Neovisni novinarski portal
14.11.2019.
arhitek(s)t
‘Od Jurja do Ivana… i dalje…’: Predavanje dr. Nenada Fabijanića o arhitektu Ivanu Vitiću

‘Od Jurja do Ivana… i dalje…’:
Predavanje dr. Nenada Fabijanića o arhitektu Ivanu Vitiću

Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac poziva na predavanje  dr.sc. Nenada Fabijanića “Od Jurja do Ivana… i dalje…, koje će održati u četvrtak, 24. listopada 2019. godine s početkom u 18:30 sati, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku. Juraj iz naslova je Juraj Dalmatinac, graditelj šibenske katedrale, a Ivan je Ivan Vitić, jedan od najznačajnijih arhitekata s porijeklom iz Šibenika.

O PREDAVANJU „Od Jurja do Ivana..i dalje…“

Predavanje nastalo kao konceptualni nastavak publikacije „Slike po Ivanu (Đovaniju)’’ povodom 100-te godišnjice rođenja poznatog Hrvatskog arhitekta šibenskih korijena – Ivana Vitića (1917 – 1986) , arhitekta koji je u suvremenoj povijesti hrvatske kulture i arhitekture ostavio izuzetan trag svojim najreprezentativnijim djelima. Riječ je o mom dijalogu s arhitektom, s kojim sam prijateljevao, a u početku mog profesionalnog života i surađivao.

„I ovo je, kao i svaki doprinos analizi nečijeg portreta, neizbježno osvrtanje na prošlost, čija bi dokumentaristika trebala ovisiti o stabilnom talogu provjerenih, krutih činjenica. Baviti se ‘prošlim’ način je i težnja prema neophodnom oslobađanju od nje same. Povijest i sjećanje nisu sinonimi. Povratak u neko, novim ubrzanjima sve udaljenije vrijeme intenzivira sumnju u istinito i proživljeno. Portretne slike sjećanja intenzivnije blijede uvijek zbog nekih kasnijih motiva. Izvrgnute prilagodbi i zbog nekog novog  razloga, bolje ili ljepše interpretacije, zbog interesa, čak i manipulacije, služe novim pričama, novim scenarijima.
Sve što je podložno (re)interpretaciji i ekspresiji, izaziva suzdržanost i dilemu. Naš doživljaj iskrivljuje činjenice i sabire ih u saznanje. Stvarnost, događaji i ličnosti, ovisno o značaju prelaze u mit i legendu. Nastaju tako promjenjivi kolaži spomenara, skladišta emocionalnih utisaka, bljesak svjedočenih trenutaka, lica pa i glasova.

Fascinaciju okruglim brojem tj. jubilarnim nulama koristimo za retrospektivno aktualiziranje kolektivnog sjećanja. Kod priznatih, utjecajnih velikana, ljudi s popudbinom, obljetnice obilježavamo glasno, poticani različitim motivima i zahvalama. Mnogima i za života nevažno i nedokučivo, njihovim potomcima sada je na čast i slavu, manje ili više važno… Uvjerljivim kroničarima i istraživačima svaka retrospekcija je prilika za afirmaciju. Dobrobit koju sam ostvario iz jednog poznanstva ima podlogu i razlog. Vraćam dug Ivanu Vitiću, dug dugačak trideset godina.  Bio je prvi “veliki” arhitekt ovih prostora, 70-ih godina u naponu snage, inspirativan i utjecajan za moj budući životni interes. Zadužio me pruženim znanjem, prvim impresijama o arhitekturi, spontano otvorenim osobnim ritualima, stimulativnim povjeravanjem i dobrim željama.. Ivanu Vitiću (1917.-1986.), ova bi godina bila samo daleki broj van stoljeća kojem je u cijelosti pripadao, a nama koji smo ga poznavali mogućnost za nova pitanja povodom 100. godišnjice njegovog rođenja.“

Ulomak iz publikacije „Slike po Ivanu“ (2018.), autora Nenada Fabijanića

NENAD FABIJANIĆ

Rođen je 1951. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine. Nakon diplome surađuje s prof. Nevenom Šegvićem, njegovim asistentom postaje 1977. Od 2000. godine redovni je profesor na Katedri za projektiranje zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta. Od 2012. – 2019. godine je Predsjednik Diplomske komisije Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Od 2000. godine redovni je profesor na Katedri za projektiranje zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta. Od 2012. – 2019. godine je Predsjednik Diplomske komisije Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Godine 2018. stekao je akademski stupanj doktora umjetnosti. Od 2008. član je suradnik HAZU-a. Za svoje projekte i realizacije nagrađen je stručnim, državnim i međunarodnim nagradama i priznanjima.
Djela su publicirana u brojnim stranim i domaćim stručnim publikacijama.

Dobitnik je više nagrada na Zagrebačkim salonima (1983.; 1988.; 1991.; 1992.) te Velike nagrade 32. Zagrebačkog salona; Nagrade Viktor Kovačić 1986. i 1994.; Nagrade Bernardo Bernardi 1993., 2009.; 2014.,  Nagrade Vladimir Nazor 1993, 2011.; dobitnik priznanja “Piranesi” 1995.; Nagrade hrvatskog glumišta za scenografiju 1998.; Nagrade “Ljubo Babić” 1999.; The Marble Architectural Award 2006.; nagrade Jadrankamena – “Kamen u arhitekturi”, te brojnih drugih. Profesionalno je aktivan na području urbanizma i arhitekture, interijera, dizajna, televizijske i kazališne scenografije. Autor postava izložbi u zemlji i inozemstvu.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI