Neovisni novinarski portal
7.7.2020.
divljaštvo
Aboridžini

Brutalni kapitalizam:
Britansko-australska rudarska korporacija Rio Tinto razorila svetište Aboridžina staro 46 tisuća godina

Aboridžini

Brutalni multinacionalni kapitalizam još jednom je pokazao kako su spremni uništiti sve što im stoji na putu za zgrtanje profita: okoliš, zdravlje ljudi, tradiciju… Ništa im nije sveto, pa ni svetište Aboridžina u Australiji staro 46 tisuća godina koje su eksplozivom digli u zrak i razorili radi kopanja rude.

Rio Tinto, britansko-australska multinacionalna kompanija sa sjedište,m u Londonu koja se presdtavlja kao druga po veličini rudarska tvrtka, eksplozivom je uništila sveto aboridžinsko mjesto staro 46 000 godina u Zapadnoj Australiji: špilje u stijenama Juukan Klisura 1 i 2 – dva lokaliteta od ogromnog kulturnog i povijesnog značaja, kako piše portal Iflscience.com.

– Uništene su proteklog vikenda detoniranim eksplozivom – kako je 26. svibnja izjavio glasnogovornik rudarske kompanije Rio Tinto za ABC News .

Rudnici…

Inače, ta dva drevna pećinska lokaliteta pronađena su nekih 60 kilometara  sjeverozapadno od planine Tom Price na zapadnoj visoravni Hamersley. Prema Ngaarda Media, ranija arheološka istraživanja  pokazala su da su špilje prvi put naselili Aboridžini prije više od 46 000 godina, što ih čini jednom od najstarijih naseljenih špilja na svijetu.

Arheološka iskopavanje  u 2014. otkrila su bogatu riznicu značajnih artefakata koji su datirali još prije 28.000 godina, uključujući alate i sakralne predmete. POsebno je zanimljiv nalaz bila pletencica od ljudske kose stara oko 4000 godina stara brava pletene ljudske kose. Genetska analiza dlake pokazala je da su ljudi koji su živjeli u tim špiljama izravni preci današnjih tradicionalnih vlasnika toga područja, aboridžinskih plemena Puutu Kunti Kurrama i Pinikura (PKKP).

S obzirom na važnost baštine, pripadnicima tih naroda, ali i svjetskoj baštioni, miniranje i rušenje špilja je nezamisliv i neoprostiv udarac.

“To je grozno. I stvarno je emotivno kad čujete da su ta mjesta sad uništena. Puutu Kunti Kurrama i ljudi Pinikura su direktno povezani s tim mjestom. To su mjesto gdje su živjeli naši preci – rekao je Burchell Hayes, voditelj ustanove za Aboridžine PKKP i član Zemaljskog odbora Kurrama  za radio Ngaarda .

Aboridžini muziciraju

“Zaista je jako teško to prihvatiti – da svetišta više nema”, kazao je Hayes. 

Inače, doznaje se kako je odobrenje za rušenje dao australski ministar za aboridžinska pitanja još 2013. godine, i to –  u skladu sa Zakonom o aboridžinskoj baštini iz 1972. godine, a koji je, kako se tvrdi, izrađen i donešen od autralskih vlasti kako bi omogućio mogućnost – miniranja. Zbog toga je taj Zakon bio stalno kriztiziran, te je stalno izazivao zebnju, ogorčenost i brigu aboridžinskih naroda. Pokazalo se – opravdano.

Naime, tim Zakonom je predviđeno da se prije eventualnog uništavanja povijesnih i arheoloških lokaiteta za potrebe industrije prethodno zatraži mišljenje tzv. Odbora za aboridžinsku kulturnu baštinu. No u istom Odboru nema Aboridžina, niti Aboridžini imaju pravo žaliti se na njihove odluke. Rezultat: divljačko rušenje aboridžinskog svetišta za potrebe iskopavanja rude.

Rito Tinto, multinacionalna rudarska tvrtka nakon rušenja ističe kako je ‘konstruktivno surađivala s Aboridžinima na raznim baštinskim pitanjima u skladu s sporazumom i, gdje je to izvedivo, izmijenili su svoje djelovanje kako bi se izbjegli utjecaji na baštinu i zaštitila mjesta od kulturnog značaja za Aboridžine.’

Aboridžini su straosjedioci u Australiji i spadaju u najstarije žitelje Zemlje.  Dolaskom kolonozatora iz Europe za njih su nastupili crni dani. Novi Australci su ih smatrali bićima drugog reda, nerijetko ih se koristilo i kao robove. Oduzimali su im zemlju, čak i  djecu kakobi ih ‘civilizirali’, a isprika zbog povijesne nepravde prema njima je od predstavnika australske bijelačke vlasti došla tek koncem 20. stoljeća.

Brodolom broda Stefano koji se  1875. godine dogodio kod obale sjeverozapadne Australije te priče preživjelih hrvatskih mornara koje su primili domorodci Aboridžini kod javnosti onog vremena pokazala su novu sliku Aboridžina koji su dotad u kolonizatorskoj javnosti smatrani drugorazrednim narodom. Dvojica mladih Hrvata, Miho Bačić i Ivan Jurić, opisala su Aboridžine kao darežljive, hrabre, časne ljude, nasuprot raširenog kolonijalnog prikaza, u kojem su domoroci opisivani rasistički, poput niže vrste.

Neki, očito je, i dalje tako misle o Aboridžinima.

Aboridžini

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI