Neovisni novinarski portal
27.5.2020.
eu / narodno zdravlje / POLITIKA
Foto: pixabay.com, ilustracija

Europska solidarnost na kušnji:
Kako EU pomaže svojim članicama u borbi protiv koronavirusa

Foto: pixabay.com, ilustracija

Kako Europska unija pomaže svojim članicama u borbi protiv koronavirusa, a kako izgleda ta europska solidarnost u praksi, od zaliha medicinske opreme, preko financijske potpore i mjera pomoći najteže pogođenim sektorima, do razmjene iskustava, koordiniranja i ulaganja u istraživanja, objasnila je voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić.

 Pandemija COVID-19 predstavlja golemi izazov za Europsku uniju, je li reakcija institucija primjerena?

 Organizacija i pružanje zdravstvene skrbi je u nadležnosti država članica. Međutim, EU je brzo reagirala i osmislila cijeli niz mjera kako bi im pomogla. Moramo biti svjesni da niti Europska unija, niti bilo koja država pojedinačno, niti velesile poput SAD-a nisu mogle predvidjeti ovo što se sada događa. Sjetite se kako su izgledali naši životi prije nešto više od mjesec dana: razmišljali smo o druženjima, o putovanjima, radili planovi za Uskrs, za ljeto … Samo nekoliko tjedana kasnije, suočili smo se sa zatvorenim gradovima, praznim kvartovima, limitiranim kretanjem. Ukratko, s izvanrednim stanjem. Nitko to nije  mogao predvidjeti. U takvim uvjetima Europska unija – koja nije federacija  s jednom vladom i koja odluke mora donositi na puno složeniji način – reagirala je najbrže što je mogla. Na raspolaganje članicama stavljena su značajna sredstva iz EU proračuna: 37 milijardi eura koje će države moći preusmjeriti tamo gdje je taj novac najpotrebniji. Hrvatska u toj preraspodjeli može koristiti 1,16 milijardi eura. Kako to najbolji način upotrijebiti? Tu će odluku donijeti hrvatska Vlada, ali jasno je da će se ciljati na zdravstvo, poduzetništvo, očuvanje radnih mjesta i likvidnost. Osim toga, Europska središnja banka pokrenula je program kupnje obveznica vrijedan 750 milijardi eura, kako bi spriječila financijsku krizu nesagledivih posljedica. Svjetsko je gospodarstvo potpuno usporeno jer je svijet u najvećoj karanteni u povijest i jasno je da će – kada ova epidemija bude ugašena– trebati mjeseci i godine za ekonomski oporavak. Sektor koji je već sada posebno ugrožen je turizam, čiju važnost za Hrvatsku ne treba posebno isticati. I upravo zato treba naglasiti da će – od europskih mjera potpore likvidnosti – korist moći imati i mala i srednja poduzeća u turizmu. Kad je riječ o socijalnoj dimenziji, očekuje se uskoro i europski prijedlog o osiguranju za slučaj nezaposlenosti koji bi trebao biti potpora nacionalnim politikama očuvanja radnih mjesta. To će i za Hrvatsku biti iznimno važna mjera pogotovo ako imamo na umu da – prema nedavnoj anketi Hrvatske gospodarske komore – više od 40 % tvrtki razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 %  o potpunom zatvaranju.

Foto: Europski parlament

 Što je s potporom zdravstvu i zdravstvenim djelatnicima?

Respiratori su najtraženiji aparati, od presudne važnosti za pacijente koji ne mogu samostalno disati i stoga se u ovom trenutku kroz zajedničku nabavu država članica intenzivno radi na njihovom pribavljanju. U tome sudjeluje i Hrvatska koja – kako je rekao resorni ministar Beroš  – kroz ovaj postupak očekuje 165 respiratora. Također se, kroz projekt rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu – stvaraju zalihe osobne zaštitne opreme, maski, rukavica i tome slično. Trenutačni proračun za to je 50 milijuna eura, ali novi prijedlog Komisije je povećanje na 80 milijuna eura. Inače zaštitna medicinska oprema trenutačno je goruća globalna tema. U Americi ovih dana liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje upozorava da bez maski s filterima, rukavica i zaštitnih odijela ne mogu nastaviti spašavati živote. Društvenim mrežama tamo prednjači poziv: #GetMePPE nabavite mi osobnu zaštitnu opremu (personal protective equipment). No, ne zaboravimo da u borbi protiv virusa imamo i osobnu odgovornost.  Prioritet je maksimalno usporiti njegovo širenje, kupiti vrijeme da bi se naši zdravstveni sustavi mogli lakše nositi s pritiskom, da se ne bi dogodila lavina teških bolesnika u istom trenutku. I stoga se i ja pridružujem pozivu nadležnih vlasti i poručujem: budite odgovorni, ostanite doma!  ( #EuropljaniProtivCovid19 )

Kakva je uloga Europskog parlamenta?

Iako radi u ograničenim okolnostima, za Parlament su sve mjere vezane uz borbu protiv koronavirusa – prioritet. I stoga je po hitnom postupku odradio prijedloge Europske komisije o investicijskoj inicijativi, fondu solidarnosti i promjeni pravila o zrakoplovnoj industriji, organizirao izvanrednu plenarnu sjednicu kako bi oni čim prije mogli biti prihvaćeni i zaživjeti u praksi. Ta je plenarna zapravo povijesna – jer je prvi put zastupnicima omogućeno sudjelovanje i glasanje na daljinu. Mislim da bi na ovakvoj organizaciji i reakciji, Europskom parlamentu mogli pozavidjeti i mnogi nacionalni parlamenti. Veliki je to bio izazov: omogućiti zakonodavni rad za 705 zastupnika u uvjetima koji su sve samo ne uobičajeni. Ali, predsjednik EP-a Sassoli  jasno je rekao da virus ne smije demokraciju staviti na čekanje. Upravo zato Parlament nastavlja služiti građanima i u ovako izazovnim okolnostima.

Foto: Europski parlament

Koliko je koronavirus utjecao na europsku solidarnost?

Na samom početku ove krize neke su europske države – razmišljajući  naravno o neposrednoj prijetnji i o sigurnosti svojih građana – posegnule za ograničenjima i uvođenjem dodatnih graničnih kontrola pa i u području Schengena. Problem je u tome što je to napravljeno bez koordinacije pa je u pitanje dovedena opskrba zajedničkog tržišta, čime se dodatno mogla pogoršati ionako teška situacija. Stoga je Komisija zatražila od članica da na prijelazima uspostave takozvane „zelene trake” za teretna vozila, na kojima će provjere trajati najviše 15 minuta. Tako da su opskrbni lanci zajamčeni. Kad je riječ o medicinskoj opremi, primijetila sam da se u jednom trenutku na način organizirane propagande govorilo o golemoj pomoći Kine ili Rusije. Puno se manje mogla čuti činjenica da je upravo Europska unija u siječnju na zahtjev Kine Pekingu poslala 56 tona opreme: zaštitna odijela, maske, dezinficijens. Naravno da Kina, koja je izašla iz najgore faze epidemije, sada odgovara Europi na isti humani način! Imam osjećaj da se nedovoljno govori o brojnim primjerima europske solidarnosti ,poput činjenice da u ovom teškom trenutku Njemačka – koja i sama ima veliki broj bolesnika – preuzima najteže pacijente iz Italije i Francuske, kako bi ih smjestile u svoje bolnice, na respiratore. Zatim, da su Francuska i Njemačka donirale 2 milijuna maski Italiji, Austrija milijun.   I sama Hrvatska je osjetila europsku solidarnost kada je – nakon teškog potresa u Zagrebu – aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU-a u okviru kojeg su joj pomoć poslale Slovenija, Francuska, Austrija, Mađarska, Crna Gora, Litva, i Italija. Znate u kakvoj su groznoj situaciji naši talijanski prijatelji, a ipak su odmah odgovorili na poziv Hrvatske za slanjem opreme, šatora, kreveta, grijača, vreća za spavanje. To je prava solidarnost. Nju trebamo dalje jačati. Jer upravo je ona naš alat u borbi protiv koronavirusa koji će nam omogućiti da se – čim prije to bude moguće – vratimo normalnom životu.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI