Neovisni novinarski portal
3.7.2020.
aktivisti / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Foto: Udruga Sunce Split

Drugi plan:
Devastacija obale građevinskim materijalom u sjeni korona krize

Foto: Udruga Sunce Split

Krizom uzrokovanom koronavirusom i povećanom usmjerenošću na zaštitu zdravlja i života ljudi, u drugi je plan stavljena ugroženost jadranskih plaža, vrijednog resursa koji u ovim predsezonskim danima postaje objekt neadekvatnog održavanja i devastacija. Brojna zatrpavanja plaža građevinskim materijalom provedena su u danima pandemije daleko od očiju javnosti, javljaju iz splitske ekološke udruge Sunce koja je na Zeleni telefon zaprimila brojne prijave o nasipavanjima koja predstavljaju ugrozu za obalu, a posebno su aktualna dolaskom toplijih dana kada počinju pripreme za sezonu.

Učestalo svjedočimo neadekvatnom uređenju plaža odnosno nasipavanju građevinskim materijalom i otpadom  koji se umjesto da se adekvatno zbrine koristi za nasipavanje tog značajnog resursa i vrijednog općeg dobra na kojem nam počiva sezonski turizam. Takvo se nasipavanje podvodi pod dohrana plaže. U udruzi Sunce naglašavaju, međutim, da su lokalne samouprave dužne plaže dohranjivati materijalom koji se u prvom redu mora vaditi iz susjednih lokacija ako je tamo odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra. Ako to, pak, nije moguće, nastavljaju citirajući pravilnik koji regulira korištenje pomorskog dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji, onda se plaže dohranjuju plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih prikladnih izvora istog ili sličnog sastava i oblika, uobičajeno oblutkom istovjetne granulacije ili pijeskom sličnog porijekla, samo ako se ne može zadovoljiti prethodno utvrđen gabarit odnosno prirodna linija. Zaključuju, dakle, da se dohranom plaže ne smatra nasipavanje i promjena obalne linije izvan postojećih gabarita odnosno dohrana materijalom koji nije dobavljen na propisan način niti je istog ili sličnog sastava i oblika kao plažni materijal.

Najčešće nasipavanje šljunkovm

-Upravo je nasipavanje građevinskim materijalom (najčešće  šljunkom), kako nam svjedoče brojne prijave građana te stanje na terenu, često puta ono što se dogodi kad se „dohranjuju“ plaže na Jadranu. Takvo kategoriziranje nasipavanja kao dohrane plaže, nadležne lišava odgovornosti procjene utjecaja ovakve intervencije na okoliš, s obzirom da dohrana plaže spada u redovito tehničko održavanje plaže za koje nije potrebno provesti OPUO postupak Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš), niti ishoditi dopuštenja nadležnih tijela. Podsjećaju i na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji propisuje da se jedino posebnom i jasnom odlukom tijela uprave nadležnog za poslove graditeljstva može dozvoliti odlaganje građevinskog materijala na morsku obalu ili u more, ali da je pritom nadležno tijelo prije donošenja odluke, dužno pribaviti druge suglasnosti. Potrebna je suglasnost nadležnog tijela za poslove zaštite okoliša, vodoprivrede i nadležne lučke kapetanije, a za odlaganje građevinskog materijala  može se dobiti dozvola tek ako je prije odlaganja podvrgnut ispitivanju fizičkih i kemijskih svojstava te ukoliko su navedena tijela dala suglasnost.

Nasipavanje građevinskim materijalom dopušteno u određenim slučajevima

Podsjećaju i na važan pravni akt zvan Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koja nalaže da svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnju građevina u moru duljine 50 metara i više, podliježu postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (postupku OPUO) koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike . Piše tamo i da tijekom OPUO postupka tijela imaju zadatak utvrditi može li planirani zahvat imati značajne negativne utjecaje na okoliš i sastavnice okoliša te da je utvrdi li se da može, potrebno provesti novi postupak procjene utjecaja na okoliš (postupak PUO) ili predložiti mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša u svrhu ublažavanja negativnih utjecaja zahvata.

Betoniranje morskih stijena i nasipavanje plaža građevinskim materijalom dopušteno je samo u određenim slučajevima i to isključivo nakon provedenog OPUO postupka. No, i u slučaju stvaranja umjetnih plaža, fokus intervencije trebao bi biti na stvaranju plaža primjerenih krajobrazu i tipičnih za Hrvatsku. Nasipavanje uzrokuje uništavanje važnih priobalnih staništa poput naselja morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica) i zajednice fotofilnih algi. Važnost tih naselja nije samo u njihovoj visokoj produktivnosti (to je najproduktivniji pridneni pojas u moru), već i u tome što se mnogi morski organizmi u njima razmnožavaju, hrane i nalaze zaklon. Implicitno, propuštanjem sankcioniranja nezakonitih nasipavanja, osim estetske devastacije obale, prijeti opasnost i od narušavanja prirodnog ekvilibrija morskog života – navode u udruzi Sunce te zaključuju da je potrebno uspostaviti koordiniran inspekcijski nadzor više tijela nadležnih za postupanje te izricati prekršajne sankcije počiniteljima koje nužno uključuju povrat u prijašnje stanje i uklanjanje nezakonitosti jer je tek na tak način moguće djelovati na počinitelje i pojačati društvenu osudu počinitelja te mobilizirati javnost oko ovog problema.

Građani mogu pomoći

Posebno apeliraju  na potrebu za povećanom pozornošću i nadzorom za vrijeme pandemije uzrokovane virusom COVID-19 kad su brojne ovakve radnje provedene skrivene od očiju javnosti. Ono što građani mogu napraviti primijete li nasipavanje obale, kažu, je podnošenje prijave nadležnoj Lučkoj kapetaniji, a dostupne su i web prijave putem internet stranice Državnog inspektorata RH i internet stranice projekta „Pomorsko je dobro“ Splitsko-dalmatinske županije. Građanima je na raspolaganju i njihov Zeleni telefon ( 072/123-456) koji predstavlja besplatan alat za sve one koji žele prijaviti okolišni problem i/ili zatražiti savjet u cilju boljeg očuvanja i zaštite okoliša i prirode, a koji im stoji na usluzi već 21 godinu.

Foto: Udruga Sunce Split

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI