Neovisni novinarski portal
20.8.2019.
(NE)RED / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Foto: TRIS/A.Tešić

Što južnije to tužnije:
Šibenik odvojeno prikupio najmanje korisnog otpada u državi, ni Split i Zadar nisu puno bolji

Foto: TRIS/A.Tešić

Preliminarni podaci o lanjskom odvojenom prikupljanju korisnog komunalnog otpada u jedinicama lokalne samouprave, prije svega papira, stakla, plastike, metala i tekstila, što ih je nedavno objavila Agencija za okoliš i prirodu, pokazali su velike razlike među regijama. Ne iznenađuju podaci o osviještenom i apsolutno najuspješnijem Međimurju, županiji iz koje je čak devet od deset po tom pitanju najnaprednijih gradova i općina u državi, ali zabrinjavaju oni o nimalo osviještenoj Dalmaciji kao i daleko najgori rezultat od svih većih gradova županijskih središta zabilježen u – Šibeniku.

Šibenik je od svih većih gradova županijskih središta u prošloj godini odvojeno prikupio daleko najmanje korisnog otpada – mizernih 0,89 posto. Puno bolja situacija nije ni u susjednom Splitu u kojem su komunalci od cjelokupnog komunalnog otpada što su ga odvezli na Karepovac odvojeno prikupili 2,39 posto niti u Zadru u kojem se doguralo do čak 4,08 posto. Da ne bude baš sasvim pod egidom ‘što južnije to tužnije’ zaslužan je gosparski Dubrovnik koji sa oko 16 posto odvojeno prikupljenog otpada donekle popravlja otužni prosjek juga Hrvatske.

Situacija nije bajna niti kada se sagleda država u cjelini koja se kao članica Europske unije obvezala do 2020. godine odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto otpada, što nekoliko mjeseci prije tog roka, čitajući podatke za prošlu godinu, zvuči prilično nadobudno i niti blizu ostvarivo. Komunalna su poduzeća u svim gradovima i općinama zajedno prošle godine u prosjeku odvojeno prikupila tek nešto više od 10 posto otpada, no postoje i nekoliko izuzetaka koji su već napredniji od očekivanja Europske unije i obećanja Bruxellesu.

Međimjurje otišlo najdalje u odvojenom prikupljanju

Od svih 558 jedinica lokalne samouprave, priželjkivanu i Europskoj uniji obećanu stopu od 50 posto dostiglo je tek njih 13. Velika većina među njima su općine i samo dva grada i to manja. Rekorder među gradovima je Prelog u kojem odvojeno prikupljaju za dalmatinske pojmove nevjerojatnih 65 posto, a drugoplasirani je Krk sa 62,7 posto. Zadanom europskom cilju ozbiljno su se približili samo još Čakovec sa stopom od 46,96 posto i Koprivnica u kojoj odvojeno prikupljaju 42,46 posto. Apsolutni rekorder je općina Bjelica u Međimurskoj županiji sa stopom od 69,7 posto odvojeno prikupljenog otpada. Međimurje je općenito otišlo najdalje u odvojenom prikupljanju otpada. Iz te je županije na sjeveru Hrvatske čak devet od deset najnaprednijih gradova i općina na top ljestvici Agencije za okoliš i prirodu sa objavljenim preliminarnim podacima.

Opčine statistički bolje gospodare otpadom nego gradovi

Iz te tablice sa podacima o komunalnom otpadu za 2018. godinu koji se još dorađuju, što znači da oni konačni mogu nešto malo varirati, iščitava se i da općine, statistički gledano, puno bolje gospodare otpadom nego gradovi. Od pedeset jedinica lokalne samouprave koje su ostvarile najveće stope odvojenog prikupljanja otpada, njih čak četrdeset su općine. Najveći broj gradova odvojeno prikuplja manje od deset posto otpada, a od većih gradova uz gore spomenute kao svijetli primjeri izdvajaju se još Slavonski Brod sa 30 posto, Varaždin sa 27, Osijek sa 26 i Virovitica u kojoj su komunalci odvojeno prikupili nešto više od 21 posto komunalnog otpada.

Osijek je, dakle, po pitanju odvojenog prikupljanja najnapredniji od četiri velika grada, dok su Rijeka i Zagreb sa nešto više od deset posto na razini državnog prosjeka, a Split, rekli smo, sa malo više od dva posto, daleko ispod prosjeka. Na začelju ljestvice ima i manjih gradova i općina u kojem nisu odvojeno prikupili baš ništa komunalnog otpada, dok je, ponavljamo, od svih većih gradova županijskih središta Šibenik lani odvojeno prikupio daleko najmanje korisnog otpada, jedini ispod jedan posto – gotovo pa zanemarivih 0,89 posto.

Sav odvojeni otpad završio u istom kamionu

Koliko je tom za Šibenik poražavajućem rezultatu doprinijela neosviještenost građana, a koliko neučinkovitost gradskog komunalnog poduzeća Zeleni grad – nećemo bez preciznih pokazatelja naprečac zaključivati. Zanimljiva je, međutim, i pomalo znakovita video – snimka koja se prije neki dan pojavila na internetu, a na kojoj radnici Zelenog grada na jednom zelenom otoku u isti kamion trpaju otpad iz različitih spremnika za plastiku, staklo, papir i metal. Nije nam posebno uvjerljivo zazvučalo niti naknadno tumačenje direktora im Novice Ljubičića da su situacije poput te koju je snimio nepoznati nam revni građanin izuzetak od pravila i da se povremeno događaju kada radnici na licu mjesta odokativno utvrde da su nesavjesni građani izmiješali otpad i da ionako poslije sve to skupa ide na jednu traku za sortiranje.


VEZANE VIJESTI