Neovisni novinarski portal
27.5.2020.
narodno zdravlje
Obavijest o 'zatvaranju krajolka' (foto TRIS)

Odgovornost i represija:
Strože kontrole okupljanja i moguće zatvaranje parkova, izletišta, šetnica i plaža

Obavijest o 'zatvaranju krajolka' (foto TRIS)

Popularni parkovi, izletišta, šetnice, plaže i slične više ili manje zelene gradske i prigradske javne površine koje u izolacijskom vremenu odgovorniji među nama koriste kako bi nakratko i na propisanoj fizičkoj udaljenosti jedni od drugih protegnuli noge i udahnuli zraka, a manje odgovorni za druženja i okupljanja, mogli bi se idućih dana zatvoriti. Vijest nije službeno potvrđena i moguće je da do zatvaranja gradskih i prigradskih zelenih oaza ne dođe, no činjenica jest da se o uvođenju te represivne mjere ozbiljno razmišlja i da je Stožer civilne zaštite RH prije neki dan policiji i lokalnim stožerima uz ostalo naložio nadzor pridržavanja propisanih mjera prilikom okupljanja u parkovima i ostalim javnim površinama. Na takav zaključak navode i probni medijski baloni u kojima se neslužbeno prijeti zatvaranjem zelenih površina ako pojačana kontrola ne urodi smanjenjem okupljanja, ali i potezi pojedinih lokalnih stožera, poput onog šibensko-kninskog koji je u dane vikenda zatvorio popularnu šetnicu u kanalu sv. Ante uz obrazloženje da je uska i da se ljudi na njoj dotiču u mimoilaženju.

Istina je, svjedočimo i sami svakodnevno, da su mnoge više ili manje zelene gradske i prigradske javne površine ovih dana solidno popunjene ljudima, neke i znatno popunjenije nego u vremenu prije korone i da se sa toplijim i sunčanijim danima na njima sve češće okuplja i druži, pridržavajući se ili ne propisanih zaštitnih  mjera. U blagodatima parkova, izletišta, šetnica i plaža uživaju ovih dana mnogi. Susrećemo one koji su na propisanoj udaljenosti jedni od drugih izašli protegnuti noge i udahnuti zraka, šetače sa ili bez pasa, trkače, bicikliste i druge rekreativce kojima su fizičke aktivnosti na svježem zraku jednako važne za fizičko i psihičko zdravlje, ako ne i važnije od mladog luka na blagdanskoj trpezi ili tradicionalnih običaja poput nošenja križa u procesiji. Ima ovih dana pod vedrim nebom i na friškom zraku, međutim i onih koji se, sudeći po uočenom im ponašanju, vrlo vjerojatno ne bi tamo zadržavali da su otvoreni kafići ili trgovački centri u kojima su običavali provoditi slobodno vrijeme, a nađe se  među njima vrlo vjerojatno i takvih koji su posljednji put u prirodi boravili ono onda kada su roštiljali s ekipom i ostavili iza sebe gomilu smeća. Zbog takvih, nazovimo ih uvriježeno neodgovornim pojedincima, koji će, primjerice, grupno zapasati masivni stol na gradskoj plaži pretvorivši ga u improviziranu terasu kafića, po skromnom mišljenju gore potpisanog ljubitelja prirode i outdoor aktivnosti, zatvaranje popularnih javnih površina čini se logičan i potreban represivni potez, kada se već protiv epidemije borimo odgovornošću i represijom. Grupna uživanja u sunčanim danima, uz ispijanje kava i piva, piknik-gozbe, igranje košarke, balota i picigina ili kakvu sličnu zanimaciju na otvorenom u kojoj se ne poštuju propisane mjere fizičkog razmaka, u uvjetima u kojima nemamo boljih borbenih metoda od izolacije i distanciranja, opravdan su razlog za zatvaranje popularnih parkova, izletišta, šetnica i plaža.

Pojačano kretanje šumama i gorama

Takva bi mjera, govore neslužbeno izvori bliski Stožeru civilne zaštite RH, mogla uključivati i izletišta kao što je zagrebačka gora Medvednica sa popularnim vrhom Sljemenom na kojoj su pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja prije neki dan od mraka i straha spašavali peteročlanu grupu uplašenih izletnika. Te izletnike u nuždi, bez potrebnih znanja, vještina, opreme i iskustva u kretanju šumama i gorama, na Medvednici je uhvatila noć, pa su zaključili da im je onemogućeno daljnje sigurno kretanje i nazvali HGSS. Akcija spašavanja na blagoj, planinarskim stazama premreženoj, izvrsno markiranoj i svjetlima Zagreba i Zagorja uglavnom obasjanoj gori, uspješno je okončana pronalaskom i prijevozom uplašenih izletnika. Imali su gorski spašavatelji prije neki dan posla i na predjelu Kašjuni pod Marjanom u Splitu gdje su spašavali unesrećenog koji se prilikom kretanja neprohodnim terenom okliznuo i pao s visine od desetak metara na stijene u podnožju strmine. Imao je otvoreni prijelom potkoljenice i ozljedu glave, ali je bio pri svijesti, izvlačili su ga uz pomoć užeta, onda i na nosilima do asfaltne ceste, a u akciji je ukupno sudjelovalo 17 splitskih gorskih spašavatelja. Pojačano su, po naputku policije, HGSS-ovci prošloga vikenda nadzirali popularna planinska izletišta u bližoj i daljoj okolici Splita, na Mosoru, Kozjaku, Perunu, Omiškoj Dinari, Kamešnici, Svilaji, Dinari, Biokovu, upozoravajući planinare i izletnike da se pridržavaju propisanih mjera. Hrvatska gorska služba spašavanja čiji članovi u borbi protiv širenja koronavirusa ovih dana dostavljaju hranu, životne potrepštine i lijekove starijim osobama, pomažu pri opskrbljivanju karantena kao i pri kontroli propisanih mjera o zabranama kretanja i fizičkoj distanci, uputila je apel planinarima i ljubiteljima prirode.

Osnovne upute za boravak u planinama

– Kako bismo u ovim zahtjevnim vremenima smanjili broj akcija na nepristupačnim terenima, te kako bi što veći broj naših spašavateljica i spašavatelja svoje vrijeme mogao primarno posvetiti borbi protiv COVID-19, apeliramo na planinare i ljubitelje prirode da pažljivo planiraju izlete i aktivnosti u prirodi dok se situacija u zemlji ne vrati u uobičajeno stanje. Također napominjemo da, zbog korištenja specifične opreme za spašavanje, ne možemo uvijek koristiti svu potrebnu zaštitnu opremu te se, u takvim situacijama, u određenoj mjeri izlažemo riziku – apelirao je HGSS, primjećujući ovih dana znatno povećan posjet neurbanim i planinskim područjima, kao i to da se često u posljednje vrijeme u prirodu upućuju ljudi koji nisu vični kretanju van gradskih sredina te da posljedično tomu raste i broj nesreća. Svima koji se ovih dana izolacije upute u planine splitska je stanica HGSS-a, riječima proslavljenog alpinista, putopisca i svog istaknutog člana Stipe Božića, preporučila da se pridržavaju osnovnih uputa: da planiraju izlete u područja koja dobro poznaju ili se drže lakših obilježenih staza, uvijek sa sobom nose mobitel s napunjenom baterijom, ponesu dovoljno tekućine za piće, zaštite se od UV zračenja, informiraju se o vremenskoj prognozi, koriste obuću i odjeću primjerenu terenu kojim se kreće, obavijeste svoje bliže o predviđenom smjeru i vremenu kretanja u prirodi, ne kreću se u grupama većim od pet ljudi i u slučaju nezgode nazovu 112.

Stigmatizacija i poželjno društveno ponašanje

Do dana današnjeg Stožer civilne zaštite RH nije dao precizne i jasne upute smatra li se fizička aktivnost na svježem zraku, uz poštivanje fizičke distance, poželjnim društvenim ponašanjem ili ne, zbog čega nisu izostali ni stigmatizacija, javna sablazan ni osuđivanje rekreativaca koji su se usudili izaći iz kuća u prirodu, kao ni zbunjenost ljubitelja prirode što se u ovakvim izvanrednim okolnostima smije, a što ne. U moru svakodnevnih informacija mnogima je promaknulo da je, govoreći povremeno o važnosti fizičke aktivnosti i boravka na svježem zraku za naš imunološki sustav, i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz pozicije autoriteta vodećeg epidemiologa u državi, znao reći da su boravak na zraku i tjelesna aktivnost itekako važni, da je zdravo boraviti vani, u prirodi, ali bez socijalnog kontakta, držeći distancu od dva metra i izbjegavajući popularna mjesta poput zagrebačkog Maksimira. Sa pojačanim interesom za boravak u prirodi i na svježem zraku, koji bi u mirnodopskim uvjetima svakako bio dobra vijest, isplivale su na površinu i činjenice o važnosti zelenila u sivilu asfalta i betona, kao i one da u mnogim gradovima vapimo za dodatnim zelenim površinama i da u nekima, bez imalo pretjerivanja, imamo više kvadrata trgovačkih centara nego parkova. Znanost je višekratno dokazala blagotvornost fizičke aktivnosti na svježem zraku i to na ovom mjestu nema potrebe dodatno argumentirati, ali u doba korone i kućne izolacije valja na kraju spomenuti studiju Marca Bermana i njegova tima iz Laboratorija za neuroznanost Sveučilišta u Chichagu koja je 2015. godine dokazala blagotvorni učinak zelene infrastrukture na mentalno zdravlje urbanog stanovništva. Dokazano je da stabla u gradu povećavaju osjećaj zadovoljstva i popravljaju zdravstveno stanje njegovih stanovnika, da urbana priroda nije samo ukras nego nužnost, da se interakcijom gradskog stanovništva s prirodom može znatno utjecati na zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja i da grad bez dovoljno zelenih javnih površina za ljude koji u njemu žive postaje javnozdravstveni problem.

Foto: TRIS

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI