Neovisni novinarski portal
22.2.2020.
ekopis / eu / POLITIKA
Počelo “hrvatsko polugodište” u EU

Počelo “hrvatsko polugodište” u EU

Hrvatska je,  šest i po godina od ulaska u EU,  preuzela od danas predsjedanje Vijećem Europske unije na narednih šest mjeseci. Vlada, na čelu s bivšim europskim parlamentarcem Andrejem Plenkovićem, sve svoje adute ulaže u to rotirajuće polugodišnje predsjedanje,   u kojem vidi svoju šansu za snažniju afirmaciju u Uniji. Građani, međutim, pokazuju potpunu nezainteresiranost za ulogu Hrvatske kao predsjedateljice,  a čini se da je s godinama narastao i euroskepticizam, ili u najboljem slučaju indiferentan odnos prema EU. Pitanje je kako i koliko će Hrvatska iskorititi ovih šest mjeseci u kojima će biti svojevrsno sjedište europske administracije, i je li ova rotirajuća uloga Hrvatske predimenzionirana u domaćoj javnosti. Uzgred, Hrvatska pošta za ovu prigodu je izdala i prigodnu marku…

Članovi Europske komisije, kako javlja HRT, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, stižu 9. siječnja u Zagreb gdje će se sastati s hrvatskom Vladom, a istog dana će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, biti službeno obilježen početak hrvatskog predsjedanja. U Bruxellesu će, pak, 15. siječnja, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, biti obilježeno svojevrsno međunarodno otvaranje “hrvatskog polugodišta” u EU. Hrvatski slogan predsjedanja Vijećem EU-a ( nekadašnjeg Vijeća ministara ) je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”. Ključne teme koje je Hrvatska targetirala za naredno šestomjesečje su Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Koliko se Hrvatska dobro pripremila za svoju zahtjevnu “europsku rundu”, vidjet ćemo. No, sudeći po tome da je već prvog dana hrvatskog predsjedanja ministar vanjskih poslova Gordan Radman Grlić proveo u Beču na čuvenom Novogodišnjem koncertu i postavljajući hrvatsku kravatu, mora biti da je sve već odavno spremno.

Kao sjedište hrvatskog predsjedanja EU-om, koristit će se godinama nedovršeni dio NSK ( Nacionalne i sveučilišne knjižnice ) koji je preuređen u kongresni centar, s velikom dvoranom površine 550 kvadratnih metara, s osam manjih dvorana kapaciteta 60-80 ljudi, press centrom i blagavaonicom za zastupnike. Bit će tu i televizijske kabine, prostori za prevoditelje, videozidovi, ambulanta itd.

Prema navodima HRT-a, za vrijeme hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na svim razinama, mahom u Bruxellesu, a sastanci na ministarskoj razini, u travnju i lipnju, bit će u Luxembourgu. U Hrvatskoj bi se trebao održati 161 događaj, uglavnom u Zagrebu. Vrhunac hrvatskog predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana koji je planiran za 7. svibnja u Zagrebu. Uz Zagreb, sastanci Vijeća EU-a održat će se i u Splitu i Opatiji.

Planirano je i devet ministarskih konferencija, pet u Zagrebu i četiri izvan njega, a dio događanja ( stručni sastanci ) održat će se u Osijeku. Prema programskom itineraru u narednih šest mjeseci održat će se niz konferencija koje će tematizirati pitanja zaštite potrošača, obrambenu industriju, presađivanje organa, kohezijsku politiku, migracije, demografiju, turizam, pitanja Europskog socijalnog fonda i prometne infrastrukture.

Za potrebe predsjedanja oko 850 ljudi prošlo je posebnu obuku, uključujući i ministre u vladi.

Hrvatsko predsjedanje, kako navodi HRT, dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci navode se dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

– Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta, za promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedbu ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. Posebno se naglašava odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu,  uključujući i jugoistok Europe, odnosno zapadni Balkan.

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI