Neovisni novinarski portal
8.12.2019.
KULTURA
Foto: Zlatko Ibrahimović

Marijana Klisović:
‘Ako Šibenčani podrže izložbu o crvenom i plavom neboderu biti će to znak da smo kolektivno evoluirali’

Foto: Zlatko Ibrahimović

Marijana Klisović ne živi u oblacima nego sa nogama čvrsto na zemlji priprema izložbu o životima u dva šibenska nebodera, crvenom i plavom, ponosu socijalističke planske stanogradnje i urbanizma, prvoj ozbiljnijoj visokogradnji u čitavoj Dalmaciji, četrnaestokatnicama kojima se ove godine navršava okruglih šezdeset od početka izgradnje. Marijana Klisović viša je kustosica i voditeljica Odjela novije povijesti Muzeja grada Šibenika, proizašlog iz nekadašnjeg Odjela za narodnu revoluciju i socijalističku izgradnju, u kojem je uz nju zaduženu za 20. stoljeće zaposlen i pripravnik na stručnom osposobljavanju za 19. stoljeće koji će u prosincu dobiti muzejsko zvanje kustosa. Postavili smo joj samo pet pitanja, a ona nas uvela u vremeplov goblena, miljetića i maminih kristalnih čaša sa regala.  

Kako je došlo do toga da odlučiš postaviti netipičnu izložbu o dva stambena nebodera koje po boji njihovih pročelja u Šibeniku nazivamo crvenim i plavim?

Hahaha… Netipična izložba? Zašto? Zbog tematike? Nebodera? Ili zato što je priča o njihovom nastanku smještena u vrijeme Jugoslavije? Meni je intrigantniji dio koji se odnosi na Jugoslaviju. Zanimaju me reakcije posjetitelja kad uđu u prostor, okrenu se oko sebe i krenu u razgledavanje. Ali krenimo redom. Jesi spreman čuti naziv izložbe? Pazi sad. “ŽIVOT U OBLACIMA“ I u pozadini naravno svira pjesma najvećeg srcolomca sa prostora ex YU, Zdravka Čolića „ Ti živiš u oblacima mala“ Dalje nema! Hahahaha… Dva nebodera, 14. katova, na svakom po osam stanova, oko 600 ljudi!  Koliko životnih priča? Koliko sudbina? Zašto sam odabrala nebodere? Nisam ih odabrala na način da sam ih ciljano tražila kao temu svoje buduće izložbe. Znala sam gdje su, naravno, znala sam da izgledaju užasno zapušteno, a najbolje sam znala da se u njima niti za živu glavu ne bih vozila liftom. Sad znam da su novi! Provjerena informacija za građane koji su u dilemi Da ili Ne. Neboderi su se sasvim slučajno dogodili. Prelistavajući jednu knjigu naletjela sam na njihove fotografije pa sam sutradan otvorila drugu ali ovaj put ciljano tražeći njih. Zašto? Naime, posljednjih nekoliko godina sam sve intenzivnije razmišljala o izložbi kojom bih zakoračila u prošlost Šibenika od 1950. do 1980.godine. Naglasak bi bio na  kulturi življenja odnosno na kulturi svakodnevice naših sugrađana u Jugoslaviji prema kazivanjima živućih ljudi.  I onda se namjesti da mi u oko uđe podatak da okrugla obljetnica izgradnje prvih nebodera u Šibeniku pada za dvije godine. Tako je sve krenulo.

Foto: Soba DAŠ

Je li ideja bila i oživjeti potisnuto sjećanje na danas zanemareni dio šibenske povijesti i progovoriti o svakodnevici u vremenu socijalizma koja se često iskrivljava i prešućuje?

Da li je dovoljno reći da je danas jako nezahvalno baviti se proučavanjem Jugoslavije kao fenomena, a samim tim i pitanjem razvoja grada Šibenika u svim njegovim segmentima u istoj toj Jugoslaviji, u maloj sredini kao što je Šibenik. Kažem nezahvalno jer ulaziš na vrata koja su ti odškrinuta. Odškrinuta su jer postoji velika doza rezerviranosti i odbojnosti prema jednom vremenu i sistemu koji se vrlo površno ocjenjivao uglavnom promatrajući kroz politički i nacionalni kontekst. Dok s druge strane, pojavljuje se novi val povjesničara, etnologa i  antropologa okupljenih u raznim projektima socijalne antropologije koji  proučavaju kulturu YU svakodnevice. Proučavajući YU svakodnevicu ulaze u dom prosječnog jugoslavenskog čovjeka, zaposlenog u jednoj od hrvatskih tvornica koji je nakon duge liste čekanja uselio u državni stan. Potrošačkim kreditom kupio je Zastavu Stojadin i odveo svoju obitelj na odmor u neko od radničkih odmarališta na obali. Ovakva ili slična slika mogla se vidjeti u gradovima gdje se dogodio priliv stanovništva sa sela zbog raznih osobnih razloga; boljeg posla, školovanja, zdravstvenog osiguranja i ostalih benefita koje je nudila tadašnja država. Šibenik je bio jedan od tih gradova i upravo tu kreće izložba „Život u oblacima“.

Po čemu su baš ta dva nebodera značajna za noviju povijest Šibenika, razdoblje socijalističke industrijalizacije i prateće  planske stanogradnje koja je promijenila vizure dotadašnjeg grada?

Izložba se radi povodom 60. godišnjice od gradnje prvih nebodera u Šibeniku, jednostavno nazvanih po boji pročelja „plavi“ i „crveni“ neboder. Posebnost ovih nebodera se očituje prije svega u ovome prvi neboderi u Šibeniku. Ništa manje važan podatak jest da je nebodere gradilo naše domaće građevinsko poduzeće „Izgradnja“ kojima je gradnja nebodera bila prvi građevinski zahvat na polju visokogradnje. Neboderi su napravljeni prema projektu splitskog arhitekta, pokojnog Dinka Vesanovića, ujedno i direktora šibenskog poduzeća za projektiranje i urbanizam „Plan“. Prema Vesanovićevom projektu, a u skladu sa tadašnjim načelima ekonomične stanogradnje, predviđena je gradnja dva nebodera sa po 14 katova i na svakom katu osam stanova različitih stambenih površina. Izgradnja prvih  nebodera izazvala je tada dosta polemika i rasprava oko gradnje u Šibeniku. Zašto bas u Šibeniku? – bilo je pitanje koje se najčešće postavljalo na spomen gradnje „šibenskih solitera“,  kako su ih rado nazivali u novinama.

Kako je zamišljen koncept izložbe i jesi li uključila i sadašnje i bivše stanovnike dvaju nebodera koji bi svojim pričama, fotografijama ili predmetima sudjelovali u nastanku?

Radi boljeg razumijevanja izložba je koncipirana na način da je podijeljena četiri tematske cjeline. YU SOCIJALISTIČKA IZGRADNJA I PITANJE STAMBENOG PRAVA/ POSLIJERATNA OBNOVA ŠIBENIKA/GRADE SE NEBODERI!/SELIMO U NEBODER. SELIMO U STAN. KAKO GA OPREMITI? Središnji dio izložbe je rekonstrukcija hodnika u neboderu sa tri vrste ulaznih vrata koja su obojana u crvenu, plavu i žutu boju. Boje ulaznih vrata nisu slučajne! Zašto su vrata obojana u ove tri boje? Gdje se nalazio silos za smeće? Da li je u wc-u postojao telefon? Na ova i slična pitanja vezana za život u neboderima, građani Šibenika moći će odgovoriti u programu Radio Šibenika na kojem će biti organizirano nekoliko nagradnih igara u kojima će slušatelje Muzej grada Šibenika darivati poklonima za koje također jedva čekam reakcije građana. Ali evo, dovoljan je podatak da će sve biti u znaku šibenskih  nebodera. I posljednji dio u prostoru je interaktivni dnevni boravak u koji će se moći slobodno ući, odmoriti na sjedećoj zelenoj garnituri od pliša, razgledati  knjige i časopise na policama, prisjetiti se goblena, miljetića, maminih kristalnih čaša sa regala ili jednostavno sjesti ispod haube za kosu i pokušati napraviti frizuru Crystal iz „Dinastije“.  Isto tako, svi posjetitelji mogu nadopuniti dnevni boravak potrepštinama iz svojih domova koje pripadaju tom vremenu a koje će im po završetku izložbe biti vraćene osim ako je trajno ne ustupe Muzeju grada Šibenika odnosno Odjelu novije povijesti. Ipak, najveća posebnost ove izložbe su stanari nebodera koji su mi nesebično otvarali svoje stare foto-albume tražeći fotografije sa neboderima u pozadini. Oni koji nisu imali fotografije poklanjali su svoja prekrasna sjećanja ispisana na desetke stranica. Kao autorica izložbe od srca se zahvaljujem svim stanarima na pomoći i savjetima, obitelji Vesanović koja mi je omogućila ulazak u privatnu arhivu arhitekta Dinka Vesanovića i još puno punooo ljudi koji su sudjelovali u stvaranju „Života u oblacima“.

Foto: Soba DAŠ

Hoćeš li nakon izložbe o neboderima planirane za prosinac postavljati i druge izložbe sa temom novije povijesti i razdoblja socijalizma u kojem je Šibenik bio gospodarski snažan?

 „Život u oblacima“ je izložba  koja će biti otvorena 5. prosinca 2019. u 19. sati u izložbenom prostoru muzeja – ulaz s obale. Njezinim završetkom, krajem prosinca, Odjel novije povijesti zaključuje svoju radnu godinu i već u prvim danima 2020. izložba seli u Split. Tijekom iduće godine, predstavit ćemo izložbu „Četiri života broda Galeb“ u organizaciji Muzeja grada Rijeke. Konac ljeta rezerviran je za obljetnicu vojno-redarstvene akcija „Oluja“ koju obilježavamo zajedničkom izložbom u organizaciji Muzeja grada Šibenika i Konzervatorskog ureda u Šibeniku „Porušena spomenička baština u Domovinskom ratu na području Šibensko-kninske županije“, a radno ljeto završavamo još jednom autorskom izložbom o kojoj će se još puno govoriti. Ukoliko izložba „Život u oblacima“ dobije prolaz i podršku posjetitelja da žele još ovakvih tema biti će to znak da smo kolektivno evoluirali i da prihvaćamo svoju povijest kakva god da jest sa svim njezinim prednostima i manama. Narod koji zaboravlja svoju povijest nema budućnosti!

Foto: Zlatko Ibrahimović

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI