Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
EKOLOGIJA / ekopis
Foto: TRIS/G.Šimac, ilustracija

Apel hrvatskih znanstvenika vlastodršcima:
‘Proglasite izvanredno stanje zbog klimatskih promjena’

Foto: TRIS/G.Šimac, ilustracija

Apelom za sustavnu klimatsku akciju kojeg će idućeg tjedna predati Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša, 549 hrvatskih znanstvenika iz različitih disciplina zahtijeva hitno proglašenje izvanrednog stanja zbog klimatskih promjena. S punom odgovornošću tvrde da se doista radi o izvanrednom stanju i svojim znanstvenim autoritetom pozivaju institucije da se ambicioznim i odgovarajućim mjerama sustavno i sveobuhvatno suoče s tim izvanrednim stanjem.

Na direktnu akciju znanstvenike je uz ostalo potaknula i činjenica da se politike ublažavanja klimatskih promjena već provode u državama članicama EU-a. Podsjećaju u svom apelu i na Rezolucija Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije, na zabrinjavajuće izvještaje Međunarodnog panela za klimatske promjene, odredbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i upozorenje koje je potpisalo preko 11.000 znanstvenika iz cijelog svijeta. Da pozovu vlastodršce da se zajedničkim snagama suoče s klimatskom krizom domaće je znanstvenike nadahnuo i globalni klimatski pokret, a da je doista riječ o izvanrednom stanju znanstvenici odgovorno tvrde na temelju svih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija. Zabrinuti su, kažu, zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena koje ugrožavaju održivost civilizacije  na Zemlji, sve osjetnijih i na domaćem teritoriju.

Najozbiljnija i najkompleksnija kriza u povijesti čovječanstva

-Klimatske promjene, koje bismo, dakle, bez pretjerivanja trebali nazivati preciznijim iako netehničkim terminom, klimatskom krizom, realnost su današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo. Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća iz godine u godinu diljem Zemlje bilježimo posljedice klimatskih promjena od kojih ovdje ističemo: obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost – navode hrvatski znanstvenici u svom apelu ovdašnjim odgovornima.

Početak globalne ekološke revolucije

Podsjećaju u apelu i kako svjedočimo pokretima za akciju koje možemo smatrati početkom globalne ekološke revolucije, novog historijskog momenta kakav čovječanstvo do sada nije iskusilo i da je jedan od glavnih zahtjeva tih pokreta – poziv institucijama da slušaju znanstvenike.

-Jedno od uobičajenih suzdržavanja od odlučne sustavne akcije do sada je bila pozicija da klimatske promjene predstavljaju problem, ali da to nije kriza. Jasno je da „klimatska kriza“ ili „izvanredno stanje“ nisu tehnički termini, kakvima bismo se koristili u znanstvenoj komunikaciji. Ipak, danas više nemamo na temelju čega ublažavati taj neugodni, ali jasan i svima razumljiv termin. Iz istog razloga, treba prekinuti štetnu praksu upotrebe terminologije, koja se odnosi na klimatsku krizu i njezino ublažavanje, u svojstvu kozmetičkog dodatka proizvodima, projektima, politikama, strategijama, proglasima i drugim političkim stajalištima. Ta terminologija ima svoj jasan i nedvosmislen sadržaj, ukorijenjen u znanstvenim činjenicama, pa se i mora koristiti u skladu s time. U vezi s klimatskom krizom, središnji zahtjev nas, znanstvenika, jest donošenje odluka temeljenih na znanstveno utemeljenim činjenicama. – ističu znanstvenici u apelu.

Hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja

Od naših vlastodržaca traže hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU i niza drugih države. Traže i uključenje znanstvenika u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu kao i politike usmjerene k izgradnji socio-ekonomskih modela održivijih u odnosu na postojeći. Apeliraju i da odgovorni krenu sa sustavnom i aktivnimm podizanju svijesti javnosti o klimatskoj krizi, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume. Zahtijevaju i hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika. Navode još i čitav niz mjera koje bi trebalo poduzeti, među ostalim i poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja te poticanje  niskougljičnih transportnih rješenja.

Zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja

-Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja. To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića – piše u Apelu za sustavnu klimatsku akciju kojeg potpisuje 549 hrvatskih znanstvenika iz različitih disciplina i ističe da su na raspolaganju svim institucijama, kako bi se zajednički suočili s izazovima klimatskog izvanrednog stanja.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI