Neovisni novinarski portal
15.12.2019.
aktivisti / EKOLOGIJA / ekopis
Foto: Službene FB stranice Grada Zagreba, ilustracija

Hrana nije otpad:
Kako značajno smanjiti količine bačene hrane

Foto: Službene FB stranice Grada Zagreba, ilustracija

Sutrašnji 16. listopada kada obilježavamo Svjetski dan hrane odličan je povod za početak smanjenja količine bačene hrane u kućanstvu, jednostavnom promjenom navika prilikom planiranja kupovine i pripreme obroka, čuvanja namirnica i njihove konzumacije. Svi koji bi htjeli smanjiti količine hrane koju bacaju, a ne znaju kako to učiniti i imaju vremena sutra skoknuti do zagrebačke tržnice Dolac, od 10 do 14 sati na štandu u blizini kipa kumice Barice dočekat će ih članovi nevladine organizacije Centar za prevenciju otpada od hrane sa svojom informativno-edukativnom akcijom Hrana nije otpad. Za one koji imaju volje ali nemaju vremena skoknuti sutra do Dolca, u nastavku je nekoliko korisnih savjeta…

Hrana se u razvijenim potrošačkim društvima najviše baca zbog sklonosti potrošača, krivog planiranja kupnje, netočne interpretacije datuma isteka, neodgovarajućeg čuvanja, pripremanje prevelikih obroka i nedostatka znanja o tome kako iskoristiti ostatke. Rasipanje hrane javlja se u svim fazama duž opskrbnog lanca, no u zemljama u razvoju najviše hrane izgubljeno je tijekom branja i u fazi obrade, dok u razvijenim zemljama znatan dio hrane propadne na razini potrošnje, u velikoj mjeri potaknuto vrijednostima, ponašanjem i stavovima potrošača.

Na razini poljoprivredne proizvodnje, gubici u razvijenim zemljama mogu se pojaviti zbog loših vremenskih uvjeta, sortiranja prema strogim standardima kvalitete i tržišnih cijena koje ne opravdavaju troškove berbe. U proizvodnji i preradi hrane, gubici mogu proizaći iz pranja, ljuštenja, rezanja i kuhanja ili kada su proizvodi izdvojeni kao nepogodni. U distribuciji gubici nastaju zbog oštećenja ambalaže, nepoštivanja sigurnosnih zahtjeva, prekoračenja roka upotrebe, neadekvatnog upravljanja zalihama, marketinških strategija i logističkih ograničenja.

Otpad iz hrane veliki pritisak na okoliš

Otpad od hrane na odlagalištima je veliki pritisak na okoliš jer su istraživanja pokazala da kada bi se emisije CO2 uzrokovane propadanjem hrane usporedile s ukupnim emisijama CO2 koje proizvode svjetske države, na ljestvici bi zauzele treće mjesto, odmah iza Sjedinjenih Država i Kine. Propadanje i bacanje hrane uzrokuje i 8% ukupnih godišnjih emisija stakleničkih plinova na globalnom nivou.

Prema aktualnim procjenama u zemljama Europske unije propadne ili se baci između 90 i 100 milijuna tona hrane godišnje, a ukoliko se ne poduzmu drastične mjere do 2020. godine procjenjuje se bi ta količina mogla doseći 126 milijuna tona. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, procijenjene količine otpada od hrane koje u sklopu komunalnog otpada završe na odlagalištima kreću se oko 380.000 tona godišnje.

Smanjenje otpada promjenom navika

Prema podacima Ujedinjenih naroda svake godine propadne ili se baci čak trećina globalno proizvedene hrane ili 1.3 milijarde tona hrane. Istovremeno, Ujedinjeni narodi procjenjuju da gotovo 800 milijuna ljudi u svijetu ili oko 11% ukupnog stanovništva pati od kronične gladi ili ne dobiva redovito dovoljno hrane za vođenje aktivnog života. Količina bačene hrane dovoljna je da nahrani 800 milijuna gladnih.

Količine bačene hrane u kućanstvima mogu se značajno smanjiti promjenom navika prilikom planiranja kupovine i pripreme obroka, čuvanja namirnica i njihove konzumacije. Svi koji bi htjeli smanjiti količine hrane koju bacaju, a ne znaju kako to učiniti, mogu to naučiti sutra od 10 do 14 sati na tržnici Dolac na štandu u blizini kipa kumice Barice. Za one koji nemaju vremena, Centar za prevenciju otpada od hrane pripremio je jednostavne i korisne savjete.

Foto: Službene FB stranice Grada Zagreba

PRIJE KUPOVINE

  • Definirajte tjedni jelovnik
  • Napravite popis potrebnih namirnica
  • Pregledajte sadržaj hladnjaka, zamrzivača i kuhinjskih ormarića.

 

TIJEKOM KUPOVINE

  • Ne idite u kupovinu gladni
  • Pridržavajte se popisa za kupovinu
  • Provjeravajte oznake roka valjanosti kako biste izbjegli kupovinu namirnica koje će se pokvariti ukoliko se ne konzumiraju „odmah“
  • Na prednjim dijelovima polica često je izložena roba kojoj u kratkom vremenskom periodu istječe rok trajanja – potražite namirnice izložene „dublje“ na policama
  • Izbjegavajte ponude tipa „2 za 1“ ako je riječ o pokvarljivim namirnicama (voće, povrće, salate…)

 

PRAVILNO TUMAČITE ROKOVE VALJANOSTI

  • »Upotrijebiti do« – minimalni rok trajanja hrane koja je s mikrobiološkog gledišta brzo pokvarljiva i predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Namirnica se ne smije konzumirati nakon navedenog datuma osim ukoliko je smrznuta.
  • »Najbolje upotrijebiti do…« ili »Najbolje upotrijebiti do kraja…« – datum do kojega hrana zadržava svoja najbolja svojstva kod pravilnog čuvanja – moguće je sigurno konzumirati i nakon navedenog roka, ali namirnica može gubiti okus i teksturu.

 

NAKON KUPOVINE

  • U hladnjak ne stavljajte tople namirnice
  • Vrata otvarate samo na kratko i kada je to potrebno
  • Temperatura hladnjaka neka bude u rasponu od 0 – 5 °C
  • Čuvajte meso, perad, ribu, listove salate ili sličnog povrća u hermetičkim staklenim posudama za hranu ili u bio vrećicama.

 

ŠTO S OSTACIMA OBROKA?

  • Iskoristiti ih za pripremu novog jela, koje konzumirajte već u idućem obroku ili sljedeći dan
  • Kod čuvanja ostataka primijenite formulu 2 + 2 + 2: najviše 2h smije proći do spremanja u hladnjak, najviše 2 dana za konzumaciju ostataka iz hladnjaka, odnosno najviše 2 mjeseca za konzumaciju ukoliko ste ih zamrznuli.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI