Neovisni novinarski portal
28.5.2020.
EKOLOGIJA
NP Krka: Kako je sve počelo – planine

NP Krka:
Kako je sve počelo – planine

Iz Nacionalnog parka Krka nastavljaju s predstavljanjem prirodnih znamenitosti. Ovaj put su na redu planine: Dinaridi. Valja podsjetiti kako u isto vrijeme Vlada RH taj jedinstveni prirodni fenomen, među posljednjima na europskom kontinentu koji je relativno očuvan od pogubnog utjecaja nerazumne ljudske eksploatacije prostora, daje na uporabu naftnim kompanijama za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Evo teksta NP Krka:

S triju strana svijeta, sa zapada, sjevera i istoka, rijeku Krku nadvisuju planinski masivi Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora. U reljefu oko Krke ističu se planinski zid na sjeveru koji tvore Dinara, Uilica i jugoistočni ogranci Velebita, poljske udoline (Kninsko, Kosovo i Petrovo polje), vapnenačke zaravni (sjevernodalmatinska, kistanjska i zaravni oko Krke i Čikole) i kanjoni s tokovima Krke, Krčića i Čikole. Između poljskih udolina i zaravni smještena je planina Promina.

Planine oko Krke nastale su vjerojatno prije otprilike dvadeset do trideset milijuna godina a pripadaju području Dinarida. Generalno gledajući, područje Dinarida, u kojem je usječen kanjon rijeke Krke, nastalo je subdukcijom Afričke ploče (Jadranske mikroploče) pod Euroazijsku ploču, kao rezultat raspada i kretanja paleokontinenta Gondvane i superkontinenta Laurazije. Sudar Afričke ploče s Europskom, koji je započeo još krajem krede prije šezdeset pet milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima. Slojevi stijena, prvotno istaloženi na dnu oceana, naborali su se, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi. U vrijeme taloženja prvih naslaga na području današnje rijeke Krke područje Dinarida pripadalo je prostranom moru Tetis.

Dinara… (foto TRIS/G. Šimac)

U svom radu Polja gornje Krke profesor Mladen Friganović vodi nas krajem oko gornje Krke koji se nalazi na prijelazu iz planinskog zaleđa u primorje. Udolina (Kninskoga, Kosova i Petrova polja) pruža se gotovo meridijanski. Na istoku je zatvaraju ogranci Dinare (1 831 m) i Svilaje (1 509 m), na zapadu je vapnenačka zaravan koja se proteže do jugoistočnih ogranaka Velebita i bukovačkih brda. Sjeveroistočno od Kninskoga polja dominira vapnenački masiv Dinare i njezini ogranci. Dinara je međaš između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sve što je u prisoju (strani okrenutoj suncu) pripada Dalmaciji, a sve što je u osoju (strani zaklonjenoj od sunca) u granicama je Bosne i Hercegovine. S najvišeg vrha Dinare pogled se stere na Peručko jezero i na planinu Troglav, kao i na Svilaju i Prominu, koje s Dinarom ispunjavaju horizont oko rijeke Krke.

Istočno od Kninskoga polja pruža se dolina Krčića, kojom je ono povezano s udolinom između Dinare i Svilaje. Istočno i zapadno od Kninskoga polja proteže se vapnenačka zaravan u koju je Krka usjekla svoje korito. S obje strane južnoga dijela Kosova polja zaravan se sužava i naglo prelazi u strme vapnenačke padine Kozjaka i Promine. Oko Petrova polja zaravan je najizrazitija i najprostranija na istoku, gdje kao blago izvijeni „Podi“ prelazi u padine Svilaje. Na zapadnom dijelu polja izdiže se Promina (1 148 m), tipičan primjer otočne uzvisine. Promina je na zapadu omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole, a na istoku Petrovim poljem. Dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje prema jugu pruža lijep pogled na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI