Neovisni novinarski portal
4.4.2020.
zdravlje
Foto: pixabay.com, ilustracija

Psihosocijalna podrška:
Kako sačuvati ‘zdravu glavu’ u doba korone?

Foto: pixabay.com, ilustracija

Kako se nositi sa situacijom epidemije i posljedičnom izolacijom odnosno ostajanjem kod kuće i kako u novonastalim okolnostima zadržati ‘zdravu glavu’, neka su od pitanja na koja mnogi od nas traže ovih dana moguće odgovore. Psihologinja, trenerica i konzultantica Jasminka Mužinić koja sa tvrtkom Točka promjene godinama u različitim organizacijama vodi programe i radionice za nošenje sa stresom i upravljanje emocijama, odlučila je svoje znanje o stresu, anksioznosti i mentalnom zdravlju fokusirati u psihosocijalnu podršku koju ima osobnu i profesionalnu obavezu pružati u ovom kaotičnom razdoblju. U to je ime na svom LinkedIn profilu sinoć objavila korisne upute za postupanje, naslovljene Kako sačuvati ‘zdravu glavu’ (i srce) za vrijeme izolacije/karantene? Navodi uvodno da su strah, nemir, tuga, ljutnja i zbunjenost normalne i zdrave ljudske emocije u susretu s nepoznatim iskustvima i normalne reakcije na epidemiju i izolaciju ili karantenu, koje će nas na kratko vrijeme aktivirati, pokrenuti, podržati racionalni zdravorazumski oprez te nam fokusirati ponašanje i pomoći u nošenju sa situacijom. Upozorava, međutim, i da bi se u trajanju nekoliko dana ili tjedana te emocije stalnim ponavljanjem mogle ‘zgusnuti’ pa je potrebno disciplinirano i aktivno čuvati ‘zdravu glavu i srce’.

Prvi i u vremenima informacijskog zamora ključan savjet je da budemo pažljivi s vijestima i informacijskim preplavljivanjem, dakle, da biramo izvore i količinu izloženosti.

– Ukoliko vas vijesti uznemiruju ili zbunjuju, ali i ukoliko se ‘dobro nosite sa svime’ ograničite vrijeme koje provodite slušajući i čitajući novosti. Novosti se ubrzano pune i obzirom da se radi o pandemiji, tempo informiranja i objavljivanja je pojačan. Uznemirujuće vijesti mogu postati dosljedni okidač stresa. Zapravo, ograničite si vrijeme na ‘ekranima’ (osobito neposredno prije spavanja – sklonite mobitel ili tablet, ugasite tv – radije čitajte knjigu). Ukoliko ste aktivno na društevnim mrežama – odlučite ili na vremensko ograničenje u danu ili pratite samo neke grupe ili ljude, nemojte prelistavati timeline i nagomilavati upijanje tuđih priča i emocija – savjetuje psihologinja Jasminka Mužinić.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Za zadržavanje ‘zdrave glave’ u vremenu korone od velike je važnosti i rutina, pa nam psihologinja savjetuje da koliko god je to moguće slijedimo svoje redovne rutine te da si organiziramo neke nove, da planiramo kako ćemo provesti vrijeme, čak i da napravimo raspored i podsjetnike na pojedine elemente dana, kao što je na primjer vrijeme za vježbanje.

-Ukoliko vam vaša tipična rutina nije ugodna, sada je prilika da je promijenite – na primjer ustajte i liježite u skladu sa svojim bioritmom, ili provedite više vremena baveći se nečim za što inače nemate vremena, kao što su kreativne aktivnosti, čitanje. Pratite svoje navike, učite o sebi. Nakon početne tjeskobe ili straha, ljutnje i frustracije, mogli biste naći i zadovoljstvo u novim dnevnim rutinama. Treba se aktivno boriti protiv toga da vam čitanje novina i gledanje televizije postane glavna preokupacija – navodi psihologinja Mužinić u kratkim i priručnim uputama za očuvanje psihičkog zdravlja u novonastaloj izvanrednoj situaciji.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Podsjeća nas i da osim vlastitih poslova na koje smo u uobičajenim okolnostima mi radno aktivni uglavnom najviše svakodnevno fokusirani postoji još toliko toga čime se možemo baviti. Uz radne i školske obaveze odnosno informiranje i pomoć u prvim danima za uspostavljanje novog radnog ritma, higijenu, kuhanje i vježbanje, savjetuje psihologinja i druženje s ljudima online, bavljenje ljubimcima, akcije čišćenja i pospremanja u domu kao i digitalno čišćenje – uređenje aplikacija, datoteka i slika, fotoalbuma. Od ideja za obogaćivanje dana predlaže igranje društvenih igara na stolu ili online, slikanje, crtanje, za koje postoje i online tečajevi, šivanje, pletenje, uradi sam, aktivnosti relaksacije, sviranje, pjevanje, učenje sviranja novog instrumenta, pisanje, kaligrafiju, meditaciju, kontemplaciju ili molitvu.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Za očuvanje mentalnog zdravlja važno je i povezivanje odnosno bivanje u kontaktu, zbog čega nam psihologinja savjetuje da zadržimo kontakte s prijateljima i članovima obitelji. Kaže i da će u ovim kriznim vremenima osjećaj povezanosti s drugima mnogima biti najvažniji te da će uspostavljeni kontakti osigurati da znamo kako su nama važni ljudi odnosno da će otkloniti brigu i neizvjesnost i osigurati da se ne osjećamo sami ili usamljeni. Možemo si pomoći, navodi, planirajući susrete online s ljudima koje normalno vidimo uživo i organizirajući rutinu telefonskih poziva ili kratkih sms provjera s članovima obitelji i prijateljima. -Kako razgovarati? Slušajte i budite suosjećajni. Pokušajte kroz kontakt njegovati ono što imate zajedničko umjesto da jedni drugima pogoršavate negativne poruke i vijesti. Naučite zaustaviti ventiliranje, paniku, trollanje. Nemojmo sad jedni drugima otežavati – navodi psihologinja Mužinić.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Ima i savjet za situacije da nas je u kući ‘previše’, ključni savjet za obitelji u kojima djeca i odrasli ostaju po čitave dane u kući – dajte jedni drugima mjesta i vremena. -Pronađite vrijeme za aktivnosti koje radite zajedno (pripremanje jela, zajednički obrok, igranje, zajedničko vježbanje) i za aktivnosti kojima se svatko posvećuje sam (čitanje, vrijeme učenja ili rada, kreativnost, tišina, slušanje glazbe). Dobra ravnoteža odvojenog i zajedničkog vremena je neophodna – uz malo dogovora i organizacije može se provesti i u skučenom prostoru – ključni je savjet psihologinje obiteljima čiji članovi ovih dana ne odlaze na posao, u škole, na fakultete ili vrtiće i minimalno ili nikako ne napuštaju tzv. svoja četiri zida.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Zna psihologinja, trenerica i konzultantica Jasminka Mužinić i da nedovoljno fizičke aktivnosti može izroditi puno dosade i frustracije, posebno kod inače aktivnih ljudi, osobito djece, te nam savjetuje da ustanovimo rutinu tjelovježbe kakva god bila moguća – redovito vježbanje, preskakanje užeta, hodanje po stepenicama, čišćenje kuće, plesanje, vježbanje/razgibavanje vođeno online trenerima. Zna i važnost sunca, svježeg zraka i prirode, da je provođenje vremena u prirodi važno za zdravlje jer nam može poboljšati raspoloženje i opustiti nas. Ako smo u zatvorenom prostoru? Za zadržavanje ‘zdrave glave’ trebali bismo otvoriti prozor i prozračite stan ili kuću, njegovati kućno bilje ili cvijeće na prozoru ili balkonu, koristiti prirodne materijale za kreativne poduhvate – lišće, cvijeće, koru drveća, sjemenke, osigurati ugodno mjesto za sjedenje pored prozora odakle ukoliko je moguće možemo promatrati ptice ili nebo, drveće ili male životinje, ako ništa drugo, a ono promatrati slike iz prirode te slušati zvukove iz prirode, pjev ptica, udaranje kišnih kapi ili vjetra.

Foto: pixabay.com, ilustracija

I na kraju, dala je psihologinja uputu i onima među nama koji su i inače skloni nemiru.

-Ako imate sklonost napadima panike ili nervoze, osigurajte si mirni kutak u kojem se možete primiriti – jednostavnim ritmičnim disanjem (brojanjem trajanja udaha i izdaha), vježbanjem ili meditacijom, tuširanjem, promjenom sadržaja, igranjem računalnih igara. Ukoliko se osjećate sputano, zatvoreno (klaustrofobično) – pokušajte se kretati kroz prostor, mijenjati prostorije u kojima se nalazite ili sjesti uz otvoreni prozor. Promatranje neba može vam dati osjećaj prostora. Neki ljudi mogu imati tendenciju prema opsesivnim ponašanjima u stresnom trenutku. To se može za vrijeme rizika zaraze vidjeti kao pojačano (kompulzivno) pranje ruku. Ograničite vrijeme provedeno u pranju ruku na npr. 20 sekundi. Relaksacija, vježbe opuštanja i disanja mogu pomoći za umanjivanje tenzije. Ukoliko ste tjeskobni ili depresivni, i patite od napada panike ili imate poteškoća – dogovorite si s obitelji ili prijateljima signal ‘za upomoć’, osigurajte da imate kontakt sa svojim terapeutom ako je moguće – zaključila je psihologinja, trenerica i konzultantica Jasminka Mužinić koja sa tvrtkom Točka promjene u različitim organizacijama godinama vodi programe i radionice za nošenje sa stresom i upravljanje emocijama, kratke upute objavljene  na njenom LinkedIn profilu u tekstu naslovljenom Kako sačuvati ‘zdravu glavu’ (i srce) za vrijeme izolacije/karantene?

Foto: pixabay.com, ilustracija

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI