Neovisni novinarski portal
29.3.2020.
EKOLOGIJA / ekopis
Foto: izvor TZ grada Obrovca

Skriveni biser Bukovice:
Rijeka Krupa proglašena zaštićenim kulturnim krajolikom, zabranjena nova gradnja i druge štetne aktivnosti

Foto: izvor TZ grada Obrovca

Rijeka Krupa, biser prirode skriven pod obroncima jugoistočnog Velebita na širem području Obrovca, proglašena je zaštićenim kulturnim dobrom u kategoriji kulturnog krajolika. To znači da će na području te malo poznate rijeke koju se prije koju godinu planiralo nagrditi  hidroelektranom ubuduće biti zabranjena bilo kakva nova gradnja neusklađena s tradicijom i aktivnosti koje bi mogle naštetiti krškoj ljepotici bogatoj sedrenim barijerama i drugim fenomenima.

Za rijeku Krupu, najveću pritoku rijeke Zrmanje, koja čitavim svojim nevelikim tokom u duljini sedam kilometara i ukupnom površinom od 23 kilometra kvadratna teče Parkom prirode Velebit šira je javnost imala priliku čuti prije koju godinu kada je investitor Hidroenergetska postrojenja naumio na njoj izgraditi hidrolektranu pa pod pritiskom ekologa odustao od tog suludog plana. Takve i slične graditeljske zamisli više neće biti moguće na nedavno proglašenom području Kulturnog krajolika rijeke Krupe omeđenog s južne strane Zrmanjom i Žegarskim poljem, s istočne izvorom rijeke Krupe, sa sjeverne obroncima Velebita i sa zapada ušćem u Zrmanju.

Zasluga za trud i rad koji je prethodio proglašenju zaštićenog kulturnog dobra pripada Konzervatorskom odjelu u Zadru Ministarstva kulture. O kulturnom krajoliku na sjevernom rubu Bukovice, dijelu sjevernodalmatinske krške zaravni u koju su duboko usječeni kanjoni  Zrmanje, Krupe i Krnjeze, konzervatori govore kao o krškom pobrđu građenom od vapnenačkih breča i izvornim zajednicama hrasta medunca s bijelim grabom.

Foto: izvor TZ grada Obrovca

– Prirodnogeografske značajke Bukovice odredile su gospodarski razvoj prostora kao ekstenzivnog i stočarskog, što je uvjetovalo nisku gustoću naseljenosti i veliku mobilnost. Naselja su raštrkana, s više manjih zaselaka koji su oblikovani oko livada uz rijeku i većih ili manjih dolaca s plodnim zemljištem. Zahvaljujući izoliranosti i specifičnim prirodnim obilježjima uvjetovanim dubokim kanjonima, te uravnoteženom razvoju i ljudskim aktivnostima kultivacijom luka i stvaranjem suhozidnih građevina stvoren je kulturni krajolik izuzetnih ambijentalnih vrijednosti, čije je povijesno trajanje i danas očuvano u njegovom izgledu i čiji se održivi razvitak može temeljiti na već navedenim vrijednostima – stoji u opisu novoproglašenog kulturnog krajolika u kojem se nabrajaju i elementi cjelovito očuvane i visokovrednovane kulturne i prirodne baštine –manastir Krupa, brojni mostovi i mlinovi te najpoznatiji među njima Kudin most s ostacima mlina, ostaci utvrda i gradina, sedrene barijere i pragovi na slapovima, luke, pećine, arheološki lokaliteti i drugi elementi koji skupa čine jedinstven ambijentalni kontekst kulturnog i prirodnog područja tog dijela Bukovice.

Foto: izvor TZ grada Obrovca

Proglašenje Kulturnog krajolika rijeke Krupe pozdravila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode poznata pod akroninom WWF (eng. World Wide Fund for Nature) i pozvala institucije da jednako postupe i sa drugim jednakovrijednim riječnim krajolicima. Kažu kako je proglašenje važna odluka za trajnu zaštitu rijeke Krupe i podsjećaju kako se u rješenju eksplicitno navodi da na tom području nije dopuštena nova gradnja nego da sav razvoj i eventualna izgradnja moraju biti u skladu s tradicijom te da radi očuvanja sedre, sedrenih barijera i pragova nisu dopuštene aktivnosti na rijeci koje bi ih na bilo koji način ugrozile.

-Krajolik rijeke Krupe iznimno je važan i vrijedan za očuvanje krajobrazne raznolikosti tog područja te nam je iznimno drago da je to prepoznalo i Ministarstvo kulture. WWF Adria već nekoliko godina promovira trajnu zaštitu rijeka kao jedan od modela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti naše zemlje te očuvanja rijeka slobodnog toka. Ova odluka pokazuje da su taj model prepoznale i institucije – komentirala je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, jedne od ekoloških organizacija koje su prije par godina pokrenule kampanju za spas Krupe i tražile da se ta rijeka izuzme od svih oblika korištenja u hidroenergetske svrhe.

Foto: izvor TZ grada Obrovca

Ustali su ekolozi te 2016. godine protiv namjere investitora Hidroenergetska postrojenja da na Krupi izgradi hidroelektranu snage 1,6 megavata s branom visine metar i pol i dužine 45 metara te cjevovodom dužine 170 metara kojim bi se preusmjeravao tok rijeke na turbinu. Pobunili su se jer bi zahvat utjecao na sedrene barijere i druge krške fenomene, a i znenadila ih je i loša kvaliteta elaborata zaštite okoliša sa nizom propusta i nedostatka ključnih podataka kao i činjenica da se gradnja uopće planirala unutar Parka prirode Velebit i zaštićenom ekološkom području Natura 2000. Početkom 2017. ekolozi su odnijeli pobjedu i pozdravili odustajanje investitora od gradnje.

Mnogima nepoznato područje rijeke Krupe obiluje ljepotama i posebnostima čitavim tokom od izvora pod velebitskim obronkom Tremzine do ušća u Zrmanju. Najimpresivniji dio onaj je od ušća pritoke Krnjeze u Krupu, stotinjak metara dugačka sedrena barijera preko koje se rijeka prelijeva u osam manjih slapova i završava devetim, desetak metara visokim slapom. Preko tog slapa prelazi Kudin most, jedinstvena građevina izgrađena u suhozidu od kamena i sedrenih blokova. Legenda kaže da je u podnožju Deveterca, kako se u narodu naziva to slapište, mladić  Kude prije dvjestotinjak godina izgradio veličanstveni most kako bi mogao ljubovati sa djevojkom Mandom sa drugog kraja kanjona u koju se zaljubio. Danas u dužini od 109 metara i sa dvanaest lukova Kudin most još uvijek rijetkim posjetiteljima tog prekrasnog kraja priča priču o ljubavi i ustrajnosti na krševitom prostoru između Golubića i Žegara u kanjonu Krupe.

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI