Neovisni novinarski portal
20.9.2020.
EKOLOGIJA / ekopis / UMJETNOSTI
Foto: Darko Škrobonja

Život nakon turizma:
Uzgoj algi i vlasulja na potopljenom splitskom Peristilu

Foto: Darko Škrobonja

Ekstremni scenarij ne tako daleke budućnosti u kojem se pod utjecajem klimatskih promjena događa ekonomski slom jadranskih gradova započet krahom turizma između 2030. i 2045. godine polazna je osnova intrigantnog rada dvojice splitskih umjetnika koji ne samo da upozorava na lako moguću nadolazeću katastrofu o kojoj malotko ozbiljno razmišlja nego i nudi alate i metode za preživljavanje. Instalaciju Život nakon turizma, autora Ivice Mitrovića i Olega Šurana, predstavljenu prvi puta još prije dvije godine u okviru programa Interakcije kojim Umjetnička akademija u Splitu promišlja spekulativne dizajnerske prakse, aktualizirala je ovoga tjedna riječka manifestacija Moje, tvoje, naše koja je u organizaciji tamošnje udruge Drugo more ovogodišnjim izdanjem tematizirala Jadran.

Ljetne temperature zraka koje ne padaju ispod 35 Celzijevih stupnjeva i ekstremne suše s više od četrdeset dana bez padalina, koje nam u priobalju podižu broj i intenzitet katastrofalnih požara, u osnovanoj i zastrašujućoj spekulaciji splitskog umjetničkog dvojca dovele su u svega par desetljeća do potpune promjene načina života i ekonomskih prilika na istočnoj obali Jadrana. U nadolazećim ekstremnim klimatskim uvjetima umjetnici Ivica Mitrović i Oleg Šuran naziru ekonomski slom i distopijsku sliku jadranske regije ovisne o kupališnom turizmu.

Velik dio stanovništva odlazi prema unutrašnjosti zemlje i sjeveru Europe

-Split, povijesni grad istočnog dijela jadranske obale, nekada značajan industrijski centar Jadrana, prije svega poznat po velikom brodogradilištu, kroz tranziciju krajem 90-ih godina 20. stoljeća te u prvoj četvrtini 21. stoljeća u potpunosti mijenja način života i postaje grad koji ovisi isključivo o turizmu. Od 2030. do 2045. godine turizam, kao jedna od temeljnih ekonomskih grana ovog geografskog područja, u potpunosti nestaje. Val iseljavanja započinje krahom turizma i potpunim ekonomskim slomom jadranskih gradova i završava do kraja 50-ih godina; u tom razdoblju velik dio stanovništva odlazi prema unutrašnjosti zemlje i sjeveru Europe – distopijski je kontekst 2055. godine u koji Mitrović i Šuran uranjaju instalaciju kojom spekulativnim pristupom propituju moguća rješenja u gradnji života nakon katastrofe.

Foto: Darko Škrobonja

 

Vraćanje nade jadranskoj regiji slomljenoj nakon sloma turizma umjetnici vide u razvijanju novih životnih stilova kojima preostalo stanovništvo, okrećući se novim znanjima povezanim s tradicionalnim vještinama proizvodnje, pokušava ponovno pokrenuti urbani život u odavno umrlim jezgrama starih povijesnih gradova. Do jučer turistificirani poligoni za brzu i relativno laku zaradu ispražnjeni od stanovnika, stare gradske jezgre, podizanjem razine mora, u provokativnoj instalaciji 2055. postaju platforme za nove tipove prehrambene proizvodnje.

Središnji antički trg kao farma nove marikulture

-Središnji antički trg Peristil, zahvaljujući svojim predispozicijama (popločanost i ograđenost kamenom, umjerena insolacija, okruženost zgradama pogodnima za logistiku i dr.), postaje jednom od gradskih farmi nove marikulture. Ekstremni klimatski uvjeti su se ipak pokazali podnošljivima za dio vrlo otpornih morskih organizama, prije svega za jednostanične alge, salamurne račiće i vlasulje. Peristil je tako, kao središnji gradski trg povijesne jezgre, pretvoren u bazen za farming i podijeljen na nekoliko dijelova: jednostanične alge uzgajaju se u plastičnim vrećama obješenima na stupove; na parteru se u morskoj vodi nalaze dva bazena s račićima, kao i bazen s vlasuljama. U okolnim se zgradama obavlja proizvodnja: sušenje, konzerviranje, pakiranje i priprema za distribuciju. U kultiviranju i proizvodnji koriste se prije svega odbačeni materijali iz proizvodnje “turističkog vremena” (vinarstva/vinogradarstva, maslinarstva, ugostiteljstva i dr.), ali i tradicionalna, zaboravljena znanja iz “pred-turističkog vremena” (primjerice, metode konzerviranja). Građani se organiziraju u male zadruge koje, kao nekoć maslinari i vinogradari, vode računa o zajedničkoj preradi i plasiranju novih proizvoda – objašnjavaju Mitrović i Šuran osnovne postavke projekta Život nakon turizma.

Foto: Darko Škrobonja

U suradnji sa stručnjacima splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo stvorili su potpuno funkcionalni sustav za uzgoj jednostaničnih algi, vlasulja i račića i kroz pripadajuću uradi-sam dokumentaciju zainteresiranima ponudili detaljne upute za djelovanje. Pobrojili su tako da su za funkcionalnu marikulturnu instalaciju potrebni: akvarij od cca 35 litara, akvarijski grijači, akvarijske pumpe za zrak s raspršivačima zraka i ventilima za regulaciju, neonske/LED lampe, vreće za grožđe, bocuni za vino, mineralno NPK gnojivo i žičana ograda za polje. U uputama za postavljanje sustava objašnjava se, primjerice, da se kod uzgoja jednostaničnih algi vreće za grožđe napunjene prokuhanom morskom vodom stavljaju unutar žičane ograde te da je u vreće potrebno postaviti grijač za vodu reguliran na 22 -25 Celzijevih stupnjeva i pumpu za zrak s raspršivačem, kao i da se lampe postavljaju izvan vreća, uz žičani okvir.

Foto: Darko Škrobonja

-Ovi morski organizmi su elementi hranidbenog lanca/ciklusa. Alge rastu uz pomoć mineralnog gnojiva i svjetlosti i predstavljaju hranu za račiće, koji su hrana za vlasulje. Svaka dva-tri dana algama je potrebno dodati malu žličicu mineralnog gnojiva. Nakon toga je potrebno račićima dodati oko pola decilitra algi (morske vode s algama). Vlasuljama se nakon toga dodaje po jedan decilitar račića (morske vode s račićima). Svakih 4-5 dana dobro je dodati malo svježe (sterilizirane/prokuhane) morske vode da se nadoknadilo more koje ispari. Jednostanične alge i salamurni račići također se mogu koristiti u prehrambene svrhe – približili su autori i proces hranjenja odnosno održavanja sustava marikulture koji je prvo u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a onda i u Galeriji umjetnina u Splitu u vrijeme nastanka instalacije besprijekorno funkcionirao puna dva mjeseca za vrijeme kojih su vlasulje narasle i razmnožile se.

Foto: Darko Škrobonja

Intrigantni rad Život nakon turizma predstavljen je ovog tjedna u Rijeci u okviru manifestacije Moje, tvoje, naše koja je u organizaciji tamošnje udruge Drugo more ovogodišnjim izdanjem tematizirala Jadransko more, propitujući utjecaj promjene klime i okoliša, čovjeka i turizma na Jadran. Otvorena su mnoga bitna jadranska pitanja, uz ostalo i ono kako su i država i lokalne samouprave i pojedinci orijentirani na neposrednu dobit koja često ugrožava dugoročan opstanak te tražili mogući odgovori ne u interesu na Jadran naslonjenih sektora i pojedinaca nego u interesu Jadrana.

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI