Neovisni novinarski portal
20.10.2020.
GOSPODARSTVO
Foto: Danica.hr

Tržišno natjecanje:
Domaći poljoprivrednici počeli bacati povrće, urod krastavaca podravskog OPG-a završio na otpadu

Foto: Danica.hr

Domaći poljoprivrednici počeli su bacati povrće jer ga nemaju kome prodati. Kako javlja koprivnički portal Danica.hr, tužan prizor pobranih i u otpad odbačenih krastavaca zabilježen je na jednom OPG-u okolici Pitomače. Navode i razlog – Hrvatsku je preplavilo jeftino uvozno povrće, uglavnom iz Poljske koja se rješava viškova i drastično spušta cijenu, zbog čega je domaći proizvod nekonkurentan.

Da domaćim proizvođačima povrća prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda i da su zbog korona-krize upali u nezavidnu situaciju objavili smo na ovom mjestu prije desetak dana. Na teško stanje uzrokovano povećanjem uvoza, smanjenjem turizma i snižavanjem otkupnih cijena upozorila je tada Hrvatska poljoprivredna komora i pozvala na kupovinu domaćeg povrća.

Uvoz raste iz godine u godinu, a brojke o količinama uvezenog povrća su alarmantne. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvezeno je 56.072 tona povrća u vrijednosti 46,37 milijuna eura, količinski 11 posto više nego u istom razdoblju lani, što znači da su na hrvatsko tržište stizali viškovi po nižim cijenama. U prva tri mjeseca uvezemo je, primjerice, čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od 8 milijuna eura. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, a uvezeno je crvenog luka, češnjaka i poriluka u količini od 9.648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura. Uvoz kupusa,  cvjetače i kelja bio je  3.380 tona u vrijednost od 2,9 milijuna eura, dok je salate i cikorije uvezeno 2.694 tona za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkve i cikle povećan je na 5.312 tona u vrijednost 2 milijuna eura, dok je uvoz krastavaca ipak smanjen na 862 tona i u vrijednost od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da je uvezeno  čak 5.000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura i da je uvoz sušenog povrća povećan čak 66 posto na 2.060 tona u vrijednosti od 5,1 milijuna eura.

Foto: Danica.hr

S druge, proizvodne, strane, brojke za prošlu godinu pokazuju smanjenje domaće proizvodnje velikog broja vrsta povrća u odnosu na rekordnu 2018. godinu i govore o ranjivosti sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u proizvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Kod lubenica je tako zabilježen pad za 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.

Pogledajmo sada kako u brojkama stojimo sa samodostatnosti, koju su proljetos zazivali sa svih strana, od državne poljoprivredne administracije do trgovačkih lanaca koji su se natjecali u obećanjima, vabljenju domaćeg proizvođača i najavama o obogaćivanju ponude njegovim proizvodima. Samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj posljednjih je godina na razini 65 posto, a blizu samodostatnosti smo jedino u proizvodnji kupusa koji je naša najvažnija povrtna kultura. Od ukupne proizvodnje povrća na kupus otpada 18 posto, na luk i češnjak 14 posto, na rajčicu 13 posto, lubenice i dinje su na 12, a paprika 9 posto i to su povrtne kulture koje čine preko 65 posto ukupne domaće komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI