Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
(NE)ZANIMLJIVOSTI / životinje i ljudi
Foto: Institut Plavi Svijet

Ljetni gost:
Znanstvenici pozivaju da im dojavite ako ugledate kita

Foto: Institut Plavi Svijet

Iznenadi li vas slučajno kakav kit dok guštate ovih dana u Jadranskom moru u nastavku je obavijest zagrebačkog Veterinarskog fakulteta što bi u tom slučaju bilo dobro napraviti osim zgrabiti pametni uređaj i početi bjesomučno fotografirati i snimati

U posljednja dva tjedna na više lokacija u Jadranu viđen je kit. Prema podacima zasad dostupnim Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 3. srpnja kit je viđen kod Omišlja na otoku Krku, zatim sljedeći dan u Velebitskom kanalu te 11. srpnja kod otoka Žirja.

-Na nekoliko snimki moguća identifikacija vrste veliki sjeverni kit (Balaenoptera physalus). Ova vrsta je stalni stanovnik Sredozemlja i povremeno zalazi u Jadran, te je najčešće viđeni kit usan u Hrvatskoj. Znanstvenici s našeg fakulteta istražuju morske sissavce (kitove i dupine) od osamdesetih godina prošlog stoljeća, te između ostalog prikupljaju i podatke o viđenjima kitova i dupina. Stoga, ako budete imali sreću te vidite kita ili dupine molimo javite našim znanstvenicima na mail tomislav.gomercic@vef.hr ili pomoću aplikacije za mobitel CroDolphin Little. Svi podatci o viđenjima morskih sisavaca javnosti su dostupni putem stranice crodolphin.vef.hr. Ukoliko pronađete ozlijeđenog ili uginulog dupina, molimo obavijestite službu 112, koja će informaciju proslijediti našim kolegama koji su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike zaduženi za praćenje smrtnosti morskih sisavaca u Jadranu – objašnjavaju sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta.

Foto: Institut Plavi svijet

Veliki sjeverni kit (Balaenoptera physalus), poznat još i kao kit perajar, najbliži je srodnik plavog kita i poslije njega sljedeća najveća životinja na Zemlji koja je u prosjeku duga dvadeset metara i teška oko sedamdeset tona.

-Široko je rasprostranjena vrsta koja živi u svim oceanima i morima svijeta, osobito u umjereno hladnim i polarnim zemljopisnim širinama. Također nastanjuju Sredozemno more i redovno ulaze i u Jadran. Žive uglavnom sami ili u manjim skupinama, a povremeno se opažaju skupine do stotinjak životinja u područjima koja su bogata hranom. Uglavnom se hrane planktonskim račićima i manjom plavom ribom, skušama, haringama i capelinima. Imaju hidrodinamčki oblikovano tijelo s naboranim grlenim brazdama koje se tijekom hranjenja prošire. Sporim kretnjama kroz vodu hrane se širom otvorenih usta filtrirajući velike količine vode kroz usi. Veliki kitovi hrane se ljeti, konzumirajući do jedne tone plijena dnevno. Tijelo velikog kita je tamno sivo s gornje strane, a bijelo ili bež s donje strane. Ženke mogu narasti do 27 metara dužine i težiti gotovo 100 tona. Žive duže od 80 godina. Ženka u zimskim mjesecima koti samo jedno mladunče u prosjeku svake dvije do tri godine. Trudnoća traje 11 do 12 mjeseci.  Veliki kitovi najčešće se love od svih kitova. Samo na južnoj polutci ubijeno je preko 725.000 jedinki. U ovom trenutku njihova brojnost i status u oceanima su nepoznati. U Sredozemnom moru status ugroženosti vrste ocijenjen je kao osjetljiva.– navode u lošinjskom znanstveno-istraživačkom Institutu Plavi svijet.

Foto: Institut Plavi svijet

 Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i nizom međunarodnih propisa.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI