Neovisni novinarski portal
27.5.2020.
PRAVA ZA LJUDE
Ilustracija (Pixabay)

‘U okolnostima krize ne smijemo zaboraviti na demokraciju’

Ilustracija (Pixabay)

ZAGREB, 28. ožujka 2020. (Hina) – Pučka pravobraniteljica smatra da je u situaciji epidemije nužno ograničiti prava i slobode radi zaštite zdravlja, iz  Kuće ljudskih prava poručuju da ta ograničenja moraju proći test razmjernosti, a iz Gonga tvrde da ni sada ne smijemo zaboraviti na demokraciju.

U svrhu zaštite javnog zdravlja i jeku epidemije koronavirusa, Nacionalni stožer civilne zaštite proteklih je tjedana donio niz restriktivnih odluka kojima je cilj spriječiti širenje te zarazne bolesti. Zabranjen je rad ugostiteljskim objektima, javno okupljanje, zadržavanje na javnim površinama, pa i izlazak iz mjesta prebivališta  i stalnog boravišta.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović poručila je da u situaciji epidemije koronavirusa nužno ograničiti neka prava i slobode kako bi se zaštitilo zdravlje te slobode i prava drugih.

Ističe, međutim, da se ograničenja mogu donijeti samo zakonom ili na temelju izričitog zakonskog ovlaštenja i to u najmanjoj mogućoj mjeri koja je nužna kako bi se zaštitio javni interes.

Ilustracija (Pixabay)

Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava kaže da restrikcijske mjere moraju biti razmjerne opasnosti određene pojave.

Demokratski standardi, dodaje, nalažu da se odluke o ograničavanju opsega ljudskih prava donose na bazi pojedinačnih slučajeva.

“Kada govorimo o odnosu individualnih ljudskih prava  s jedne strane i zaštite zdravlja ili opće sigurnosti s druge, tu nema jedinstvenog rješenja koje se može primijeniti na svaku situaciju”, naglašava Novosel.

Novosel: Krizne okolnosti ne isključuju demokratske osigurače

Upitan kako se građani u okolnostima krize mogu zaštiti od proizvoljnog provođenja restriktivnih mjera, Novosel poručuje kako okolnosti krize ne isključuju demokratske osigurače putem kojih građani mogu zaštititi svoja prava te da oni nisu niti mogu biti suspendirani.

Postoji unutarnja kontrola rada policije kojoj se mogu prijaviti kršenja prava građana, institucija ombudsmana, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, ali i saborski odbori kojima građani mogu uputiti svoje pritužbe, poručuje Novosel.

Ilustracija (Pixabay)

Pučka pravobraniteljica navodi kako joj se svakodnevno obraća više desetaka građana.

“U najvećoj mjeri su to radnici koji su dobili otkaz, brinu se za svoju sigurnost na radnom mjestu tijekom epidemije, imaju radnu obvezu ili se raspituju za prava za vrijeme nezaposlenosti. Javljaju nam se i zbog pitanja iz zdravstvenog osiguranja, zatim ograničenja rada tržnica, promjene cijena robe, obveze nošenja maski pri ulazu u poslovnice i slično, a nekoliko pritužbi smo zaprimili i zbog mjera kojima se ograničava sloboda kretanja”, kazala je Vidović.

Ivković Novokmet: U okolnostima epidemije ne smijemo zaboraviti na demokraciju

Oriana Ivković Novokmet iz Gonga ističe kako je zadatak civilnog društva u ovakvoj krizi, oduprijeti se pokušajima stvaranja autoritarnih država i društva nadzora. Kaže da je uvođenje mjera u borbi protiv širenja koronavirusa razumljivo, ali da je izuzetno važno da se te mjere ne zloupotrijebe.

“Baš u vremenima velikih kriza, kao što je ova epidemija, ne smijemo zaboraviti na demokraciju”, poručuje.

Ilustracija (Pixabay)

Sve restriktivne mjere, navodi, moraju biti kompatibilne s demokracijom i s ljudskim pravima, motivirane isključivo javno zdravstvenim razlozima, provođene u skladu s Ustavom te ograničene na jasno propisan rok trajanja.

Ivković Novokmet, Novosel i Vidović ukazuju i na nedostatke Vladinog prijedloga dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama, a stava su da bi taj zakonski prijedlog valjalo doraditi.

Vlada je prošlog četvrtka po hitnom postupku predložila dopunu tog zakona kojom bi se omogućio nadzor lokacije mobitela građana, a kako bi osigurao mehanizam nadzora građana kojima je određena mjera samoizolacije. Saborska oporba je tijekom rasprave na njega uložila više amandmana.

Tekst zakonskog prijedloga, ističe Ivković Novokmet, ne navodi na koju grupu građana bi se odnosio taj nadzor, odnosno čije bi lokacijske podatke moglo prikupljati.

“Iz sintagme ‘praćenje osoba s izraženim simptomima zaraznih bolesti te osoba kod kojih simptomi još nisu izraženi, a bili su izloženi riziku zaraze’, koja se nalazi u Vladinoj odluci o izradi digitalne platforme za nadziranje, proizlazi da svi mogu biti praćeni”, upozorava Ivković Novokmet.

Prijedlog izmjene Zakona o elektorničkim komunikacijama potrebno doraditi

Amandman na taj zakonski prijedlog saborskim odborima poslala je i pučka pravobraniteljica. Ističe da taj zakonski prijedlog ograničava ustavno pravo na privatnost građana, pa je uz preciznu definiciju onih na koga se nadzor primjenjuje, potrebno ograničiti vrijeme na koje se donosi, kao i uspostaviti nadzor provođenja te mjere.

“Polazeći od pretpostavke da zakonski prijedlog postiže svrhu zbog koje je predložen, on svejedno mora zadovoljiti ove kriterije da bi mogla proći test razmjernosti kada se govori o pitanju ljudskih prava”, poručio  je Novosel.

Ilustracija (Pixabay)

Dodao je da je uloga nevladinih udruga i civilnog društva općenito, čak i u okolnostima suženja nekih političkih prava poput javnog okupljanja, pratiti ono što radi izvršna vlast.

“Mediji i nevladine udruge su ti koji na neki način čuvaju naše slobode i demokraciju”, poručuje Novosel.

Iznimno je bitno, kaže Novosel, osigurati i postojanje parlamentarnog života u državi.

“Važno je omogućiti da se Hrvatski sabor sastaje dok god je to moguće i da se kroz njega provodu sve bitne odluke te da Sabor može nadzirati pravljanje ovom krizom”, kaže Novosel.

Ivković Novokmet navodi da je u nekim državama zbog mjera sprječavanja širenja koronavirusa suspendiran parlament, da je takav bio i pokušaj predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je predložio davanje ovlasti Vladi da donosi dekrete i uredbe koji imaju zakonsku snagu i time potpuno isključi parlament.

Upozorava da bi bez parlamentarne kontrole, o pitanjima poput ograničenja kretanja i najave mobilnog praćenja osoba, te eventualnog mijenjanja Zakona o radu, ukidanja kolektivnih ugovora i slično, mogla samostalno odlučivati jedna mala skupina ljudi.

“Bez parlamenta nema demokracije”, zaključuje Ivković Novokmet.

Piše: Dubravka Grubišić

Ilustracija (Pixabay)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI