Neovisni novinarski portal
10.8.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Foto: TRIS/A.Tešić

Plodovi zemlje:
Domaće voće i povrće postaju sve traženija roba, prilika za ispravljanje hrvatskih apsurda i jačanje poljoprivrede

Foto: TRIS/A.Tešić

U procesu planske kupovine u vrijeme korone, koji uključuje popis potrebnih artikala, odabir lokacije sa potencijalno najboljom ponudom i najmanjim redom čekanja pred vratima, a i opremljenost zaštitnim maskama i gumenim rukavicama, novim se potrošačkim izazovom koji zahtjeva promišljanje i organizaciju pokazuje nabava svježeg povrća. Uvozni dobavni pravac je napukao, pa u krizi sviće malom domaćem proizvođaču čiji proizvod postaje sve traženija roba. Traže se novi načini plasmana, uhodava u okolnosti i promišlja o resetiranju postavki. 

Police naslagane krumpirom i lukom, bez ijedne glavice salate, stručka blitve ili kakvog drugog svježeg sezonskog povrća, uz pokoje pakiranje  rikole i matovilca, otužni asortiman koji smo zatekli u jednom Konzumovom hiper-marketu,  pokazuje nam s vrata ozbiljno napuknuće uvoznog dobavnog pravca i to da ga trgovački lanac još nije uspio nadomjestiti domaćim opskrbnim lancem. Ne bi tako otužno trebalo ostati još zadugo, ako se vodimo prošlotjednom korporativnom objavom da je u prvom tjednu suradnje s 200 novih malih proizvođača i OPG-ova, Konzum putem otkupa plasirao u svoje dućane oko 70.000 komada salate, 18.000 kilograma blitve, 5.000 kilograma poriluka, 5.000 kilograma peršina i 1.300 kilograma mladog luka. Objavom u kojoj se hvale rezultatima projekta u koji krenuše potaknuti mjerom obustave rada tržnica i obećavaju na svojim policama proizvode hrvatskih proizvođača, vodili smo se u procesu planske kupovine u doba korone pa je odlučili obaviti upravo u Konzumu. Pohrlili smo baš u taj trgovački lanac pod ruskom upravom i zbog izrečene tvrdnje  da su se novi dobavljači pridružili grupi od preko 4000 poljoprivrednika i OPG-ovaca s kojima već surađuju. Privukla nas je PR-ovska blagoglagoljivost da je malim proizvođačima otvoren prijeko potreban prodajni kanal i da je namjera Konzuma kroz ovu inicijativu povećati opseg prometa domaćeg voća i povrća koji trenutno iznosi preko 80 posto prometa. Na odjelu voća i povrća, međutim, barem u slučaju koji se u subotu dogodio u Šibeniku, manjka skoro svega. Uvozni dobavni pravac, mahom iz talijanskog i španjolskog uzgoja, kojem proizvodi domaćih proizvođača nisu prije mogli cijenom konkurirati, u ovoj je krizi znatno otežan. Mali proizvođači koji su se do jučer žalili da ne mogu svojim proizvodima ući u trgovačke lance dok na  police stiže roba sumnjive kvalitete, sada se pozivaju da se jave, uz poruke o snažnom partnerstvu, jačanju poljoprivrede, očuvanja tradicije, lokalne proizvodnje i samodostatnosti.

Od klicanja i pohvala do konkretnih prijedloga

Puni lijepih riječi su i u Kauflandu, još jednom trgovačkom lancu koji u koronakrizi vabi domaćeg proizvođača. Govore da je suradnja s domaćim proizvođačima za njih već dugo ključ uspješnog poslovanja i da već niz godina surađuju s mnogima. Rekoše i da u ovim izazovnim vremenima i teškom periodu za domaću proizvodnju ulažu dodatne napore i pokreću model direktne suradnje s onima koji su preko noći ostali bez svojih prodajnih mjesta za plasman proizvoda te da su odlučili produbiti suradnju s lokalnim proizvođačima i obogatiti svoju ponudu njihovim proizvodima. Stoga pozivaju sve male proizvođače i OPG-ove da im pošalju ponude – proizvođače mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina, jaja, ulja, svježih sokova, domaće tjestenine, voćnih namaza, čajeva i biljnih proizvoda, slatkiša i kolača, proizvoda od meda, brašna te konzerviranog povrća. Potrebno je zadovoljiti kriterije dovoljne količine i visokih higijenskih standarda, a dobiva se marketinška potpora i mogućnost za dugoročnu suradnju.  Komentari Kauflandovih pratitelja na Facebooku – podijeljeni – od klicanja  i pohvala da i je prije korone od svih trgovačkih lanaca imao najviše proizvoda domaćih proizvođača do onih da im je dugo trebalo da shvate da i domaće nešto vrijedi, pitanja hoće li i cijene biti kao i uvozne i što ih je do sada sprječavalo da na policama imaju više domaćih proizvoda te konkretnih prijedloga da se mali ujedine i otvore svoje dućane pa da će ovi veliki vidjeti gdje će ljudi radije kupovati.

Na sve strane niču virtualne online tržnice

S akcijom otkupa proizvoda od malih proizvođača prva je u krizi počela slatinska Marinada, proizvođač, prerađivač, otkupljivač i prodavač svježeg i prerađenog voća i povrća. Otkupilo se najviše blitve, salate i mladog luka, a mali proizvođači koji žele plasirati svoje proizvode u trgovačke  lance čine to preko njihovih otkupnih centara u Virovitici, Varaždinu, Donjem Miholjcu, Zagrebu i Opuzenu. Mali se proizvođači dovijaju kako i na druge načine doći do kupca. Na sve strane niču virtualne online tržnice, različite više ili manje funkcionalne platforme koje dostavljaju namirnice do krajnjeg kupca odnosno povezuju zainteresiranog proizvođača sa zainteresiranim potrošačem. Medijski prostor prepun je listi OPG-ova koji svoje plodove zemlje digitalizirano nude online u paketu s beskontaktnom dostavom, a sve je više raznih kvartovskih, gradskih i županijskih Facebook grupa u kojima okupljeni proizvođači oglašavaju  dostavu svojih proizvoda ili pozivaju kupce da sami dođu po namirnice. Uključio se i javni sektor. Gradska tvrtka Tržnice Osijek, primjerice, objavila je popis i kontakte certificiranih proizvođača poljoprivrednih proizvoda te gdje se može naručiti proizvode i dostavu. Modernizirali su se i u Zagrebu u kojem umjesto Dolca, Kvatrića, Britanca i drugih gradskih tržnica imaju od prije neki dan jednu virtualnu na kojoj proizvode nude proizvođači sa zagrebačkog područja, po principu da vlasnik OPG-a unese svoje podatke, vrste artikala koje ima u ponudi, cijene, vrijeme, opis proizvoda i područje dostave. Korak dalje otišli su u Vrgorcu gdje je otvorena digitalna tržnica u koju je umreženo više od 450 OPG-ova do čijih se proizvoda dolazi i uz pomoć aplikacije Kupuj domaće. Snalaze se i u Virovitici, gdje je nekoliko OPG-ova na Facebooku pokrenulo grupu Svježe i domaće s virovitičke tržnice pa trguju i dostavljaju u skladu sa zaštitnim mjerama. Zatvaranje tržnica za neke se pokazalo prilikom. Locavore.hr, nova digitalna platforma za prodaju domaćih proizvoda na području cijele Hrvatske, recimo, ima ambiciju okupiti sve domaće proizvođače i kupcima omogućiti jednostavan pregled ukupne ponude i kontakte. Vele da su posebni po tome što na jednom mjestu okupljaju različite proizvođače koje kupci mogu pretraživati na različite načine pa tako i na osnovu svoje mikro-lokacije.

Burza hrane za javne naručitelje

A što radi država kako bi po pitanju plasmana pomogla svom poljoprivrednom sektoru kojeg ni prije ove krize nevidljiva tržišna ruka nije nešto naročito mazila? Ministarstvo poljoprivrede priprema aplikaciju s funkcionalnostima digitalne tržnice odnosno svojevrsne burze poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koja bi imala svrhu povezivanja domaćih proizvođača i javnih naručitelja. Ako u obećanom roku od 30 dana ta burza domaće hrane doista profunkcionira, zamisao je da se proizvođači u nju uključuju po javnom pozivu odnosno iskazanim potrebama pojedinog javnog naručitelja. I to nije sve. Donesena je i odluka o uvjetima i kriterijima koje pri javnoj nabavi moraju zadovoljiti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi. To znači da će se za vrijeme trajanja epidemije i tržišnih poremećaja obavezno primjenjivati postojeći  kriteriji iz Zakona o javnoj nabavi koji se odnose na svježinu proizvoda i na kratkoću prijevoza odnosno posebno vrednovati ekološki, sezonski, aktualni i proizvodi u kratkim lancima opskrbe, što s obzirom na uvođenje obaveze da se zakon ima poštovati, do sada, očito, nije bio slučaj. Javnom naručitelju koji od nekog svog dosadašnjeg dobavljača nije trenutno u mogućnosti dobiti proizvode usklađene s rečenim kriterijima omogućeno je i da taj posao dodijeli drugom dobavljaču i to u izravnom pregovaračkom postupku i bez prethodne objave. Osigurat će država i interventni otkup 500 tisuća litara mlijeka koje mljekari  u krizi ne uspijevaju prodati, dok interventni otkup voća i povrća za sada nije opcija, ali ne bude li tržište funkcioniralo i suradnja s trgovačkim lancima se pokaže promašenim potezom, definiraju u Ministarstvu poljoprivrede da je zadaća države u teškim vremenima pokušati naći rješenje za eventualne viškove i održavanje proizvodnje.

Mjere za ograničavanje uvoza

Mjere kojima bi se direktno ograničio uvoz pojedinih ili možda čak svih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nisu na stolu, premda i takvi prijedlozi dolaze sa strane, poput onog udruženih neretvanskih proizvođača agruma i povrća da se intervencijom države smanji uvoz lubenica kao glavne proljetno-ljetne neretvanske poljoprivredne kulture. Ne bude li, kažu, uvoza, ne bi trebalo biti problematično prodati desetak tisuća tona uroda, ali poučeni situacijom da u trgovačkim centrima već ima mladog kupusa iz Albanije i Srbije, a svake godine u vrijeme berbe lubenica u dolini Neretve i konkurentskih iz Albanije, Crne Gore i Makedonije, boje se da bi bez turističke sezone moglo biti ozbiljnih viškova. Manjka ključnih poljoprivrednih proizvoda, ako je vjerovati Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ne bi zasad trebalo biti. Tvrde da Hrvatska može ostvariti proizvodnju kojom bi se pokrila potrošnja i da ima zalihe ključnih poljoprivrednih proizvoda do nove sezone, ali i da ih plaši najviše to što te proizvode, s obzirom na kronični manjak radne snage u poljoprivredi, neće imati tko pobrati. Navode i da se oni godinama protive stihijskom uvozu po dampinškim cijenama, što je praksa pojedinih trgovačkih lanaca, te da je većina trgovačkih lanaca u ovoj krizi podržala inicijativu da se otkupljuju proizvodi domaćih proizvođača. Smatraju u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kako je kriza prilika za zaokret i za povećanje proizvodnje mesa, mlijeka, voća i povrća, proizvoda kod kojih je razina samodostatnosti izuzetno niska, kao i za racionalnije postavljanje prema zalihama koje država mora imati na raspolaganju u kriznim situacijama. Zagovornici zatvaranja tržišta nisu, ali smatraju da se moraju pojačati kontrole kako situaciju ne bi iskoristili oni kojima nije stalo do hrvatske poljoprivrede.

Izvozno-uvozni hrvatski apsurdi

O mjerama ograničavanja izvoza za sada se ne razmišlja, ali u uvjetima zatvorenih granica i prilično smanjene robne razmjene s inozemstvom Hrvatska je prisiljena okrenuti se vlastitim snagama, ojačati poljoprivredu i pokušati ispraviti mnoge apsurde koje je do jučer uzimala zdravo za gotovo. Hrvatska, recimo, proizvodi dovoljno pšenice i kukuruza, za svoje potrebe i za izvoz. No, kako je umnogome upropastila mlinsko-pekarsku proizvodnju, izvozi minimalne količine brašna, a zahvaljujući odriješenoj slobodnoj tržišnoj ruci i trgovačkim lancima uvozi značajnu količinu kruha, peciva, kolača i drugih mlinsko-pekarskih proizvoda. Od svih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska, dakle i trgovački lanci koji sada vabe malog proizvođača, uvozi najviše svinjskog mesa, svježeg, rashlađenog i smrznutog, dok ovdašnji proizvođači svinja muku muče s niskim otkupnim cijenama i manjkom klaonica, jedva preživljavajući i prisjećajući se ljepših vremena kada je proizvodnja svinja i tovne junadi bila najveći nositelji izvoza Hrvatske u sektoru poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Ekonomski stručnjaci uglavnom se slažu da će se okretanje kupnji lokalnih proizvoda u određenoj mjeri neminovno dogoditi i da je to svakako dobro za ekonomiju države, ali i podsjećaju da nam je poljoprivreda oslabljena i nekonkurentna poljoprivredama onih zemalja iz kojih su do jučer bez problema u opskrbnim lancima na police trgovačkih lanaca pristizale tikvice, brokula, konfekcionirana svinjetina i mnogi drugi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI