Neovisni novinarski portal
3.8.2020.
izborište / POLITIKA
Izborni “bordel” i politički striptiz :  I kad se skinu do kraja, rijetki među njima porumene od srama; razumljivo, besramni su…

Izborni “bordel” i politički striptiz :
I kad se skinu do kraja, rijetki među njima porumene od srama; razumljivo, besramni su…

Nevjerojatnih 190 kandidacijskih lista, s preko 2600 kandidata, ušlo je u utrku za 151 mjesto u Hrvatskom saboru. Svega tu ima, najviše nerealnih ambicija, prepotencije i neuravnoteženih izjava. Ono čega nedostaje, svakako je samokritičnost, svijest o vlastitoj specifičnoj težini i relevantnosti na bilo kojoj razini. Većinu ih povezuje zajednička strast za najisplativijom “neradničkom sinekurom” otkako je svijeta i vijeka. Svi žele u Hrvatski sabor da bi pod motom rada za opće dobro, zapravo vrhunski živjeli od nerada! I međusobnog rekreativnog nadmudrivanja, podmetanja, spletkarenja, koje usput donosi solidnu materijalnu dobit.

“Zaneseni” Bandić, pomahnitali vjeroučitelj, pragmatični Žele…

Neki, poput Milana Bandića, će teško izgurati kampanju na vlastitim nogama, jer i prije njezinog službenog početka već opasno teturaju. Navodno,  toliko se dela, da je čovjek zaboravio uzeti lijek za tlak, pa ga zanijelo…

Drugi, poput Žele ( Željka Keruma), vraćaju se politici nakon poslovnog potopa ne bi li osigurali makar pristojni, redoviti mjesečni prihod kojim će moći servisirati neskromne obiteljske potrebe i navike. Pršuta će se uvijek naći za kampanju, a ako ništa drugo Žele makar nije licemjer, pa u startu kaže da će nakon izbora ( razumije se da će osvojiti mandat … ) s pobjednikom, svejedno koje je boje i ideologije, mada, priznaje, osobno mu je bliža desnica. Ali, kao da je to važno…

Ima i pomahnitalih vjeroučitelja koje je ponijela predizborna euforija, poput Marina Miletića iz Rijeke, koji su opijeni ponajprije vlastitom osobom, koju sada prenose i na svoju odabranu političku opciju . Nositelj Mostove liste u 8. izbornoj jedinici ( Rijeka ), Miletić je danas javnost obogatio novom predizbornom dosjetkom: Mi smo kao prezgodni komad s kojim svi hoće biti, svi hoće s Mostom, jer mi smo taj prezgodni komad! – oduševljeno je reklamirao sebe i stranku koja nema nikakve sličnosti s prezgodnim komadom…

Branko Hrg, bivši HDZ-ov satelit, koji se nekoć legitimirao kao HSS-ovac, krenuo je u solo igru, s kolegom Željkom Lackovićem, naravno da ne sumnja u pobjedu, i već postavlja uvjete onima koji će sastavljati vladu. – Tko dovede bagere na cestu Križevci – Koprivnica, s njima ćemo ići i njih ćemo podupirati dok bageri rade, kad stanu, gotovo je!

Šamaranje Raspudić- Peternel

“Možemo” vjeruje da se može i više negoli se objektivno može. Katarina Peović je u nastupu optimizma pomislila da može javno iznijeti zamisao o razmjernom podnošenju tereta krize i progresivnom oporezivanju koje bi bogate opteretilo znatno više od siromašnih. Pa su se mnogi pobojali da bi ova ljevičarka oduzimala vlasnicima, čak i zakonito stečenu, ušteđevinu koja prelazi 100 tisuća eura ( pitanje je koliko to ljudi, kod nas, može svojim poštenim i zakonitim radom zaraditi toliko da ima sve, pokretnine i nekretnine, i štedi u milijunima…? ).

Predizborni “bordel” u koji se guraju kojekakvi tipovi bez kvalifikacija, ili čak i s njima, bez morala i skrupula, kako i priliči “javnoj kući”, obiluje ( političkim ) striptizom. Kandidati se ili sami skidaju do kraja, ili s posebnim užitkom to čine jedni drugima.

Recimo, Igor Peternel, Škorina uzdanica koja se probila na sam vrh Domovinskog pokreta, jako se naljutio kad su mu novog stranačkog šefa mediji ogolili. Nije Škoro po rođenju HDZ-ovac, baš kao i većina tih zakletih ‘rvatina koji se danas s užasom prisjećaju titoističkog totalitarizma i bezjogurtne bivše države u kojoj su ili oni sami ili njihovi roditelji dobili stanove, završili zanate ili fakultete, koristeći besplatno školovanje i puno zdravstveno osiguranje. Ali, sve je dobro dok se o tome šuti, dok se u njihove biografije nekim izbornim ( ili inim ) povodom ne zaviri. I što se otkriva?

Ne samo da je Miroslav Škoro, veliki kolekcionar svehrvatskog domoljubno- domovinskog otpada od HDZ matice, bio predsjednik komisije za kulturu Općinskog komiteta Saveza socijalističke omladine Osijeka. kao pravi Titov omladinac, mada, navodno pionirsku kapu i maramu nije zadužio, nego je i njegov lojalni pobočnik Igor Peternel bio član odioznog, komunjarskog i jugonostalgičarskog SDP-a! I time ga javno diskreditira njegov prijatelj Nino Raspudić. Kakav užas! Brrrr…

Konvertitstvo i prijateljstvo

Naravno, Peternel je korektorom prebrisao taj dio svoje političke biografije i da je pristojnosti i bon-tona u političkih protivnika, taj sitni detalj ne bi nikad na površinu izronio ispod onog debelog sloga korekturne boje, ali, bestraga i Nino Raspudić kojemu vrag nije dao mira, pa ga je u ovo vatreno predizborje drsko razotkrio. Iako su ne tako davno bili veliki prijatelji. Peternel je Raspudiću, kako se sam hvali, baš u vrijeme dok je bio SDP-ovac, itekako pomogao promovirati knjigu. I baš njega, nepodobnog, je zvao, prigovara mu, sad već bivši, prijatelj kojeg je Mostov “kapitalac” Raspudić, ničim izazvan , u HRT-ovom Otvorenom, tako bezočno javno raskrinkao. I to Partijom, a kud ćeš gore kletve…

Foto: Tris/H. Pavić

-Hvalio si me na tim prezentacijama toliko da mi je čak neugodno bilo! Isticao moju višegodišnju predanost promociji antitotalitarnosti i zalaganje za bolje društvo! Nudio mi kasnije na pregovorima da budem s tobom na listi! Sada odjednom promjena! Mene, kojeg nema u studiju napadaš, a zanimljivo je kako u predstavnika HDZ-a Ivu Lučića gledaš poput pitome ptičice i niti jednom s njim ne uđeš u polemiku!- razočarano će Peternel, bivši SDP-ovac i bivši “raspudićevac”, a danas “prvi vezni” tamburaša Škore.

Bivšem drugaru Peternel nije ostao dužan, pa mu je istom mjerom uzvratio: „E moj Raspudicu, možeš ljevičarsku kariranu košulju, koja ti je godinama bila zaštitni znak kako bi se dodvorio mainstreamu, onom mainstreamu kojeg si prozivao, a istodobno očajnički želio da te prihvati, možeš zamijeniti za crno odijelo i sivu kravatu, ali ne možeš promijeniti činjenicu da si jedini tzv. konzervativac koji je preživio sve promjene na javnoj televiziji, pa čak i teror Radmana! Ti si bez problema savjesti nastupao na javnoj televiziji dok sam se ja borio da Karolina Vidović Krišto ne dobije otkaz! Konzervativac koji je prihvatljiv RTL-u i Weekend-medija festivalu, lijevo-liberalnim oazama šunda! Prihvatljiv si zato što se nikada poput Hasanbegovica, Željke Markic, Bartulice, pa čak i mene nisi za ništa konkretno javno izložio. Nikada medijsku batinu nisi osjetio!”

A što se tiče njegova članstva u SDP-u, pa to je, reći će na N1 televiziji, hineći nevažnost tog fakta, bilo prije 15-ak godina, bio sam apolitičan i počeo surađivati s Mirelom Holy na statutu Ministarstva zaštite okoliša, pomogao joj da postane ministrica. Bilo je ono, hoćeš ući, ovo, ono, i bio sam točno mjesec dana, a čim sam vidio o čemu se radi, izašao sam van- branio se Škorin pajdo uhvaćen u klopku vlastite prošlosti. Nakon toga je deset godina bio u HHO-u kao “nestvrstan”, a zapravo, kao i Škorin pokret, otvoren za sve “od lijevog centra do skroz desnog spektra”, sa samo jednom idejom- pomoći da hrvatsko društvo postane bolje. Zbilja, što bi hrvatsko društvo bez Peternela…

“Nespretnost”

Tako je to s prošlošću, uvijek vas sustigne. Nije li sustigla i samog Raspudića koji se još nedavno javno “prao” u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 od suradnje s Feralom koja, pravdao se, nije bila ni svjesna ni dogovorena, a ubrzo su mu “podmetnuli” i fotografiju s palestinkom, koja ga prokazuje kao zaluđenog ljevičara. Pa što bi on štedio Peternela…

Posvađali su se čak i oni koji su politiku htjeli kultivirati “imenom i prezimenom”, svojim biografijama i postignućima. U politici su postigli toliko da lijeva nije znala što radi desna, pa dok se jedno krilo udruživalo ( sa strankama Pametno i Fokus ), drugo se od njih razdruživalo ( šestorica članova SIP-a iz 9. izborne jedinice na čelu s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem). Zbog loše koordinacije i manjka komunikacije…

A dok se tzv. trećeputaši loptaju neugodnim isječcima iz vlastitih biografija i optužbama za izdaju dogovorenih zajedničkih vrijednosti i načela, dotle se “veliki”, čelnici HDZ-a i SDP-a, prepucavaju oko televizijskih sučeljavanja na koja Bernardić nije pristao doći.

-Bjegunac, bio je zauzet “kobasičastom koalicijom”, nema hrabrosti ni znanja izaći na sučeljavanje sam- prigovorio mu je Plenković. Doduše , s pravom. Jer ako hoćeš biti prvi, ne možeš viriti iz prikrajka i jedva čekati da sve prođe, a da nikomu ne moraš izaći na megdan.

“Imena i prezimena”

HDZ-ova glavna akvizicija u 10. izbornoj jedinici, ministar zdravstva Vili Beroš, u zao čas se istrčao s potpuno promašenom i diskreditirajućom tezom kako je za napuštenu djecu prihvatljivije da budu u domu, u ustanovama, nego s istospolnim partnerima. Čak ga je i njegov stranački šef morao demantirati, jer to, tvrdi, nije stav i politika HDZ-a, a Beroš se “nespretno izrazio”.

Je li “nespretnost” i Plenkovićevo kadroviranje u kojem se na listama odabranih, onih za stranku najboljih i najpotentnijih, našlo mjesta i za jednog Božidara Kalmetu, političara koji je u vremenima svoje ministarske moći postao sinonim kurupcije i nezakonitih rabota, pa se čak i njegov službeni vozač okušao u tom “poslu”? Ili za jednog Stevu Culeja koji je na predsjedničkim izborima javno lobirao za Miroslava Škoru a kontra HDZ-ove predsjendičke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović? Čak je i Miro Kovač, glavni Plenkovićev suparnik na unutrastranačkim izborima koji ga je optuživao za autoritarnost i nedemokratsko vođenje stranke, dobio utješno zadnje mjesto na listi u 9. izbornoj jedinici… Nedostajalo je još samo da velikodušni, inkluzivni Plenković prigrli i Željka Glasnovića, koji bi mu vjerojatno donio bar koliko i Zdravka Bušić u ” dijaspori”.

Ali, kad ga se već nije sjetio Plenković, podržao ga je Škoro. Koji je i inače, svoj pokret dosljedno popunio otpadnicima iz HDZ-a …

SDP i nema kandidata s “imenom i prezimenom”. Ostali su na dnu lista ili s ovih izbora sasvim apstiniraju, poput Ranka Ostojića. Klisović, Grbin, Hajdaš Dončić… svi će oni na izbore iz zadnjih klupa, pa što bude. A o tome što bude, bit će i SDP, s Bernardićem, ili bez njega. Padne li osvetoljubivi Bero, koji voli da mu se udvaraju a mrzi da ga kritiziraju, njegova će inferiorna politička družba preživjeti. Jednostavno će se prikloniti novom šefu i nastaviti istim stilom “kako šef kaže”. Makar šef govorio i najveće gluposti…

U hrvatskom političkom bordelu, nema izbora bez striptiza. Ali i kad se skinu do kraja, samo rijetki među njima porumene od srama. Razumljivo, besramni su.

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI