Neovisni novinarski portal
2.6.2020.
FILM / HRVATSKA
Ilustracija: snimatelj u mraku

Svijet protiv hrvatske zakonodavne nebuloze:
Filmski snimatelji više se ne smatraju koautorima filmova!?

Ilustracija: snimatelj u mraku

Što mislite, kako bi izgledao film da ga nije snimio filmski snimatelj? Dakako: nikako. Ne bi ga ni bilo. No autori novog Nacrta prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima to, kako vidimo, očigledno, ne znaju. Ne vide. Naime, iz tog su svog  prijedloga kojega su hrvatske vlasti na javnu raspravu pripustile baš u vremenima opće društvene nesigurnosti i planetarnih covid-19 tegoba izbacili filmske snimatelje kao koautore audiovizualnog djela. Kako to? Lako… evo kako izgleda taj članak 15. u novo predloženom Zakonu koji se tiče ‘koautora audiovizualnog djela’.

Prema njima, ‘audiovizualna djela smatraju se koautorskim djelima‘, a ‘koautorima audiovizualnog djela smatraju se: 1. glavni redatelj, 2. autor scenarija i 3. skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu.

Kao što vidite, snimatelja, bez kojih audiovizualno djelo zasigurno ne bi imalo svoju vizualnu komponentu – nema na ovom spisku: oni prema zakonopiscima nisu bitni za film.

Dokažite da ste bitni

Ima još: ‘Ako je crtež odnosno animacija bitni element audiovizualnog djela, koautorom takvog djela smatra se i glavni crtač, odnosno glavni animator‘, veleumno predlažu. Dakle, animatori animiranih filmova su se jedva provukli – gotovo su i oni ispali sa spiska ‘koautora audiovizualnog djela’.

Ipak, ostavili su mogućnost snimateljima da oni nekako dokažu da su bitni za audiovizualno djelo.

Slika zaslona e-savjetovanja o prijedlozima Zakona

Ako neka druga fizička osoba dokaže da je njezina originalna intelektualna tvorevina bitni element audiovizualnog djela te da bi mogla biti, prema članku 7. stavku 1. ovoga Zakona, koautor tog djela, bit će priznata kao koautor tog audiovizualnog djela – vele zakonotvorci. 

U tom članku i stavku definirali su i kako je ‘autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.’

A što su audiovizualna djela? To su ‘djela, kao što su kinematografski, televizijski, dokumentarni, crtani, reklamni ili drugi filmovi te druga audiovizualna djela izražena slikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, bez obzira na vrstu podloge na koju su fiksirana’.

Dakle, ‘izražena su slikama koje u slijedu daju dojam pokreta‘.

Ilustracija: snimatelj u mraku

Pa ti snimatelju dokaži nekako… da si snimio slike ‘koje u slijedu daju dojam pokreta‘.

Kao jalova utjeha im ostaje da su utrpani u sljedeći članak 16. tog prijedloga Zakona s naslovom ‘autori doprinosa audiovizualnom djelu’.

Skladatelj glazbe, glavni crtač ili glavni animator koji se ne smatra koautorom audiovizualnog djela po odredbi iz članka 15. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, pomoćni redatelj, autor dijaloga, snimatelj, scenograf, kostimograf, slikar maski, montažer i drugi autori koji sudjeluju u stvaranju audiovizualnog djela imaju autorska prava na svojim individualnim doprinosima (autori doprinosa) – kaže taj članak. 

Mogu se slikat…

Ovaj je prijedlog koji je na javnoj raspravi putem internetske e-savjetovanja do 17. svibnja (poveznica) izazvao je šok i sablazan, dakako među snimateljima, ali i među redateljima, scenaristima, glumcima i svima drugima koji se bave stvaranjem filmova i drugih audiovizualnih djela. Reakcije i pisma podrške snimateljima  stižu sa svih strana. Svi podupiru snimatelje udružene u Hrvatskoj udruzi filmskih snimatelja.

– U doba pandemije Covid 19 virusom, dakle u vrijeme kada je kulturna scena posve zaustavljena i “kulturnjaci” smišljaju način kako preživjeti eto u javnoj raspravi Nacrta prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima?! Da li je ovo baš pravi trenutak da se vodi javna rasprava o ovako značajnom Zakonu? Štoviše, članak 15, stavak 2 eliminira snimatelje iz pozicije koautora filmskog djela! Ukoliko ova izmjena prođe, direktori fotografije će postati “autori doprinosa audiovizualnom djelu”. Treba li objašnjavati što to znači u financijskom smislu za snimatelje, kojima se ionako konstantno guraju ugovori u kojima svoja autorska prava prenose na producenta? Znači li to da je potpuno svejedno koji će snimatelj snimiti neko djelo jer je rezultat na kraju posve isti. Povijest filmske umjetnosti nam govori nešto sasvim drugo! – emotivno, a kako bi inače, reagiraju iz  Upravnog odbora  Hrvatske udruge filmskih snimatelja.

Djelomično zamagljeni logotip HFS-a

U svojoj objavi besmislenost ovakvog zakonskog prijedloga potkrjepljuju brojnim pozitivnim primjerima iz drugih zemalja, gdje nikome nije palo na pamet snimatelje filma izbaciti iz uloge koautora filma. Još zanimljivija  i tragičnija je činjenica kako prilikom kreiranja ovakvog prijedloga zakona nitko nije tražio prethodno mišljenje onih kojih se to najviše tiče, npr. snimatelja. Mogu se slikat…

-Zanimljivo je isto tako da u izradi ovog Nacrta, barem koliko smo uspjeli doznati, nije sudjelovao niti jedan snimatelj, što čitavu situaciju čini još intrigantnijom i nameće se pitanje kome je ovaj nacrt u interesu? Još je začudnije što se odjedanput snimatelje izuzima iz pozicije ko-autora audiovizualnog djela, a ostaje skladatelj originalne glazbe, rame uz rame sa glavnim redateljem i scenaristom. O ovoj situaciji ćemo izvijestiti najveću svjetsku snimateljsku asocijaciju, IMAGO, koja se već godinama bori za priznavanje koautorstva direktora fotografije  u svim udrugama koje okuplja. Ovo je ujedno javni poziv snimateljima i ostalim filmskim djelatnicima da promisle, angažiraju se i iskažu svoj stav na stranicama E savjetovanja.Također pozivamo i ostale udruge filmskih djelatnika da podrže status snimatelja kao ko-autora filmskog djela. Držimo se svi zajedno! – vele u HFS-u. 

Nisu dugo čekali potporu kolega iz zemlje i svijeta. Smjesta, svega pola dana nakon apela HFS-a,  je reagiralo najveće svjetsko udruženje snimatelja –IMAGO,  koje broji 55 nacionalnih udruga (odnedavna je i američki A.S.C. punopravni član) i 2500 članova, te oko 20 tisuća suradnika, te poslalo pismo podrške na adrese ravnatelja Ministarstva kulture, Hrvatskog audio vizualnog centra i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u kojem otvoreno i snažno  iskazuje nezadovoljstvo promjenama predloženim u Nacrtu prijedloga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i daje punu podršku H.F.S.-u u nastojanjima za očuvanjem digniteta snimatelja u Hrvatskoj.

PIsmo podrške hrvatskim snimateljima od IMAGO-a, svjetske asocijacije snimatelja IMAGo-a

Hrvatski korak unatrag

-Sve više međunarodnih filmskih produkcija zna za dobre mogućnosti koprodukcije i za snimanje filmova u Hrvatskoj. Smanjenje prava hrvatskih kinematografa utjecat će na već uspostavljeni visoki hrvatski ugled među međunarodnim filmskim radnicima i smatrat će se to definitivnim korakom u krivom smjeru za zemlju. Ako hrvatska vlada značajno smanji prava snimatelja, to će se u diljem svijeta među kreatorima filma i kulturnim djelatnicima shvatiti kao nepravedan napad na hrvatske snimatelje, a negativan međunarodni fokus na to pitanje ozbiljno će utjecati na zemlju koja je  već stekla visoko poštovanje i ugled. To bi bilo vrlo nesretno, pa će IMAGO tražiti da hrvatska vlada i Hrvatski državni ured za intelektualno vlasništvo povuku bilo koji prijedlog koji će umanjiti već uspostavljena autorska prava hrvatskih snimatelja poručuju čelnici IMAGA Paul René Roestad i Louis-Philippe Capelle  hrvatskim zakonotvorcima i zakonodonositeljima.

Najavom izbacivanja snimatelja s popisa zaslužnih za autorstvo na filmu zgranut je jedan od najznačajnijih filmskih snimatelja svih vremena – Vittorio Storaro, nadaleko poznat po  radu na brojnim glasovitim filmovima, dobitnika Oscara za filmove REDS, Apokalipsu sada i Posljednjeg cara, te po suradnji s redateljima kao što su Bernardo Bertolucci , Francis Ford Coppola , Warren Beatty i Woody Allen.

-Hrvatsku poznajem jer sam prije nekoliko godina snimao film u Zagrebu, otkrivajući velike hrvatske slikare…Da budem iskren, hrvatski slikari bili su i moji su učitelji u poznavanju potencijalnog izraza boje u vizualnoj umjetnosti. Znanje je to koje me je inspiriralo za rad u kinematografiji na nekoliko međunarodnih filmova. Siguran sam da se posredstvom rada hrvatskih snimatelja i dalje baštini veliki hrvatski doprinos vizualnoj umjetnosti koji je poznat širom svijeta. Smanjenje prava hrvatskih kinematografa utjecati će na uspostavljeni visoki ugled Hrvatske među međunarodnim filmskim radnicima i smatrat će ga korakom u pogrešnom smjeru. Moje je  osobno mišljenje da bi Hrvatski audiovizualni centar trebao podržati prava hrvatskih snimatelja, a NE smanjiti ih – veli Vittorio Storaro. 

Vittorio Storara, čuveni snimatelj

U obranu prava hrvatskih snimatelja stala su i snimateljska braća i sestre iz brojnih zemalja, primjerice  Ukrajinske snimateljske udruge, Asocijacija snimatelja u Bosni i Hercegovini, Srpske asocijacije snimatelja,Makedonske snimateljske asocijacije i filmskih profesionalaca i Slovenska snimateljska udruga.

Vizualni video za gledanje

Brojni redatelji, producenti, glumci, scenaristi (Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela) se pridružuju svojim aktivnostima, pismima podrške i pozivom na zajedništvo i solidarnost svih dionika u stvaranju filmova.  Nenad Puhovski, Tomislav Rukavina, Bruno Anković, Andrej Korovljev, Rajko Grlić, Nina Violić, Aleksadndra Giljević, Dejan Aćimović, Kristijan Milić, Danko Vučinović, Dalibor Matanić, Vanja Černjul, Dušan Karadalovski, Darius Khondji, Hrvoje Hribar  i, doista, mnogi drugi koje ovdje ne stižemo nabrojati (klikom na navedena imena možete vidjeti njihovu reakciju  i riječi podrške HFS-u).

Neki glumci su poslali (vizualni) video podrške za gledanje u kojem na (vizualno) vidljiv način pokazuju kako bi možda izgledale snimke i filmovi bez filmskih snimatelja.

-Naši kolege i bliski suradnici, najdraži nam glumci poslali su nam duhoviti video uradak u kojem slikovito zbore o snimateljima. Hvala Vam naše drage prijateljice i prijatelji na ovako vizualno elokventnoj podršci – vele u HFS-u (pogledajte gore). 

Umjesto da se želi obezvrijediti snimateljski rad i uloga u stvaranju filmova i drugih audiovizualnih djela, možda bi bile poštenije i logičnije i neke druge ‘filmske’ profesije uvrstiti u definiciju koautorstva, primjerice montažere, bez kojih, poznato je mnogima, brojni filmovi nikada ne bi zavrijedili pažnju niti postali kultni, nezaboravni, remek-djela i tome slično. Tako misli i redatelj Bruno Anković.

O važnosti vizualnosti i estetike filma ovdje neću pisati, ali možemo se složiti da upravo uska suradnja sa našim direktorima fotografije sve nas i čini, u nekom pogledu, redateljima i redateljicama. Važno je reći i da su ostali suradnici, od scenarista, kompozitora do montažera (koji su godinama omalovažavani) presudne autorske karike u stvaranju filma kao kompaktnog djela – veli Anković. 

Nina Violić (foto HFS)

Sličnog je mišljenja i glumica Nina Violić. 

Bez slike nema filma

Van pameti mi je uopće objašnjavati i braniti autorstvo direktora fotografije na filmu, jer to je valjda jasno svakoj nepismenoj babi, da film ne postoji bez snimatelja. Nažalost čak postoji i bez glumca, bez scenarija, bez glazbe, čak i bez zvuka i bez redatelja je nekada postojao film, a bez slike čini mi se baš i nije. Osim toga film je najkompleksnija umjetnost zato što njeguje suradnju autora, a nipošto je ne ukida. Tako da je  ideja da autorstvo pripadne isključivo redatelju najblaže  rečeno ohola i u sebi sadrži duboko nepoštovanje prema filmu. Nadala sam se kao i mnogi da će ovim zakonom montažeri konačno dobiti status ko-autora na filmu, da ćemo i mi kao glumci vratiti naš status, da ćemo na istu temu razgovarati o scenografima, kostimografima, majstorima maske, nadala sam se, drugim riječima, da ćemo se ovim zakonom pokušati brinuti o filmu i za film. Ipak vjerujem da smo danas, ako ne pametniji onda barem iskusniji i kao ljudi i kao društvo i da se ova gluparija prijedloga zakona neće provesti u djelo – veli Nina Violić. 

Hoće li i zakonopisci nekako uspjeti shvatiti da bez slike nema filma ni audiovizualnog djela? Nemamo pojma… nemamo sliku.

Gdje je izlaz?

-Da li je izlaz blizu? Ovisi prije svega o našem zajedništvu i ustrajnosti! – zaključuje predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja Mario Sablić.

O tome ovisi i potencijalni happyend ove bizarne zakonodavno-filmske priče.

Mario Sabli. predsjednik HFS-a (foto HFS)

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI