Neovisni novinarski portal
18.9.2020.
EKOLOGIJA
NP Krka : Prirodnost i očuvanost sedrenih barijera

NP Krka :
Prirodnost i očuvanost sedrenih barijera

S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2017. godine počela je provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“, obavijestili su javnost iz NP Krka priopćenjem iz ciklusa “Kako je sve počelo”,  a koje potpisuje ravnateljica Nella Slavica.

Proces nastajanja sedre osobitost je krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Osedravanje Krke stalni je predmet istraživanja, a jedno takvo je obavilo i Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa pri čemu se pokazalo da su flora i vegetacija sedrenih barijera rijeke Krke dobro strukturirane i bogate vrstama, što upućuje, navodi se u priopćenju NP Krka pod egidom “Makrovegetacija”, na njihovu prirodnost i očuvanost.

Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre uvelike je potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama algi. Mahovine, pak, zbog mnogobrojnih razgranjenih stabalaca obraslih sitnim listićima, imaju veliku površinu s brojnim mikroprostorima koji su idealna podloga za proces osedravanja a kasnije, kad čitava stabalca budu prekrivena sedrom, služe kao „armatura“ koja uvelike olakšava trodimenzionalni rast sedre. Potom se na sedru naseljavaju vaskularne biljke (one koje imaju list, stabljiku i korijen), formirajući specifične biljne zajednice sedrenih barijera- objašnjava se uz napomenu da brojni istraživači 20. stoljeća veliku ulogu u procesu osedravanja i formiranja sedrenih tvorevina pripisuju mahovinama i algama. Vegetacija na sedrenim barijerama najuočljiviji je i biomasom najveći dio živoga svijeta na njima.

Posljednja sustavna istraživanja koja obuhvaćaju ukupnu makrofitsku vegetaciju (mahovine, vaskularno bilje i alge parožine) obavljena su još sredinom 50-ih godina 20. st. Sustavna istraživanja flore, vegetacije i ekologije mahovina na sedrenim barijerama prvi je proveo Zlatko Pavletić, obavivši detaljna terenska istraživanja na flori mahovina, no pažnju je obratio i na vegetaciju i ekološke odnose. Više od pola stoljeća nakon toga, istraživanje koje je 2018. provelo Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa dalo je prvi cjeloviti uvid u floru i vegetaciju sedrenih barijera na Krki, i to na svih sedam slapova.

U usporedbi s rezultatima Pavletićevih istraživanja, naglašava se u istraživanju Hrvatskog udruženja slatkovodnih ekologa, uočljivo je da su slapovi danas znatno više zasjenjeni drvenastom vegetacijom i da se površina otvorenih slapišta smanjila.

Upravo zaraštanje barijera makrovegetacijom predstavlja problem: vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste, poput pajasena, kaže se u priopćenju NP Krka.

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI