Neovisni novinarski portal
19.1.2020.
aktivisti / EKOLOGIJA / ekopis
Foto: AFP

Klimatsko buđenje:
Stotine tisuća ljudi na ulicama Madrida u maršu za klimu, među njima i Greta Thunberg i Javier Bardem

Foto: AFP

Ekološki aktivisti iz cijeloga svijeta preplavili su sinoć ulice Madrida u kojem od ponedjeljka traje UN-ov klimatski samit i poručili svjetskim političkim vođama da je došlo krajnje vrijeme za poduzimanje hitnih i konkretnih mjera u borbi protiv klimatskih promjena. Organizatori procjenjuju da se na prosvjednom maršu u središtu španjolskog glavnoga grada okupilo oko pola milijuna ljudi.

Stotine tisuća prosvjednika marširalo je sinoć madridskim ulicama u pet kilometara dugom prosvjednom maršu za klimu. Ekološkim aktivistima koji su do Madrida potegnuli sa svih strana svijeta kako bi odaslali glasnu poruku da se zbog klimatske opasnosti svijet konačno probudio pridružilo se u maršu i lokalno stanovništvo. Na prosvjednom se maršu sviralo, pjevalo i plesalo, na ulice je izašlo i staro i mlado, a atmosfera bila pomalo nalik festivalskoj. Okupili su se upravo u Madridu da svjetske vođe koji tamo od ponedjeljka sastanče na UN-ovom klimatskom samitu pritisnu na konkretno djelovanje protiv zagrijavanja planeta, poručujući im da vremena nema i da riječi nisu dovoljne.

Vlakom je u Madrid  stigla Greta Thunberg, 16-godišnja ekološka ratnica koja je svojim iskrenim i emotivnim nastupima zapalila globalnu iskru, potaknula prosvjede mladih ljudi za klimu i doprinijela da tema klimatskih promjena snažnije dopre do ušiju nezainteresirane javnosti.  Jedan od viđenijih prosvjednika bio je i  sinoć i Javier Bardem, slavni španjolski glumac koji se u posljednje vrijeme prometnuo u glasnog aktivista u borbi protiv klimatskih promjena. Zadovoljni masovnim odazivom, ali i svim ostalim ovogodišnjim prosvjedima za klimu, prije svega prosvjedima mladih ljudi, organizatori madridskog okupljanja govore da je 2019. bez sumnje godina klimatskog buđenja.

Foto: AFP

Šefovi zemalja potpisnica Pariškog sporazuma koje su se pod okriljem Ujedinjenih naroda obvezale ograničiti zagrijavanje planeta ispod 2 stupnja Celzija, po mogućnosti na 1,5, pokušavali su za to vrijeme, za sada bez uspjeha, dogovoriti ambicioznije ciljeve od tih ciljeva dogovorenih već davne 2015. godine kada se klimatska opasnost činila manjom. Globalni pritisak raste iz dana u dan, a neki od njih, suočeni i sa porastom razine mora, suša, ogromnih požara, oluja i drugih posljedica globalnog zatopljenja, svjesni su da dana obećanja nisu dovoljna.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je uvodno da da lideri mogu zauzeti ili put nade koji uključuje korištenje manje fosilnih goriva i dostizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine ili odabrati predaju. Predstavnike dvjestotinjak zemalja retorički je zapitao žele li da ih povijest pamti kao naraštaj koji je zakopao glavu u pijesak i poručio im da moraju prestati ratovati protiv našeg planeta koji vraća milo za drago te da se čovječanstvo već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane i rastom razine mora. Katastrofično je iz usta glavnog tajnika UN-a zazvučala prognoza mračne budućnosti čovječanstva suočenog s klimatskom krizom, kada je rekao da točka bez povratka nije daleko na horizontu, da je vidljiva i da nam se brzo približava. Podcrtao je još jednom i ono što mnogi razumni odavno shvaćaju, a ovi drugi odbijaju – da je za sve to odgovoran čovjek svojim djelovanjem, najviše zbog eksploatacije fosilnih goriva koja su uzrok najveće količine emisija stakleničkih plinova i da jednostavno trebamo prestati bušiti i kopati odnosno prestati ratovati protiv prirode.

Foto: AFP

Najnovije izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno ovoga tjedna pokazalo je  da su emisije CO2 u posljednjih deset godina prosječno rasle za 1,5 posto na godinu i da nema nikakvih nagovještaja usporavanja,  dok bi se želimo li ispoštovati za planet koliko-toliko podnošljivu granicu od 1,5°C rasta, zagrijavanje od 2020. do 2030. godine trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu. Razumnima je jasno i da bez suradnje država koje su najveći onečišćivači cilj neće biti ostvaren i da je do sada samo 68 država koje zajedno proizvode svega osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iskazalo spremnost provoditi dodatna smanjenja. Ni najveći optimisti ne vjeruju da će veliki onečišćivač Kina, globalna sila kojoj se rijetki usude suprotstaviti obećati dodatna smanjenja, niti da će se SAD koje bezglavo vodi klimatski skeptik Donald Trump i koje su već najavile da izlaze iz Pariškog sporazuma – predomisliti i pokrenuti se bar malo u borbi protiv klimatske krize.

Na utabanim ekološkim pozicijama je Europska unija čiji je parlament prije neki dan prihvatio rezoluciju kojom je službeno proglašena ekološka kriza i pozvao europske čelnike da se na madridskoj konferenciji obvežu postići nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Pozvali su eurozastupnici i novu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da u zeleni plan uključi cilj da se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanje za 55 posto, a ona izjavila da bi budu li dobro radili svoj posao, Europa do 2050. mogla postati prvi ugljično neutralni kontinent. Rekla je da moramo djelovati sada, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao na zelenu revoluciju.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI