Svi znamo kako je poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj desetljećima sustavno zanemarivana, poljoprivrednici dovedeni na rub i ispod njega, kako je iz Slavonije iselilo stanovništvo, kako se i dalje pogoduje uvoznicima uvoznih poljoprivrednih proizvoda umjesto da se trgovačkim lancima nalaže otkup domaćih i kvalitetnih, da je Lika sablasno prazna, kako su polja u Dalmaciji zapuštena… itd. Znamo i kako je tzv. sustav poticaja za poljoprivrednike po mnogima postao još jedano žarište korupcije u kojima su se novci dijelili i onima koji se nikad nisu namjeravali baviti poljoprivredom, ali su bliski s vladajućim strukturama. O svemu tome se piše i upozorava se godinama, a evo ovdje i jedan nedavni tekst (Oikon – Zaorimo zapuštena hrvatska polja i prehranimo 11 milijuna ljudi godišnje)o ovoj temi sa smjernicama za boljitak hrvatske poljoprivrede.
Aktualna HDZ-va vlast se stalno hvali nekim projektima vezaim uz pojoprivredu, a čiji se učinci baš i ne vide. Sada su se upravo pohvalili kako je državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek predstavio u Stubičkim Toplicama nacrte Strategije poljoprivrede 2020.-2030 „Više od farme“, a koji je, kažu, nastao kao rezultat suradnje Ministarstva poljoprivrede i Svjetske banke, rada domaćih i stranih stručnjaka te brojnih konzultacije s proizvođačima, znanstvenicima i širom javnošću.
Što možemo očekivati od još jedne u nizu besplodnih bla-bla strategija koje se periodično lansiraju u javnost može biti jasno već iz uvodnog dijela.
-U suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora usuglasili smo sljedeću viziju razvoja poljoprivrede: „proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima” – vele stratezi.
Prazna Lika (foto TRIS/G. Šimac)
Dakle, zaključili su da treba proizvoditi više hrane i kako bi se više ljudi trebalo baviti poljoprivredom?
Izvrsno.
Imaju oni i tzv. strateške ciljeve:
-Strateška vizija za poljoprivredu oblikovana je u četiri strateška cilja: 1) povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene; 2) jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora; 3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te horizontalan cilj 4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru – isplanirali su.
Inače, taj dokument na 62 stranice, ako vas možda zanima, možete pažljivo iščitati na ovoj poveznici.
Ako vam se ne da, evo vam još jedno poglavlje gratis:
-Ovom se vizijom prepoznaje važnost veće poljoprivredne proizvodnje, uvažavajući potrebu održivog upravljanja prirodnim resursima u kontekstu ubrzanih
klimatskih promjena. Ujedno se naglašava potreba za osmišljavanjem modela rasta za poljoprivredno-prehrambeni sektor koji doprinosi uravnoteženom teritorijalnom razvoju. Za ostvarenje te vizije uspjeha, buduće politike i programi trebaju omogućiti repozicioniranje hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora na domaćem i međunarodnom tržištu. Buduća poljoprivredna politika mora omogućiti razvoj poljoprivrede u sektor koji će biti produktivniji, više usklađen s tržištem, učinkovitiji u cijelom lancu hrane i konkurentniji – vele stratezi bez motike.
Eto.
Drniš, Petrovo polje (foto Tris/G. Šimac)
