Neovisni novinarski portal
12.12.2019.
krka
Kako je sve počelo: Stijene uz Krku nekada su bile morsko dno

Kako je sve počelo:
Stijene uz Krku nekada su bile morsko dno

Nakon što su prošle zime predstavili pješačke staze i vidikovce, u Nacionalnom parku Krka ove godine počinju s predstavljanjem bogate prirodne baštine Nacionalnog parka „Krka”. Prenosimo uvodni pa onda i prvi od serije tekstova o Krkinim prirodnim fenomenima.

‘S obzirom na raznolikost staništa i veliku bioraznolikost, odnekud smo morali početi pa smo odlučili početi – od početka. Iako se Krka i krajolik uz nju doimaju vječnima, rađanje rijeke i stvaranje krša, oblikovanje zaravni, usijecanje kanjona i izdizanje sedrenih barijera trajalo je eonima ostavivši nam tragove iz kojih danas iščitavamo geološku prošlost toga prostora.

Upravo o tome bit će riječi sljedećih tjedana, tijekom kojih ćemo vam, u prvom ciklusu, kroz desetak tekstova sažeto predstaviti neke od nevidljivih procesa koji su pejsaže kojima se divimo učinili takvima kakvi jesu. Spomenut ćemo izvor, planine na obzorju, blagotvornu klimu, pritoke koji napajaju Krku… ukratko, ono što bi u udžbeniku geografije pronašli pod znanstvenim pojmom „reljef” a što u duhu osjećamo kao naš zavičaj, kojemu se svakodnevno divimo očima.

U drugom ciklusu pokušat ćemo vam prenijeti sve što znamo o temeljnom fenomenu Nacionalnog parka „Krka” – sedri. Iako se sedreni slapovi rijeke Krke zbog svoje veličanstvenosti doimaju vječnima, nastajanje sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih činitelja i živih organizama u vodi. Postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovao je današnji izgled riječnoga korita i obilježja živoga svijeta Krke. Zato vas želimo upoznati s čimbenicima koji sudjeluju u stvaranju sedre, kako biste bolje razumjeli i cijenili svu raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.

Ukratko, ljepote koje danas dolaze vidjeti ljudi iz cijeloga svijeta priroda je stvarala milijunima godina, a mi ćemo pokušati zagrepsti u slojeve stijena kako bismo vam na zanimljiv i edukativan način prikazali našu zajedničku prošlost.’

Evo sada i prvog teksta naslova Kako je sve počelo: Krš.

Tvrde stijene što okružuju rijeku Krku nekada su bile morsko dno.

To je more bilo dio pradavnoga Tetis (Tethys) oceana, iz kojeg su se izdigli Dinaridi. Dinaridi su najvećim dijelom građeni od karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita). Te su stijene nastale taloženjem ljuštura školjkaša tijekom ere mezozoik, koja obuhvaća razdoblja trijas, juru i kredu.

Upravo je topivost karbonatnih stijena u vodi najvažniji uvjet za odvijanje procesa okršavanja. U suštini, to je kemijski proces koji se odvijao milijunima godina te traje i dalje. Voda nagriza karbonatne stijene i tako stvara pukotine zbog kojih stijena više ne može zadržavati vodu. U tome joj pomažu tektonski i mehanički procesi. I današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama mezozojske i tercijarne starosti. Tako iz stijena koje okružju rijeku Krku možemo iščitati njezinu geološku prošlost. Ako su slojevi vapnenca koje vidimo na stranama kanjona različita sastava, čistoće i debljine, znači da su taloženi u različitim uvjetima, a položaj i vrsta naslaga objašnjavaju nam izdizanja i spuštanja morske površine.

Prošupljenost je jedno od glavnih obilježja stijena krških prostora. Tako nastaju brojne špilje i jame. Proces okršavanja zaslužan je i za ukrase u njima. U posebnim uvjetima moguć je u obrnutom smjeru: ponovno se izlučuje kalcijev karbonat, odnosno stijena se ne troši, već raste. Tako nastaju stalaktiti i stalagmiti, ali i sedra, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“.

Kao i sam prizor žive vode koja teče kroz svoju suprotnost, tvrde stijene, tako je i krš dvojak: surov, a ekološki vrlo osjetljiv na čimbenike zagađenja, koji zbog propusnosti stijena mogu lako dospjeti u vodu. Ali to je i njegova vrijednost jer stalna dvosmjerna cirkulacija vode stvara različita staništa na površini i u podzemlju, odnosno uvjete za život brojnim vrstama, i rijetkim, ugroženim i endemskim.

Sada kada znamo što krš jest, lakše nam je predočiti eonima dugo rađanje i rast rijeke Krke, kreiranje zaravni, usijecanje kanjona i izdizanje sedrenih barijera. Jer krš je glavno počelo: osim što je stvorio pejsaž oko nas, odredio je i način života ljudi koji su se na njemu naselili. U Hrvatskoj krško područje, koje se kao neprekinuti pojas širine 50 – 100 km proteže duž obale Jadranskog mora, prekriva oko 46 % teritorija. Naša je dužnost i obveza čuvati ga kako bi buduće generacije iz njegovih stijena mogle iščitati svoju prošlost.

 

Tags:

VEZANE VIJESTI