Neovisni novinarski portal
11.7.2020.
POLITIKA / POVIJEST/SADAŠNJOST / PRAVA ZA LJUDE
U Poljskoj Plenković poručio da se protiv rastućeg antisemitizma treba boriti obrazovanjem mladih o holokaustu, kod kuće tolerira povijesni revizionizam i ustašofiliju

U Poljskoj Plenković poručio da se protiv rastućeg antisemitizma treba boriti obrazovanjem mladih o holokaustu, kod kuće tolerira povijesni revizionizam i ustašofiliju

Međunarodni je dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se od 2005. , odlukom UN-a, obilježava 27.siječnja. U spomen na oslobođenje logoraša iz nacističkog logora smrti, Auschwitza, prije 75 godina. Ali, i 75 godina nakon oslobođenja logoraša, preživjelih iz najvećeg nacističkog logora Auschwitza, svijet nije naučio povijesnu lekciju. Sjene mrtvih i sjećanja preživjelih i danas govore o užasima najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, holokausta. Svijet se žrtvama ovog tragičnog i stravičnog pogroma poklonio na komemoraciji u poljskom Oswiecimu, gdje je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković sa suradnicima. Ali, kod kuće, Vlada se žrtava holokausta sjeća formalno i tek prigodničarski, deklarativno i bez iskrenog suočenja s prošlošću i zločinima počinjenim i u ime hrvatskog naroda…

Hoće li glas preživjelih iz Auschwitza, najstrašnijeg nacističkog logora smrti,  probuditi savjest čovječanstva, i napose onih koji odlučuju o sudbini i budućnosti novog svijeta?

U koncentracijskom logoru Auschwitz- Birkenau  okrutno je ubijeno više od milijun i sto tisuća logoraša, mahom Židova, ali i ratnih zarobljenika, Poljaka, Roma, pripadnika drugih manjina, bačenih u plinske komore, izgladnjivanih do smrti, i prisiljavanih na rad do iznemoglosti. Auschwitz je najzloglasniji simbol holokausta, genocida i zla.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se od 2005. kada je Opća skupština UN-a donijela rezoluciju kojom je 27. siječnja proglasila danom sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana savezničke snage 1945. oslobodile preživjelih 7500 zatočenika Auschwitza.

Na komemoraciji u Poljskoj, javlja HRT, stigla su izaslanstva iz 50 zemalja, među njima dvadesetak šefova država ili vlada te brojni predstavnici međunarodnih organizacija. Među šefovima vlada je bio i Andrej Plenković koji je povodom komemoriranja žrtava holokausta izjavio kako je oslobođenjem Auschwitza ” završio najmračniji dio europske i svjetske povijesti”, a za izgradnju društva u kojem se tako nešto više neće ponoviti, rekao je, ključno je obrazovanje mladih o povijesnim strahotama i o holokaustu u kojemu je ubijeno čak šest milijuna Židova.

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od nacističkih koncentracijskih logora u kojem je ubijeno najviše ljudi, a jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je, piše HRT, dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da je u logor deportirano 1,3 milijuna ljudi. Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah nakon dolaska u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju. Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Njima se koristilo za prisilni rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

To su povijesne činjenice, nepobitne, okrutne i nepromjenjive. Mijenja se samo odnos živih prema mrtvima, i prema povijesnim događajima. Povijest se besramno  reinterpretira prema potrebi i u funkciji vladajućih ideologija. Pa hrvatski premijer u Poljskoj komemorirajući žrtve holokausta jasno kaže kako je oslobođenje logora smrti, Auschwitza, gdje je ubijeno preko milijun ljudi, bio kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti, ali kod kuće benevolentno tolerira reustašizaciju i povijesni revizionizam u kojem se minorizira antifašistički doprinos hrvatskih partizana i pripadnika NOB-e u oslobađanju zemlje. Na govor mržnje koji se širi poput korova, ne samo Hrvatskom, nego Europom, na ispade netolerancije i ugrožavanje prava drugih i drugačijih, prije svih pripadnika manjinskih zajednica,  reagira nemušto, zakašnjelo, formalno i neiskreno.

Svijet je danas izložen rastućem antisemitizmu, koji se, kako je to kazao gostujući na Hrvatskom radiju prof. Ivo Goldstein, osjeća i u Hrvatskoj, ali  srećom, ipak nije pitanje sigurnosti, ali je pitanje govora mržnje koja se intenzivno širi, i pitanje povijesnog revizionizma. U Europi istraživanja pokazuju da se čak 80 posto pripadnika židovske vjere ne osjeća sigurno noseći židovska obilježja. Hrvatska je, pak, tolerantnija sredina u odnosu na svoje istočne susjede gdje 40 posto odraslog stanovništva ima antisemitske stavove, ali je  znatno lošija od svojih zapadnih susjeda gdje je antisemitizam upola manji.

Hrvatski premijer kaže u Poljskoj da se protiv rastućeg antisemitizma treba boriti obrazovanjem mladih o povijesnim strahotama i osobito o holokaustu, kako bi gradili društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Ali, kako da to naša djeca uče kada su događaji iz Drugog svjetskog rata u školskim udžbenicima svedeni na nekoliko marginalnih rečenica, kako je to u prigodi obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Zagrebu kazao predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić. A u udžbeniku iz vjeronauka za 8. razred čak se navodi kako su za holokaust odgovorni ateisti!? Zato Pusić s pravom konstatira da  je Plenkovićev govor u poljskom Oswiecimu tek prigodno licemjerstvo.

Antifašistička liga u Zagrebu je u nedjelju simbolično položila 75 karanfila na Trgu žrtava fašizma i poklonila se sjeni nedužnih žrtava. Državni vrh ni simbolički u tome ne sudjeluje. Karanfili su položeni i pred zgradu u kojoj su za vrijeme Drugog svjetskog rata stolovali ustaška nadzorna služba i Gestapo, mjesto s kojega su ljudi depotrirani u logore smrti.

Antifašistička liga poručila je u povodu 75-te godišnjice oslobađanja logoraša iz zloglasnog Auschwitza kako se “holokaust , u okolnostima politike zaborava žrtava ustaškog terora i falsificiranja povijesti, nije događao negdje daleko, već ga je provodio ustaški režim i u ovoj zemlji, i u ovom gradu”. No, u neovisnoj Hrvatskoj dosljedno su zatirani tragovi sjećanja na žrtve fašizma, pa je srušeno preko tri tisuće spomenika partizanima i pripadnicima NOB-e, najmasovnijeg pokreta protiv nacizma i domaćih kolaboracionista u Europi.

-Iz lekcije o holokaustu zna se da se u društvu zahvaćenom zlom antisemitizma otvaraju vrata za progon drugih manjina, a iz našeg iskustva da u društvu u kojem se potiče netrpeljivost prema manjinama po etničkoj ili nekoj drugoj osnovi, antisemitizam čuči u nekom opskurnom dijelu društva i potencijalno je uvijek prisutan- upozorio je, javlja Hina, predsjednik Antifašističke lige, Zoran Pusić.

Hrvatsko društvo kontaminirano je otrovom mržnje spram drugih i drugačijih, a tolerantno prema povijesnom revizionizmu i ustašofiliji. Nema ozbiljnijih pokušaja suočavanja s prošlošću, a i kad se to čini na razini kojekakvih vladinih povjerenstava, isključivo je u funkciji relativizacije zločinačkog ustaškog režima i kolaboracionističke NDH. Takve tendencije koje su već tri desetljeća prisutne u Hrvatskoj, brana su izgradnji demokratskih institucija i zdravog društva. Konačno, veli Pusić, nisu samo Židovi oni koji trebaju čuvati sjećanje na žrtve holokausta, nego ponajprije pripadnici naroda u čije je ime holokaust počinjen.

 

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI