Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
KULTURA / UMJETNOSTI
Foto: Kristina Leko, dva spomenika u Zatonu

Kultura sjećanja:
Spomeničko pomirenje umjesto konflikata i političkog polariziranja

Foto: Kristina Leko, dva spomenika u Zatonu

Što mislite o spomenicima u vašem gradu? Kakve biste spomenike željeli vidjeti u svojoj sredini? Hoće li se spomenici podizati u budućnosti i kako će izgledati? Kako još možemo obilježiti sjećanje na nama važne događaje i osobe a da u tome svi sudjelujemo? Pitanja su to od kojih polazi Demokratizacija kulture sjećanja, višegodišnji projekt o spomenicima kao mjestima sjećanja, koji se u više gradova provodi kao ciklus razgovora i tribina s građanima i građankama o spomenicima u njihovoj sredini.

Demokratizacija kulture sjećanja višegodišnji je program umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon koji propituje, traži i želi pospješiti proces demokratizacije sjećanja i osnažiti običnog čovjeka ukazujući na njegovu motivaciju i pravo na sjećanje odnosno komemoraciju. Riječ je o programu hibridnog formata koji je interdisciplinaran, participacijski i multimedijalan. Kroz razgovore, radionice, tribine i putujuću izložbu cilj je zajedno s građanima i građankama detektirati moguće strategije pomirenja i liječenja neuralgičnih točki kolektivnog sjećanja. Sve faze projekta i građu s pojedinih lokacija prezentiraju se  kroz manju mobilnu izložbu i online arhiv projekta.

Projekt je osmislila i sa suradnicima ga provodi Kristina Leko, akademska slikarica, pro-bono voditeljica organizacije Otvoreni likovni pogon i docentica na Umjetničkom sveučilištu u Berlinu (UdK), specijalizirana u području participacijske umjetnosti i umjetnosti u javnom prostoru. Kroz razgovore sa građanima, intervjue sa stručnjacima i prikupljanje arhive spomen obilježja Domovinskog te Drugog svjetskog rata želi se dokumentirati stanje na terenu ali i potaknuti lokalne zajednice na suočavanje s prošlošću i kritičku refleksiju.

Foto: Kristina Leko, dva spomenika u Zatonu

– Razmislimo li o njihovom elementarnom određenju, jasno je da jedni i drugi spomenici u osnovi komemoriraju ljudske žrtve. Međutim, jednako tako oni posjeduju snažan ideološki naboj, koji rezultira intenzivnom polarizacijom i konstrukcijom konfliktnih odnosa među građanima, koji se u ponekad katastrofalnim razmjerima odražavaju na život unutar zajednice u cjelini. Spomenici se instrumentaliziraju u korist sukoba poklonika određene ideologije ili političkog sustava; s primjerima se susrećemo na dnevnoj bazi – navode Kristina Leko i Jozefina Ćurković u tekstu Spomenici – mjesta sjećanja, mjesta prijepora, na stranicama Otvorenog likovnog pogona u čijoj se produkciji projekt provodi.

Konfliktna vodička situacija

Lani je obrađena jedna lokacija – područje Šibenika i Vodica na kojem postoji nekoliko konfliktnih situacija povezanih sa kulturom sjećanja . Apostrofiran je u tom kontekstu primjer Vodica, grada koji se donedavno ponosio svojom partizanskom tradicijom, u čijem je središtu monumentalni Spomenik palim borcima Drugog svjetskog rata koji je s godinama postao svojevrsni simbol grada i njegova prepoznatljiva vizura, a u kojem je 2012. godine podignut kontroverzni spomenik žrtvama jugoslavenskog komunizma.

U umjetničkoj organizaciji OLP drže da kultura sjećanja ima i onaj drugi potencijal, nepolarizirajući – potencijal rekonsilijacije, što žele i dokazati i pokazati ovim projektom. Dokazi da je tome tako, kažu, već postoje u društveno-političkom prostoru lokalnih zajednica, a dva primjera našli su u Zablaću i Zatonu, u neposrednoj blizini Šibenika.

Foto: Kristina Leko, dva spomenika u Zablaću

U Zablaću su u istom spomen-parku, postavljeni  spomenici posvećeni vremenu NOB-a i Domovinskog rata. Spomenik borcima poginulima u NOB-u i žrtvama fašističkog terora od 1941. do 1945., koji su podignuli  mještani Zablaća i njihovi iseljenici iz SAD-a premješten je na novu lokaciju 2005. godine, gdje se već nalazilo spomen-obilježje dragovoljcu Domovinskog rata Borisu Antolosu. Mještani Zatona, mjesta sa najvećim brojem branitelja po glavi stanovnika u RH, također su ustrajali u očuvanju spomenika herojima NOB-a, a uz njega postavili i spomenik u sjećanje na poginule branitelje Domovinskog rata.

-Projektom Demokratizacija kulture sjećanja želimo izmaknuti se opredjeljivanju i kontaminaciji spomenika političko-ideološkom propagandom. Polazimo od premise da je neotuđivo pravo svakog čovjeka pravo na sjećanje i odavanje počasti događajima ili osobama koje smatraju značajnima ili zaslužnima za dobrobit pojedinca, zajednice, grada, države ili društva općenito, sve dok tome ne šteti drugima. Prateći ovu misao, nastojimo pomaknuti fokus sa političkog polariziranja na iscjeljiteljske potencijale okulturenog sjećanja. Kroz razgovore, radionice, tribine i putujuću izložbu željeli bismo participacijski, sa građanima u lokalnim zajednicama, detektirati moguće strategije rekonsilijacije i liječenja neuralgičnih točki kolektivnog sjećanja – navode Kristina Leko i Jozefina Ćurković

Projekt se od 21. do 26. rujna nastavlja u Drnišu i Kninu:

Drniš, gradski trg Poljana:
Subota, 21. rujna u 11 h – javni razgovor/tribina

Knin, dvorana Studentskog doma „Fra Lujo Marun”, Krešimirova 22:
Srijeda, 25. rujna u 18 sati – radionica s građanima
Četvrtak, 26. rujna u 18 sati – javni razgovor/tribina

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI