Zaboravljeni slučaj zapuštenog kompleksa nekadašnjeg omladinskog odmarališta sa ruba park šume na šibenskom Šubićevcu slikovito dočarava svu raskoš (ne)funkcioniranja institucija pravne nam države. Evo već skoro puna tri desetljeća glavinjaju one u apsurdnoj pravosudnoj zavrzlami i zemljišnoknjižnim začkoljicama kumuju njegovom polaganom propadanju. Podvrgnut pravosudnim mehanizmima i prepušten zubu vremena, ograđeni ferijalni kompleks od oko šest tisuća kvadrata u zelenoj rekreacijskoj zoni šume alepskog bora postao je u ovih tridesetak godina sudovanja derutno i u šikaru zaraslo ruglo bez ikakve namjene.
Za razliku od mnogih drugih nekadašnjih odmarališta ili neperspektivne vojne imovine, ostavštine bivše države ovoj koja ne zna što bi s njom osim na rasprodaju i nadati se interesu investitora, u zaboravljenom šibenskom slučaju zainteresirani investitor zapravo postoji. Spoznajom da institucije skoro tri desetljeća miniraju nakane upravo tog zainteresiranog investitora koji na rubu zelene rekreacijske zone nije naumio graditi nikakav neprikladni sadržaj nego urediti i obnoviti zapušteni kompleks nekadašnjeg omladinskog odmarališta i privesti ga sličnoj namjeni kakvu je nekad imala – omladinskog centra s hostelom, razmjeri apsurda postaju još očitiji.
U ralje domovinskog pravosuđa upao je Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS), član međunarodnog saveza Hostelling International (HI), neprofitna organizacija koja upravlja sa desetak hostela od Zagreba do Dubrovnika, baštineći naslijeđe Ferijalnog saveza Hrvatske koji je uslugu smještaja u omladinskim hostelima počeo nuditi davne 1953. godine. Rado bi otvorili još jedan, u turistički probuđenom Šibeniku, na rubu park šume, na mjestu na kojem je do raspada bivše države postojalo omladinsko odmaralište hostelskog tipa. Kreditno bi se zadužili i uložili potreban novac u obnovu zapuštenog kompleksa, samo da im pravna država ne koči ambicije.
– Namjera je Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza da ponovno otvori hostel na tom prostoru čim se stvore pravni uvjeti za to. Šibeniku je potreban omladinski hostel upravljan od neprofitne i nevladine organizacije koja se bavi razvojem omladinskog turizma ne samo s kvantitativnog aspekta omladinskog turizma već i vodeći brigu o njegovim kvalitativnim učincima. Time bi i Šibenik i okolica dobili uvjete i mogućnosti za provedbu različitih turističkih i edukativnih programa koje HFHS organizira i provodi s brojnim udrugama mladih i partnerima iz Hrvatske i inozemstva, a ujedno pružio mladima iz Šibenika svojevrsni centar u kojemu bi mogli upoznavati mlade iz različitih zemalja sudjelovanjem u različitim projektima i programima – kaže nam Dražen Zečević, izvršni direktor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza koji se i dalje nada po njihovu udrugu pozitivnom raspletu dugogodišnje pravosudne trakavice.
Zaplet datira još od ljeta 1991. godine kada je Općinski sud u Šibeniku temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske izvršio upis zabilježbe zabrane raspolaganja i opterećenja na nekretninama koje su upisane u njegovim zemljišnim knjigama, a na kojima je upisano pravo vlasništva, pravo korištenja ili upravljanja organa i institucija federacije, republika i pokrajina te poduzeća i drugih pravnih osoba sa sjedištem izvan RH, s važenjem do okončanja postupka razdruživanja nekadašnje SFRJ.
Među tim nekretninama našao se i kompleks na Šubićevcu premda je njegov tadašnji upravljač Ferijalni savez Hrvatske imao sjedište u Republici Hrvatskoj. Pravosudnu pomutnju izazvala je činjenica da je Ferijalni savez Hrvatske kao samostalna društvena organizacija bio član Ferijalnog saveza Jugoslavije, savezne društvene organizacije koja, kako nam tumači izvršni direktor HFHS-a, nije imala nikakvo pravo na nekretninama Ferijalnog saveza Hrvatske.
-Kada je Republika Hrvatska postala samostalna država Ferijalni savez Hrvatske donio je odluku o istupanju iz Ferijalnog saveza Jugoslavije. U zaključcima Izvršnog komiteta Skupštine Ferijalnog saveza Jugoslavije istaknuto je da su međusobni imovinskopravni odnosi kao i drugi odnosi unutar ferijalnih saveza pojedinih republika i pokrajina u području materijalne osnove Ferijalnog saveza Jugoslavije, ljetovališta, domova, agencija – putnih biroa i poslovnica, u razdoblju prije donošenja zaključaka bili uređeni statutima ferijalnih saveza pojedinih republika i pokrajina ili posebnim ugovorima između organizacije ferijalnog saveza osnivača i određenog objekta, agencije ili poslovnice – argumentira Zečević i navodi da je Općinski sud u Šibeniku 1996. godine utvrdio da je Hrvatski ferijalni i hostelski savez nositelj prava korištenja spornog kompleksa i temeljem te presude donio rješenje kojim se HFHS-u dopušta uknjižba nositelja prava korištenja, što je onda uknjiženo u zemljišnoj knjizi.
Godinu dana poslije zavrzlama je dodatno zapetljana odredbom tadašnjeg Zakona o udrugama kojom je određeno da nekretnine u društvenom vlasništvu na kojima su društvene organizacije imale pravo raspolaganja ili pravo korištenja, postaju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakon iz 1997. izmijenjen je, međutim, 2001. na način da je imovina na kojoj je udruga imala pravo raspolaganja ili pravo korištenja postala vlasništvo udruge koja je pravni slijednik društvene organizacije koja je imala pravo korištenja ili raspolaganja.
Godine 2007. na prijedlog Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza, a temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Općinski sud u Šibeniku izvršio je uknjižbu prava vlasništva na spornim nekretninama na nositelja toga prava Hrvatski ferijalni i hostelski savez. Rješavanju imovinskopravnih odnosa tu nije bio kraj, štoviše, drama je na vrhuncu.
-Kako je u tom zemljišnoknjižnom ulošku bio preostao upis zabilježbe zabrane raspolaganja koji je, temeljem prijedloga Državnog odvjetništva, bio proveden još 1991. godine, Hrvatski ferijalni i hostelski savez je zatražio brisanje te zabilježbe. Taj prijedlog Općinski sud u Šibeniku je odbio…
…Radi toga HFHS od Državnog odvjetništva traži brisovno očitovanje, a ono je umjesto izdavanja brisovnog očitovanja podnijelo žalbe protiv navedenih zemljišnoknjižnih rješenja iz 1996. i 2007. godine, tvrdeći da im ta rješenja Općinski sud u Šibeniku nije bio niti dostavio, a da je trebao, jer da se radilo o nekretninama na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo…
…Povodom jedne od tih dviju žalbi, zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Šibeniku rješenjem iz 2014. godine uvažava tu žalbu odnosno prigovor te preinačuje svoje rješenje iz 2007. godine na način da odbacuje prijedlog i uspostavlja ranije zemljišnoknjižno stanje. Time je u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku brisano pravo vlasništva HFHS-a pa je ponovno upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja HFHS-a…
…HFHS je na to rješenje uložio žalbu ali je Županijski sud u Šibeniku 2015. godine tu žalbu odbio…
…Hrvatski ferijalni i hostelski savez iste godine podnosi izvanrednu reviziju protiv navedenog rješenja, istovremeno i ustavnu tužbu, a Ustavni sud zastaje s odlučivanjem do odluke Vrhovnog suda po reviziji…
…Općinski sud u Šibeniku 2017. godine udovoljava i drugoj žalbi Državnog odvjetništva te preinačuje svoje rješenje iz 1996. na način da odbija prijedlog i uspostavlja ranije zemljišnoknjižno stanje, što znači da bi se provedbom tog rješenja Hrvatski ferijalni i hostelski savez brisao i kao nositelj prava korištenja. Protiv tog rješenja je HFHS podnio žalbu te je postupak još u tijeku – približava Zečević ključne momente glavinjanja u apsurdnoj pravosudnoj zavrzlami…
Dok se proces ne okonča Hrvatski ferijalni savez ima pravo korištenja kompleksa, a ako bi se kojim slučajem gotovo tridesetogodišnja trakavica okončala u njihovu korist uložili bi u adaptaciju postojećih čvrstih objekata, vlastita sredstva odnosno kreditno se zadužili.
-Do sada HFHS svih ovih godina podmiruje troškove, od komunalne naknade do uređenja okoliša. Iako HFHS ne raspolaže velikim financijskim resursima, a i ostali hosteli kojima upravlja itekako trebaju ulaganje, prošle godine je odlučio izdvojiti osamdesetak tisuća kuna za čišćenje čvrstih objekata i okoliša. Za HFHS to je zaista veliki novac ali naprosto ne želimo da kompleks i dalje propada i predstavlja opasnost. Nemamo konkretniju procjenu koliko bi koštalo uređenje kompleksa i dovođenje istog u hostel i edukativni turistički centar za mlade te koji bi iznos bio pokriven kreditnim sredstvima – neodređen je u ovom trenutku izvršni direktor Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza.
To ujedno, kaže, ovisi i o eventualnoj suradnji odnosno mogućem zajedničkom projektu s lokalnim partnerima i Gradom Šibenikom i skreće nam u kontekstu te možebitne opcije pozornost na projekt koji je Hrvatski ferijalni i hostelski savez ove godine priveo kraju u suradnji s Gradom Osijekom.
Godinama zapuštena zgrada Stare pekare u osječkoj Tvrđi postala je netom prije COVID sezone hostel s 54 sobe na jednoj etaži, zajedničkim radnim prostorijama namijenjenih udrugama mladih na drugoj te višenamjenskom dvoranom za održavanje konferencija sa 150 mjesta u potkrovlju.
Projekt Edukativnog i informativnog turističkog centra mladih Stara pekara u paketu s rekonstrukcijom Trga Vatroslava Lisinskog u osječkoj Tvrđi ukupno je vrijedan 62 milijuna kuna. Obnovljenom Starom pekarom upravljat će uskoro Hrvatski ferijalni i hostelski savez, u planu je da s radom započne krajem ovog ljeta ili najkasnije na jesen.
Uvjereni su u Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu i da sličan projekt može zaživjeti i u Šibeniku koji to i zaslužuje. U prostoru zapuštenog kompleksa na Šubićevcu naziru jednu takvu uspješnu priču koju bi rado ostvarili u suradnji s lokalnim partnerima, ako se gotovo tridesetogodišnji slučaj ikad jednom konačno privede kraju.