Neovisni novinarski portal
16.10.2019.
HRVATSKA
Foto: ilustracija

Lijepa naša statistika:
Materijalni uvjeti bolji nego prije pet godina, teškoće u spajanju kraja s krajem osjeća više od 80 posto ljudi

Foto: ilustracija

Siromašnih građana, onih koji životare i ozbiljno su se približili granici iza koje se živi u bijedi, u Hrvatskoj je danas osjetno manje nego prije pet godina. Takvoj je slici vjerojatno pridonio egzodus siromašnijeg dijela od onih tristotinjak tisuća ljudi koji su zemlju napustili u potrazi za boljim životom, ali i blagi rast životnog standarda na koji upućuju podaci o rastu BDP-a, zaposlenosti, plaća i potrošnje. Da je rast standarda itekako blag i da ga mnogi ne osjećaju na svojoj koži, upućuju, međutim, podaci o velikom broju građana, njih preko osamdeset posto, koji se žale na poteškoće u spajanju kraja s krajem.

Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, nešto više od polovice građana nije lani bilo u mogućnosti priuštiti si tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, a njih nešto više od deset posto nisu imali dovoljno novca kako bi im svaki drugi dan na trpezi bilo meso, riba ili neki vegetarijanski ekvivalent. Odgovarajuće grijanje u hladnim zimskim mjesecima nije sebi prošle godine moglo priuštiti nešto manje od osam posto građana, dok je njih 17,5 posto kasnilo s plaćanjem računa za režije. Na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života državnim se statističarima požalila ogromna većina anketiranih građana, gotovo 83 posto , od kojih se 14 posto izjasnilo da vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok njih nešto više od 28 posto kraj s krajem spaja teško, a njih oko 40 posto s malim teškoćama.

Stopa materijalne deprivacije, dakle onih koji si u svakodnevici plaćanja najma stana, kredita za stan, računa za komunalije,  grijanja, neočekivanih izdataka, redovitih proteinskih obroka, odlazaka na godišnji odmor, imanja TV uređaja, perilice rublja, automobila i telefona, ne mogu priuštiti barem tri od devet navedenih stavki, iznosila je lani nešto više od 23 posto.

Batrganje u ekonomskoj krizi

Vratimo se sada u 2013. u kojoj je eurozona počela izlaziti iz dugogodišnje recesije, a Hrvatska postala članicom Europske unije i još se batrgala u ekonomskoj krizi. Tjedan dana odmora izvan kuće te si godine nije moglo priuštiti nešto više od 70 posto građana, a njih 14 posto nije bilo u mogućnosti priuštiti si svaki drugi dan mesni ili riblji obrok. Adekvatno grijanje nije si te godine moglo priuštiti gotovo deset posto građana, a s plaćanjem računa za režije kasnilo je njih više od 30 posto. Materijalnim uvjetima koji im utječu na kvalitetu života žalilo se 2013. godine više od devedeset posto građana, od kojih je kraj s krajem vrlo teško spajalo više od 26 posto, teško 36 posto, a više od 28 posto s malim poteškoćama. Stopa materijalne deprivacije, dakle postotak ljudi koji si nije mogao priuštiti barem tri od devet stavki kojima statističari mjere materijalne uvjete koji upućuju na kvalitetu života, bila je gotovo 35 posto.

Četvrtina građana u riziku od siromaštva

A kako stojimo sa ključnim pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti? U teškoj materijalnoj deprivaciji, dakle ljudi koji si nisu mogli priuštiti četiri od devet naveden stavki, bilo je prošle godine 8,6 posto građana, za razliku od 2013. kada je po tim statističkim pokazateljima, u lošim materijalnim uvjetima živjelo gotovo 15 posto stanovništva. U riziku od siromaštva živjelo je lani nešto manje od 25 posto ljudi, a postotak siromašnih i onih koji bi to mogli postati iznosio je 2013. godine skoro 30 posto građana Hrvatske. Prag rizika od siromaštva u 2018. je za jednočlano kućanstvo iznosio 29.820 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 62.622 kune godišnje. Prag je narastao u odnosu na 2013. kada je za samce iznosio 22.916 kuna na godinu, dok su četveročlane obitelji sa dvoje djece bile u riziku od siromaštva sa godišnjim primanjima od 48.124 kune.

Istina u cinizmu i nevidljivi rast standarda

Svi ti podaci pokazuju da je siromašnih građana, onih koji životare kao i ljudi koji su se ozbiljno približili granici iza koje se statistički živi u bijedi, u Hrvatskoj danas manje nego prije pet godina. Cinici bi rekli da nije to ni čudo kada je u međuvremenu zemlju napustilo tristotinjak tisuća ljudi među kojima je dobar dio otišao upravo zato jer ovdje nisu imali dovoljno sredstava za materijalno kvalitetan život. Ima i u tom cinizmu istine, ali činjenica jest i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen i blagi statistički rast životnog standarda koji se iščitava iz podataka o rastu BDP-a, zaposlenosti, plaća i potrošnje. Mnogi taj rast, međutim, ne osjećaju na svojoj koži, najviše zbog poskupljenja životnih potrepština, a više od četiri petine građana i dalje se, objektivno ili ne, žali na poteškoće koje imaju u spajanju kraja s krajem.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI