Neovisni novinarski portal
27.2.2020.
DRUŠTVO (NE)ZNANJA
Foto: pixabay.com, ilustracija

Jednaki i jednakiji:
Veliko istraživanje Borisa Jokića pokazalo da učenici iz imućnijih obitelji imaju veće obrazovne šanse

Foto: pixabay.com, ilustracija

Zabrinjavajuće rezultate koji potvrđuju ozbiljne nedostatke srednjoškolskog nam sustava i ukazuju na produbljivanje nejednakosti obrazovnih šansi iznjedrilo je veliko istraživanje Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić, znanstvenika sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. U istraživanju provedenom u zimu 2017./18. školske godine sudjelovao je 4501 maturant iz 59 srednjih škola, gimnazija i strukovnih, odgovarajući na pitanja o svojim planovima korištenja organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i dodatnih provjera pri upisu na fakultete. Jučer objavljeni rezultati istraživanja pokazali su da više od dvije trećine učenika završnih srednjoškolskih razreda planira pohađati neki od oblika organiziranih priprema, a da tek 14 posto maturanta ne misli koristiti te usluge.

Autori istraživanja uvodno objašnjavaju kako se pod organizirane pripreme za državnu maturu i dodatnu provjeru pri upisu na određene fakultete misli i na one besplatne u organizaciji škola i na one  plaćene koje organiziraju privatne tvrtke izvan srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Navode i kako je usluga plaćenih priprema u prethodnom desetljeću doživjela izrazito tržišno profiliranje, spominju raznolikost ponude intenziteta tečajeva i pojedinih predmeta i zaključuju da se plaćene pripreme smatraju i dijelom u Hrvatskoj raširene pojave privatnih instrukcija. Podsjećaju znanstvenici i da djelatnost privatnih tvrtki u organiziranim pripremama za ispite visokog rizika ni na koji način nije regulirana od strane obrazovnih vlasti te da privatne tvrtke kao dio ‘obrazovanja u sjeni’ vrlo učinkovito i brzo reagiraju na promjene u obrazovnoj politici prilagođavajući svoje usluge potrebama učenika. Ukazuju autori istraživanja i da se uz plaćene organizirane pripreme veže problem nejednake dostupnosti učenicima iz različitih dijelova društva, da ugrožavaju jednakost obrazovnih mogućnosti za sve učenike i predstavljaju mehanizam koji može pridonijeti produbljivanju postojećih društvenih nejednakosti u hrvatskom obrazovanju.

Izraziti nedostaci srednjoškolskog sustava

-Činjenica da 85% učenika ili namjerava ili još uvijek ne zna hoće li pohađati organizirane pripreme ukazuje na izrazite nedostatke srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te posebice prijelaza iz srednjoškolskog u visokoškolsko obrazovanje. Sustav odgoja i obrazovanja bi trebao biti takav da se tijekom nastavnog procesa usvoje i sistematiziraju znanja i vještine nužne za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Ovako visoka pojavnost namjere pohađanja priprema ukazuje na potrebu promjene sadržaja i ritma poučavanja i učenja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja u srednjoškolskom obrazovanju – zaključuju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, autori istraživanja naslovljenog  ‘Organizirane pripreme za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u RH – nužnost, moda ili mehanizam produbljivanja socijalnih nejednakosti’.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Istraživanje je pokazalo i da se učenici strukovnih škola u većoj mjeri oslanjaju na besplatne pripreme organizirane u školi, dok se učenici gimnazija u većoj mjeri odlučuju za plaćene pripreme, da plaćene pripreme u većoj mjeri planiraju pohađati učenici iz imućnijih obitelji, kao i maturanti iz Zagreba i okolice te da svi učenici u sličnoj mjeri planiraju pohađanje pripremnih tečajeva, uključujući i one koji imaju odličan uspjeh u školi.

Obrazovne vlasti nužno bi morale reagirati

-Maturanti u gotovo jednakoj mjeri planiraju pohađati besplatne pripreme u školi i one plaćene koje organiziraju privatne tvrtke. U školskoj godini 2019./20. za očekivati je da će slijedom deformacije nastavne godine dostupnost besplatnih priprema organiziranih u školama biti izravno ugrožena potrebom nadoknade nastavnih dana. Navedeno će imati snažan izravni utjecaj na jednakost obrazovnih mogućnosti jer rezultati ukazuju da se na besplatne pripreme organizirane od strane škola u većoj mjeri oslanjaju učenici strukovnih škola, oni izvan Zagreba i okolice te posebice oni koji dolaze iz okruženja nižeg ekonomskog statusa – upozoravaju znanstvenici i zaključuju da obrazovne vlasti nužno moraju reagirati na ovu pojavu jer ona za ovu generaciju može imati ozbiljne osobne i društvene posljedice.

Foto: pixabay.com, ilustracija

Autori istraživanja zaključno ocjenjuju da rezultati potvrđuju kako usluga plaćenih priprema djeluje na povećanje nejednakosti obrazovnih šansi te da je za Hrvatsku rezultat posebno porazan jer ukazuje da učenici višeg ekonomskog statusa korištenjem tih usluga povećavaju svoje obrazovne prilike. Zaključuju i da iskustva drugih obrazovnih sustava ukazuju da je za smanjenje te pojave i njenog utjecaja na obrazovne prilike potrebno uvesti nove mehanizme u srednjoškolsko obrazovanje, kao što izbornost, novi oblici vrednovanja i ocjenjivanja i sustavan rad od osnovne škole na razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem. Podsjećaju i da ne postoje znanstveni dokazi da su pripreme ključne za uspjeh na ispitima visokog rizika ali da u javnosti prevladava mišljenje da za ostvarivanje visokoškolskih aspiracija samo sudjelovanje u službenom obrazovnom sustavu i samostalna priprema više nisu dovoljni.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI