Neovisni novinarski portal
3.8.2020.
ekopis
Foto: Giorgos Rigoutsos WWF Greece

Praznik oceana koji su puni smeća – WWF:
Sredozemlje je u stalnom izvanrednom stanju, a hrvatska ekonomija ovisi o moru

Foto: Giorgos Rigoutsos WWF Greece

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Oceanu) je u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa velikih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja prekriva skoro tri četvrtine ili 71 % Zemljine površine. Od 2000. godine službeno ih ima pet: Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni ocean. Međusobno povezani, oceani i mora čine vodenu masu koja se naziva Svjetski ocean, a naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora, također je njegov dio.

Obratite pažnju na Jadransko more: gotovo čitavo je eksploatirano potencijalnim naftnim poljima, ribolovnim zonama itd...

Obratite pažnju na Jadransko more: gotovo čitavo je ‘rezervirano’ i osjenčeno aktualnim i potencijalnim naftnim poljima, ribolovnim zonama itd…

Tako neki definiraju pojam ocean kojemu je danas praznik, a koji obilježava pun otpada. Naime danas je Svjetski dan oceana, dan  na koji se prigodno jednodnevno uvijek i iznova upozorava na važnost mora za opstanak ljudi na Zemlji. No takvi se vapaji brzo zaborave ili ih se uopće ne sluša. Posebno nebitna su takva upozorenja mjerodavnim svjetskim političarima i korporacijma, koje se na njih ne obaziru. To je jasno i samo iz ove činjenice: 16 godina je trebalo svjetskim vođama da prihvate i jednu protokolarnu benignu ideju o proglašenju Svjetskog dana oceana.  Naime, obilježavanje Svjetskog dana oceana predloženo još 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvoju održanoj u Rio de Janeiru, no to je odobreno tek 16 godina kasnije: kad je donešena službena odluka Generalne skupštine UN-a iz 2008. godine.

Stoga danas Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) javnosti poručuje kako spremaju Plavi oporavak za Sredozemlje, a jer je more ključno za našu budućnost.

-Pandemija koronavirusa pogodila je sve mediteranske zemlje, a kod mnogih pretjerana ovisnost o turizmu može dodatno otežati oporavak. Na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) poziva vlade mediteranskih zemalja na zajedničku “Plavu strategiju oporavka”. More je naš ključni zajednički resurs te je nužno da se vlade usredotoče na njegovu zaštitu i oporavak – veli WWF. 

U sklopu WWF-ove inicijative “Plavi oporavak za Sredozemlje” analizirani su ekološki i ekonomski aspekti Sredozemlja za 2020. godinu. WWF procjenjuje da plava ekonomija može generirati godišnju vrijednost od 450 milijardi američkih dolara, što je više od polovice godišnjeg Fonda za oporavak EU. Međutim, od takve ekonomije možemo kao društvo prosperirati isključivo ako očuvanje mora tj. zaštita prirode postane norma. No to ijetako, što znaju svi koji žive na hratskim obalama: ona se  daje bezočno i nekažnjeno devastira, a kontrola eksploatacije morskih resursa je slaba i nikakva.

Ilustracija: Leteće kopno okruženo morem (foto TRIS/G.Šimac)

“Ekološke katastrofe, sve toplija klima, ekstremne vremenske prilike, izbjeglička kriza, nezaposlenost, pandemija: možemo reći da je Sredozemlje u stalnom izvanrednom stanju. More je jedno od naših najvažnijih i najvrijednijih zajedničkih resursa te moramo uložiti u njegov oporavak želimo li osigurati stabilnu budućnost. Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti uslijed pandemije virusa Covid-19 potvrdilo je da se smanjanjem ljudskog pritiska na okoliš riblji stokovi mogu oporaviti. Želimo li osigurati dovoljno resursa za budućnost, potrebne su hrabre promjene koje će čuvati prirodu i ljude”, rekao je Danijel Kanski, voditelj morskog programa WWF Adrije.

Kako bi se ostvario “Plavi oporavak” potrebno je zadovoljiti dva uvjeta, kako kažu. Dakako, najprije moramo stvoriti uvjete za oporavak mora. Iako vodeći svjetski znanstvenici navode da bi najmanje 30% mora trebalo biti pod zaštitom, učinkovito je zaštićeno samo 1.27% Sredozemlja. Ovaj podatak govori sve.

-Učinkovito upravljanje zaštićenim morskim područjima ključno je za obnovu ribljih stokova, održavanje ribolovnih i turističkih aktivnosti te reguliranje klime. Zatim moramo redizajnirati naš ekonomski sustav. WWF-ova analiza za 2020. godinu pokazuje da se svih sedam glavnih pomorskih sektora (pomorski promet, akvakultura, rekreacijski i sportski ribolov, mali gospodarski ribolov, kruzeri, nautički turizam i vjetroelektrane na moru) oslanjaju ili se natječu za ista morska područja, što rezultira sve većim prijetnjama za prirodu, ekonomiju i ljude – zakljuzčuju u WWF-u.

To opet možemo sami zaključiti i na primjerima mikrolokacija na hrvatskom priobalju: primjerice na Prokljanu kod Skradina: neprosvijećene državne vlasti bi sve ‘udrobile’ na tom malom području: i golf igrališta, i apartmanska naselja, i nacionalni park, i marikulturne pogone i vjetroelektrane… na istom mjestu ne sankcioniraju izlov riblje mlađi, tamo bi ubirali korist i od megajahti itd.

“Ne treba posebno naglašavati da je Hrvatska ekonomija ovisna o Jadranskom moru i priobalju – prije svega kroz turizam, ali i marikulturu, ribarstvo te pomorstvo. Način na koji smo poslovali posljednjih 50 godina štetan je i destruktivan. Takav pristup donosi korist manjini i pojedincima, ali sigurno ne doprinosi očuvanju naših prirodnih resursa, stabilnoj i održivoj ekonomiji, te kvalitetnijem životu svih naših građana i građanki. Održiva plava ekonomija nudi niz mogućnosti koje je moguće primijeniti u svim morskim sektorima. Naše more zaslužuje bolji odnos, a ukoliko budemo dobri i pažljivi skrbnici, vratit će nam višestruko”, naglašava Mosor Prvan iz morskog programa u WWF Adriji.

Pa neka tako i bude.

Sve najbolje povodom Svjetskog dana oceana. 

Foto: Giorgos Rigoutsos WWF Greece

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI