Neovisni novinarski portal
31.5.2020.
hrvatsko novinarsko društvo / sindikat novinara hrvatske
SNH i HND: NE prijedlogu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima!

SNH i HND:
NE prijedlogu Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima!

Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo su u svojim objavama za javnost iskazali oštro protivljenje sadržaju novog prijedloga Zakona o autorksim pravima i srodnom pravu. Čini se kako autori ovog prijedloga Zakona o autorskim pravima i srodnom pravu nisu baš napravili dobar posao, budući da se mnogi od autora u raznim djelatnostima potencijalno smatraju zakinutima i diksriminiranima ukoliko bude izglasan, npr. filmski snimatelji (vidi TRIS). 

U nastavku su cjelovite obave SNH, pa HND-a: 

Sindikat novinara Hrvatske smatra da se prijedlogom Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima negativno utječe na imovinska prava autora, te će ovakav zakon imati znatne negativne posljedice na prava autora, posebno novinara i fotografa.

Ovakav zakon pogoduje nakladniku/poslodavcu koji će neometano iskorištavati autorska prava, a kao posljedica ovog Zakona, doći će u pitanje zaštita i status radnog odnosa jer će brojni poslodavci odlučiti da nemaju potrebe za autorima jer ionako zadržavaju njihov portfolio autorskih djela. Ovakav prijedlog zakona nije predviđen EU regulativom, te nije bilo pravne obveze za ovakvim promjenama.

Smatramo da zakon treba mijenati mnogo toga. Od Članaka 1. točke 1. i to dodatkom da je autorsko pravo – pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog, umjetničkog i medijsko-nakladničkog područja, jer novinarima i drugim autorima u medijima sustavno se izbjegava priznati status autora ravnopravan s drugim područjima kreativnoga rada i to se ponovo radi ovim prijedlogom zakona

Pridružujemo se brojnim kritikama iznesenim posljednjih dana na članak o autorima audiovizualnih djela te smatramo da uz redatelja, scenaristu i skladatelja u zakonu treba pisati – snimatelj i montažer.

Sindikat novinara Hrvatske ne slaže se u cijelosti sa člankom 93. Dosada je Zakonom o autorskim pravima bilo uređeno da: Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja. (čl.76. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18) Predmetnom odredbom je autor zadržavao autorska prava na djelu bez ograničenja, dok je po novom Zakonu, ako nije drukčije uređeno, poslodavac stječe sva imovinska prava na autorskom djelu koje je stvorio autor. Time se autor stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu se olakšava odluka o otkazu s obzirom da zadržava sva imovinska prava na autorsko djelo. S obzirom da najveći dio Ugovora o radu ili Ugovora o djelu sadrži tipizirane odredbe kojima se ne uređuju prava nakon prekida radnog odnosa, jasno je da će poslodavac u najvećem dijelu slučajeva dobiti sva imovinska prava na autorskim djelima.

Protivimo se da se u zakonu uporno, među aktima kojima se uređuju odnosi u pogledu autorskog djela, izostavlja kolektivni ugovor te zahtjevamo da se  kolektivni ugovor uvrsti među dokumente kojima se uređuje primjerena naknada autoru.

Smatramo da organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava svojih članova mogu u skladu sa Zakonom utemeljiti i udruge novinara Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, kao i da su nakladnici informativnih publikacija i ostalih medija obvezni su autorsko pravo sa svojim zaposlenicima i slobodnim novinarima i fotoreporterima regulirati ugovorima.

Podržavamo i kritike koje je na zakon dala strukovna udruga HND koja upozorava da se predmetnim rješenjima se negativno utječe na moralna prava autora, bez ikakve osnove, dok se poslodavcu daje pravo da sastavlja tuđe autorsko djelo bez dozvole autora, predstavlja pod svojim imenom i druga neosnovana prava. Ne postoji nikakva osnova koja bi opravdala ovakvo rješenje kojim se autora stavlja u nepošten položaj da ne upravlja svojim autorskim djelom, posebno time tko ga potpisuje i s kojim djelima ga se objavljuje. Posebno se ističe da nema smisla pravo poslodavca da dovršava autorska djela autora, te nije jasno iz koje osnove potiče ovo rješenje. Predmetna rješenja su u koliziji s općim moralnim pravima – pravo na priznanje autorstva i pravo na poštivanje autorskog djela. HND smatra da odnose povezane s autorskim pravom treba vezati uz onaj dio Zakona o autorskom i srodnim pravima u kojem se uređuju odnosi koautorstva.

Što se tiče dijela Zakona u kojem se definira “primjerena i razmjerna naknada”, slažemo se s Hrvatskim novinarskim društvm koje smatra kako taj izraz nije dovoljno precizan te da je posebno nejasan u kontekstu izraza “bitan doprinos” za one slučajeve u kojima medijska kuća treba, mora ili želi posebno nagraditi svog novinara, fotoreportera, snimatelja ili drugog medijskog radnika zaslužnog za autorsko djelo.

Zakon i komentare iznesene u javnoj raspravi možete pogledati na ovom linku:

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=13850

Hrvatsko novinarsko društvo u javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o autorskim i srodnim pravima traži brisanje pojedinih odredbi koje poslodavce stavljaju u znatno povoljniji položaj od autora. Posebno je zabrinjavajuće što odredbe koje obespravljuju autore nisu bile propisane Direktivom EU, već je to konstrukcija domaćeg predlagača zakona.

Komentar i primjedbe Hrvatskog novinarskog društva na Nacrt prijedloga Zakona o autorskim i srodnim pravima prenosimo u cijelosti:

“HND smatra da članak 93 stavak 2 treba brisati iz prijedloga Zakona, te se protivi u cijelosti predloženom zakonskom rješenju.

Do sada je Zakonom o autorskim pravima uređeno da: Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako ovim Zakonom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja. (čl.76. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18)

Predmetnom odredbom je autor zadržavao autorska prava na djelu bez ograničenja, dok je po novom Zakonu, ako nije drukčije uređeno, poslodavac stječe sva imovinska prava na autorskom djelu koje je stvorio autor. Time se autor stavlja u nepovoljni položaj, a poslodavcu se olakšava odluka o otkazu s obzirom da zadržava sva imovinska prava na autorsko djelo. S obzirom da najveći dio Ugovora o radu ili Ugovora o djelu sadrži tipizirane odredbe kojima se ne uređuju prava nakon prekida radnog odnosa, jasno je da će poslodavac u najvećem dijelu slučajeva dobiti sva imovinska prava na autorskim djelima.

Ovime se znatno negativno utječe na imovinska prava autora, te će ova odredba imati znatne negativne posljedice na prava autora, posebno novinara i fotografa jer nakon prekida radnog odnosa oni ostaju bez ikakvih imovinskih prava na njihovim autorskim djelima, a u korist poslodavca koji će nesmetano iskorištavati autorska prava. Također će kao posljedica novog Zakona, doći u pitanje zaštita i status radnog odnosa jer će brojni poslodavci odlučiti da nemaju potrebe za autorima jer ionako zadržavaju njihov portfolio autorskih djela.”

HND također smatra da članak 93 stavak 4 i 5 također treba brisati iz prijedloga Zakona, te se protivi u cijelosti predloženom zakonskom rješenju.

Predmetnim rješenjima se negativno utječe na moralna prava autora, bez ikakve osnove, dok se poslodavcu daje pravo da sastavlja tuđe autorsko djelo bez dozvole autora, predstavlja pod svojim imenom i druga neosnovana prava. Ne postoji nikakva osnova koja bi opravdala ovakvo rješenje kojim se autora stavlja u nepošten položaj da ne upravlja svojim autorskim djelom, posebno time tko ga potpisuje i s kojim djelima ga se objavljuje.

Posebno se ističe da nema smisla pravo poslodavca da dovršava autorska djela autora, te nije jasno iz koje osnove potiče ovo rješenje.

Predmetna rješenja su u koliziji s općim moralnim pravima – pravo na priznanje autorstva i pravo na poštivanje autorskog djela.

HND smatra da odnose povezane s autorskim pravom treba vezati uz onaj dio Zakona o autorskom i srodnim pravima u kojem se uređuju odnosi koautorstva. Dakle, medij i novinar, mogu biti koautori nekog novinarskog autorskog djela (članak, reportaža, foto-reportaža, emisija, film – i sve ono što zakon opisuje riječju videogram) ako tako urede svoje međusobne odnose.

Što se tiče dijela Zakona u kojem se definira “primjerena i razmjerna naknada”, Hrvatsko novinarsko društvo smatra kako taj izraz nije dovoljno precizan te da je posebno nejasan u kontekstu izraza “bitan doprinos” za one slučajeve u kojima medijska kuća treba, mora ili želi posebno nagraditi svog novinara, fotoreportera, snimatelja ili drugog medijskog radnika
zaslužnog za autorsko djelo. HND smatra da nije jasno tko određuje što je primjereno i razmjerno i kako se bitan doprinos razlikuje od doprinosa koji nisu (tako) bitni. Stoga, Hrvatsko novinarsko društvo predlaže da se Zakonom propiše osnivanje posebnog vijeća koje bi u suradnji s medijskim kućama razmotrilo navedene nejasnoće i osmislilo formulu za definiranje primjerene i razmjerne naknade te bitnog doprinosa, temeljem posebnog pravilnika, odnosno podzakonskog akata.

Posebno vijeće bi se sastojalo od predstavnika medija na način kako su predstavljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, jednog člana iz Hrvatskog novinarskog društva, jednog predstavnika Sindikata novinara i jednog predstavnika Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.

U tom kontekstu, HND inzistira da se u Zakon unese i odredba o transparentnosti podataka o suradnji medijskih kuća i internetskih platformi te da se te informacije dijele s autorima, ili bar s njihovim strukovnim i sindikalnim organizacijama, u razumnim vremenskim razdobljima – recimo, kvartalno.

Hrvatsko novinarsko društvo smatra da treba doraditi i članke zakona koji definiraju ustanovu Vijeća stručnjaka. Nije vjerojatno da će to Vijeće biti neovisno ako ga imenuje samo ministar. HND inzistira da se to vijeće formira na način koji će mu omogućiti neovisnost te da se formula odabira njegovih članova svakako izradi u suradnji s novinarskih strukovnim organizacijama (HND, SNH, DZNAP).

Hrvatsko novinarsko društvo predlaže i doradu dijela Zakona o autorskom i srodnim pravima u kojem se definira odnos prema bazama podataka. Baza novinskih autorskih dijela, ma tko ju izradio i u kojem programu je napisao, ne može biti dostupna za distribuciju bez naknade autorima, u svim onim slučajevima u kojima se te informacije nude pod komercijalnim uvjetima.

Hrvatsko novinarsko društvo smatra da se slobodne novinare treba u Zakonu o autorskom i srodnim pravima navesti izrijekom, posebno u onim člancima koji definiraju odnose autora (novinara) i kupaca njihovih autorskih djela (medija). Slobodni novinari su posebna formalno-pravna, (samostalna djelatnost / slobodna profesija) kategorija koja (i inače) od zakonodavca traži jasnije definiranje svog statusa.”

za Izvršni odbor HND-a
Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI