Neovisni novinarski portal
13.7.2020.
GOSPODARSTVO / zdravlje
Foto: Unsplash, ilustracija

Povratak otpisanih:
Domaći proizvođači na prvoj crti obrane protiv koronavirusa

Foto: Unsplash, ilustracija

Hrvatska je s krizom bolno osvijestila da malo toga proizvodimo sami i da u mnogočemu ovisimo o uvozu, a i vlastodršcima je, čini se, došlo iz guzice u glavu da je takva politika štetna i neodrživa. S nastupom izvanrednih okolnosti sve se glasnije govori o potrebi osiguranja domaće proizvodnje, država aktivno traži proizvođače za popunjavanje robnih zaliha, a neka poduzeća iz već gotovo pa otpisanog proizvodnog nam sektora, pokazuju žilavost i staju na prvu crtu obrane. S pomanjkanjem dezinficijensa, antiseptika, maski i druge zaštitne opreme u borbi protiv koronavirusa, isplivale su na površinu stare ovdašnje boljke i došlo na naplatu višedesetljetno uništavanje domaće proizvodnje.

Sa proizvodnih traka županjske Sladorane u starim pogonima nekadašnje špiritane ovoga bi tjedna trebao ponovno poteći rafinirani etilni alkohol, jedan od strateški važnih proizvoda u borbi protiv koronavirusa koji Hrvatskoj nedostaju, a kojega je iznimno teško ako ne i nemoguće uvesti jer su zemlje iz kojega se dobavljao u uvjetima slobodnog tržišta, upregnule svoje proizvođače za osiguranje vlastitih potreba. Proizvodit će se iz melase, nusproizvoda u proizvodnji šećera iz šećerne repe, razmjerno jednostavnim industrijskim postupkom, na istim starim strojevima ugašenim prije tri godine kada je procijenjeno da proizvodnja nema smisla jer domaći rafinirani etilni alkohol nije  konkurentan jeftinijem iz uvoza. Kolike će točno količine proizvoditi, za sada još ne znaju, a Željko Zadro, predsjednik Uprave poduzeću Viro iz Virovitice u čijem je sastavu Sladorana, rekao je Poslovnom dnevniku da su našli ljude koji su nekad radili u proizvodnji, da remontiraju i čiste strojeve te da su jedva nekako u okolici Zagreba pronašli partnera koji proizvodi potrebni im kvasac. Nekada je iz pogona  izlazilo oko 25.000 litara dnevno, a Zadro kaže da će se raditi punim kapacitetom, svjesni ogromne potražnje, od bolnica i ljekarni do proizvođača sredstava za dezinfekciju, kao i da su utvrđene potrebe bolnica kojima će se špirit donirati.

Foto: Sladorana

Proizvodnju sredstava za dezinfekciju višestruko je zbog velike potražnje povećala đakovačka Meteor Grupa – Labud. Potražnja je tolika da proizvoda niti nema na skladištu nego se sve količine distribuiraju odmah s proizvodnih traka. Imaju i liste čekanja i redom isporučuju robu čim se proizvede, kaže im direktorica prodaje Laura Justinić Skoko, kao i da zbog stalnog rasta potražnje intenzivno rade na nabavi dodatnih količina sirovine. Proizvodnja je šest dana u tjednu organizirana u dvije smjene između kojih je pola sata pauze kada se kao i na kraju radnog dana dezinficiraju pogoni, a u poduzeću navode i da je za sve radnike osigurana zaštitna oprema, da se provode propisane mjere i da će svi radnici u proizvodnji koji svakodnevno dolaze na posao biti nagrađeni sa 1.000 kuna bonusa. Maloprodajne cijene dezinficijensa i antiseptika porasle su u Hrvatskoj i do šest puta, a u Hrvatskoj ljekarničkoj komori vele da je to posljedica porasta cijena sirovine te osjetnog rasta cijene ambalaže i da ljekarne ulažu velike napore u proizvodnju dezinficijensa u tri smjene. –Trenutačno ovisimo o dobavljačima koji imaju višestruko veće cijene od onih na početku godine, zbog čega je važno osigurati lokalnu proizvodnju alkohola., dezinficijensa i ambalaže, na što su u ovom trenutku fokusirane domaće veledrogerije i galenski laboratoriji te drugi proizvodni pogoni. Pritom je naš prioritet opskrba cjelokupnog zdravstvenog sustava učinkovitim sredstvima za borbu protiv nevidljivog neprijatelja, pa je veliki dio namijenjen upravo bolnicama gdje je ključno minimizirati prijenos zaraze. Dio će svakako biti dostupan i u ljekarnama kako bismo pomogli građanima u zaštiti – govori predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, kao i da se antiseptici i dezinficijensi proizvode u Plivi, galenskom laboratoriju u Splitu i Zagrebu te u manjim tvrtkama koje su preusmjerile svoju proizvodnju. Objašnjava i da je nabavna cijena zaštitnih maski koje su početkom godine koštale četiri kune narasla kod veletrgovaca  i do 19 kuna ali i da su u svakodnevnom kontaktu sa Državnim inspektoratom i kako vjeruje da će se situacija uskoro normalizirati.

Foto: unsplash.com, ilustracija

Domaću proizvodnju nastoji pokrenuti i država, pozivom poduzećima koja mogu osigurati proizvodnju i dobavu roba i proizvoda potrebnih za borbu protiv koronavirusa. Na popisu su zaštitne maske, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku, zaštitni kombinezoni i druga zaštitna i medicinska odjeća i obuća, zaštitne naočale i viziri, zaštitne rukavice, zaštitne navlake za cipele, posteljna i ostalo rublje za zdravstveni sustav i respiratori. Javilo se već dvjestotinjak poduzeća, a ministar gospodarstva Darko Horvat kaže da Varteks, Calzedonia i Galeb testiraju jesu li materijali koje su uspjeli nabaviti antivirusnog i antibakterijskog tipa te da ako jesu vrlo brzo kreću s proizvodnjom zaštitnih maski i odijela. Omiški Galeb, proizvođač trikotaže u sastavu zagrebačkog Tekstilprometa, preusmjerio je prošlog tjedna sve svoje kapacitete u proizvodnju višekratno upotrebljivih pamučnih maski perivih na 95 Celzijevih stupnjeva koje kao i sve ostale zaštitne maske tog tipa više psihološki nego stvarno štite od koronavirusa. Dnevno proizvode više od deset tisuća komada, ali ni maksimum angažiranih kapaciteta ne udovoljava potrebama trenutne potražnje. Podsjećaju u Galebu da su globalni tokovi i prioriteti za maksimalnim profitom omogućili sustav u kojem su proizvodnje u tekstilnoj industriji preseljene u dijelove svijeta s jeftinijom radnom snagom. Podsjećaju i da se kada su ta područja pogođena epidemijom kroz obustavljanje lanca opskrbe šokirala svjetsko gospodarstvo i dovela do panike koja je rezultat otpuštanja radnika i propasti kompanija, osjeća bitnost postojanja domače proizvodnje. Naglašavaju i da je Galeb usprkos jačanju konkurencije uvoznih proizvoda uspio zasad u Hrvatskoj zadržati cjelokupni proizvodni proces, da broji 384 zaposlenika te da im upravo važnost zadržavanja proizvodnje u Hrvatskoj i svjesnost o nacionalnoj sigurnosti i prioritetima daje prednost u brzini reakcije u krizi.

Foto: Galeb

Brzo je reagirao i Tehnix, proizvođač komunalne opreme i strojeva u ekološkoj industriji, globalno uspješna tvrtka iz Donjeg Kraljevca u Međimurju, koja je za samo tjedan dana razvila mobilnu korona kabinu za prevenciju virusa odnosno za izolaciju osoba s virusnim simptomima. Opremljena je kuhinjom, kupaonicom i prostorom za spavanje, ima sustav grijanja i ventilacije i namijenjena je za maksimalno četiri osobe bez međusobnog kontakta. Vlasnik tvrtke Đuro Horvat kaže da su je proizveli prvenstveno zbog njihovih vozača koji voze u Europu. Prodajna cijena joj je 130.000 kuna, već pristižu narudžbe iz cijelog svijeta,  mogla bi biti pogodna i za smještaj oboljelih u slučaju manjka bolničkih kapaciteta, a u Tehnixu najavljuju i razvoj sustava beskontaktnog odlaganja smeća, sa svrhom prevencije virusa.

Foto: Tehnix

Pune ruke posla imaju ovih dana i u šibenskoj Sapunoteci koja je izbacila dezinfekcijski gel za ruke izrađen po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije koji sadrži visoki udio etanola i vodikov peroksid koji dezinficira ali i ubija eventualno prisutne spore koje mogu preživjeti u alkoholu. Krizu kao priliku doživjeli su i proizvođači toaletnog papira koji je prethodnih dana bio jedna od najtraženijih potrepština. U zagrebačkoj tvrtki Delt papir kažu da rade punim kapacitetom i da premda je uvoz celuloze otežan maksimalno upotrebljavaju sve zalihe za što veću proizvodnju, da domaća proizvodnja može i mora biti stup hrvatskog gospodarstva i da doba krize uzrokovane koronavirusom pokazuje da ima i pozitivnih primjera. Mnogi proizvodni sektori već gotovo pa otpisane industrijske proizvodnje u posljednjih su se nekoliko godina pomalo oporavili, ali unatoč propulzivnosti pojedinih tvrtki i sporadičnom ubrizgavanju injekcija bespovratnog europskog novca, ukupni oporavak relativno anemične krvne slike industrijske proizvodnje bio je do početka ove krize relativno usporen. Poneke tvrtke ulagale su u tehnološki naprednu proizvodnju, digitalizaciju, automatizaciju i robotizaciju, a proizvodnja bi tu i tamo upala u fokus, uglavnom zbog kroničnog manjka radne snage, još češće zbog kraha brodogradnje. Unatoč pozitivnim primjerima poduzeća koja su se u krizi snašla i vidjela priliku, zahvaljujući prvenstveno pomanjkanju dezinficijensa, antiseptika i zaštitne opreme u borbi protiv koronavirusa, jednom kada ta borba završi počinje ona za spas gospodarstva, ali to je već tema za drugu priču kojoj se još uvijek  nitko ozbiljan ne usudi prognozirati ishod.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI