plaćaju. Naknada za prijevoz plaća se u obliku autobusne karte ili djelomično u novcu, a u jednoj tvornici u bonovima za tvornički dućan kojima se mogu kupiti samo košulje, ne platiti gorivo i hranu. Dodaci za topli obrok topli obrok, otežane uvjete rada, porast plaće po godinama staža i dr. radnicima nisu poznati – njihova primanja svedena su na goli minimum.

Posljedice na fizičko i psihičko zdravlje

Ako moraju na zdravstveni pregled ili su bolesni, radnici radije ne koriste bolovanje nauštrb svoga zdravlja, jer poslodavci tada isplaćuju 70% od plaće, što je u skladu sa zakonom. Velike vrućine ljeti i prašnjava i zagušljiva radna mjesta uzrokuju malaksalost, nesvjesticu i ozljede. Štedi se na wc papiru i sapunu, wc-i su prljavi, a u jednoj od tvornica radnici su morali sipati vodu kantama jer vodokotlići nisu radili. Dugi radni sati i neadekvatna zaštita na radu ostavljaju posljedice na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Još neki problemi su profesionalne bolesti uzrokovane poslom (bolovi u leđima, proširene vene, uklještenje živaca, iritacija kože, očiju i dišnih puteva zbog prašine). Radnici se suočavaju s velikim stresom, pritiscima da rade brže i verbalnim nasiljem koje provode nadređeni, poput vrijeđanja i nazivanja radnika neradnicima, lijenčinama i sličnim pogrdnim imenima.

Plaća u tvornici istog gazde u Sloveniji 400 eura veća

O svim tim rezultatima istraživanja Clean Clothes kampanje govorila je jučer u prostoru riječke Filodramatice istraživačica i radnica u Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS) Ana Vragolović, dok je predsjednik tog sindikata Siniša Miličić rekao da je minimalna plaća problematična, jer nije dovoljna za život. Usporedio je bruto plaću u Hrvatskoj i Sloveniji – bruto plaća u Sloveniji je 940 eura, a u Hrvatskoj 546 eura. Austrijska kožarska tvrtka Boxmark ima tvornicu u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje radnici u startu rade za 394 eura veću plaću. To znači da bi i plaća u Hrvatskoj mogla i trebala biti veća. Također je naglasio da je pravo radnika „na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati dostojan život“ garantirano Ustavom RH, no u praksi se ne poštuje.

Rekao je i da ni pravo na minimalnih 20 dana godišnjeg ni osmosatni radni dan i druga prava radnicima nisu dana nego su izborena u dugotrajnim borbama.  Radnici se trebaju organizirati i sindikat početi shvaćati kao svoje organizacije, u kojima moraju sudjelovati aktivno kako bi nešto postigli. Dodatan razlog za organiziranje jest to što sindikat jedini ima pravo na sklapanje kolektivnih ugovora, pravnih dokumenata kojima je moguće osigurati poboljšanje prava, kao i organiziranje štrajka. „Na mnogo načina možeš biti obespravljen, a na samo jedan zaštićen – ako znaš koja su ti prava i kako se boriti za njih”, rekao je sindikalac na tribini koju su organizirali Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter i Savez udruga Molekula. .

Cijelo istraživanje dostupno je na poveznici: https://cleanclothes.org/file-repository/hr-2020-country-profile-web.pdf/view

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI