Neovisni novinarski portal
15.11.2019.
KRONIKA 112
Foto: Zarobljeni pripadnici Prvog splitskog odreda ispred ustaškog zatvora u Sinju

Obračun sa antifašističkom baštinom:
Crnom bojom po spomeniku Prvom splitskom partizanskom odredu

Foto: Zarobljeni pripadnici Prvog splitskog odreda ispred ustaškog zatvora u Sinju

Policiji nepoznata budala opet se obračunala sa spomenikom Prvom splitskom partizanskom odredu u splitskom kvartu Plokite. Za razliku od lani u otprilike isto ovo vrijeme kada je ista ili neka druga i dalje nepoznata budala nasrnula na spomenik čekićem i potpuno uništila spomen-ploču na kamenoj gromadi, spomenik splitskim prvoborcima koje su ustaše strijeljale 26. kolovoza 1941. u Ruduši kod Sinja jučer je zaliven crnom bojom. Opetovani nasrtaj na spomenik hrabrim mladićima koji su izgubili živote u obrani svog grada i zemlje od fašističkog okupatora nastavak je splitskog ‘crnila’ u kojemu aktualni HDZ-ov gradonačelnik podržava pozdravljanje sa ‘za dom spremni’, a bivši SDP-ov na dan osnutka ustaške NDH odaje počast HOS-ovoj postrojbi nazvanoj po ustaškom generalu Rafaelu Bobanu.

Da je spomenik Prvom splitskom partizanskom odredu poliven crnom bojom, policija je, kaže, saznala od jednog građanina i odmah poduzela mjere za pronalaženjem počinitelja. Kakve su naravi te policijske mjere, koliko je policijskih službenika u njih uključeno, kako izgleda i koliko će trajati policijska istraga, policija nema običaj otkrivati pa ne čini to ni u ovom slučaju, zbog ćemo do eventualnog priopćenja da su pronašli počinitelja, ‘poduzimanje mjera’ uzeti s debelom rezervom. Osim tih mjera, kako nas informira splitska policija, poduzimaju se i mjere kojima bi se trebalo utvrditi je li riječ o oštećenju spomenika ili samo o polivenoj crnoj boji koja se može oprati, a do ovoga trenutka nemamo informaciju je li već možda utvrđena perivost crne boje i jesu li komunalne službe promptno pohitale na Plokite.

Foto: Mrčenje fašističkih parola u Splitu 1941.

Promptno je za sada reagirao jedino splitski SDP, isti onaj čiji je bivši gradonačelnik Ivo Baldasar prije četiri godine, na dan uspostave Pavelićeve fašističke NDH, odao počast HOS-ovoj postrojbi nazvanoj po ustaškom generalu Rafaelu Bobanu, osnovanoj ‘slučajno’ istog tog 10. travnja. Bacanje boje na spomenik Prvom splitskom partizanskom odredu splitski SDP naziva povijesnom perverzijom, s obzirom na činjenicu da su se ti hrabri momci borili i dali živote da Split bude hrvatski, a ne talijanski grad, te da su antifašistički aktivisti upravo u Splitu bili poznati po oštećivanju talijanskih fašističkih simbola crnom tintom. U priopćenju što ga potpisuje Goran Kotur, predsjednik splitskog ogranka SDP-a, konstatira se i da povijesna perverzija u Splitu koji je u Hrvatskoj prednjačio u antifašističkoj borbi, postaje redovita pojava te da se dužnosnicima iz Italije koji svojataju Istru i Dalmaciju iz Hrvatske ‘otvaraju vrata’ i daje legitimitet upravo ovakvim i sličnim gaženjem antifašističke baštine.

Foto: Ustaški oružnik i talijanski karabinjer patroliraju splitskom Rivom u travnju 1941.

-Puno veći problem od crne boje kojom je oštećen spomenik je društveno crnilo koje tolerira i podupire državna i lokalna vlast, a iz kojeg proizlaze ovakve manifestacije anti-antifašizacije. Državna vlast prihvaća i podržava korištenje ustaškog pozdrava ‘za dom spremni’ – u ‘iznimnim’ situacijama pa to ubrzano postaje pravilo. Čak se moglo čuti, i to od strane najviših državnih dužnosnika, da je to ‘stari hrvatski pozdrav’. Po pitanju anti-antifašizma, za razliku od drugih pitanja, vertikala HDZ-ove državne i lokalne vlasti besprijekorno funkcionira. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara podržava pozdravljanje ‘za dom spremni’ u pjesmi za vrijeme koncerta na splitskoj Rivi. Osim toga, vladajući u Splitu odbijaju prijedlog da Dan oslobođenja Splita uđe u gradski protokol. Na žalost i na sramotu Splita i cijele Hrvatske, anti-antifašizam kod nas postaje problem samo kad prijeđe nacionalne okvire i osramoti nas na međunarodnoj sceni. Dok se sramota nalazi pod domaćim tepihom, vladajućima to nije bitno. Kad se Hrvatska crveni pred drugim državama, ovog puta zbog istupa hrvatske diplomatkinje u Njemačkoj o čistoj, autentičnoj i bijeloj Europi, onda se hrvatska vlast javno zgraža, iako je to kap u ‘crnom moru’ onoga što su proizveli u Hrvatskoj. Ista ta vlast je zaslužna za stvaranje društvene klime u kojoj je koketiranje s fašističkim vrijednostima ne samo prihvatljivo, nego se često proglašava poželjnim izrazom ‘domoljublja’. U Njemačkoj pak ni jednom dužnosniku ne pada na pamet podržavati korištenje ‘starog njemačkog pozdrava’. Kad bi vladajući – pogotovo predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković – bili dosljedni, onda bi suspendirali i sami sebe, baš kao što su suspendirali hrvatsku diplomatkinju iz veleposlanstva u Njemačkoj – stoji u priopćenju splitskog SDP-a.

Foto: Ante Pavelić u društvu Adolfa Hitlera i drugih nacističkih glavešina

Valja se ovom prilikom prisjetiti da za crnilo koje u Splitu svako toliko kulminira fizičkim napadom, posljednji put ovoga mjeseca kada su nakon Thompsonovog koncerta na Rivi napadnuti tamnoputi turisti iz Francuske, nije bez grijeha ni splitski SDP, najviše zbog mlakosti i podilaženja desnici. Uz spomenuto Baldasarovo odavanje počasti ratnoj postrojbi u crnim odorama koja ne skriva koketiranje sa ustaštvom i pripadajućim  mu fašizmom, znakovita je i epizoda u kojoj je Split sa SDP-om na vlasti na tešku muku dobio park nazvan po Prvom splitskom partizanskom odredu. Za grad u kojem su, obračunavajući se sa vlastitom partizanskom prošlošću, promijenjeni nazivi svih ulica i trgova u kojima se makar i nazirao trag antifašizma, bila je to velika stvar. No,  2014. godine, suočen sa negodovanjem opozicijskog mu HDZ-a, gradonačelnik Baldasar povukao je prijedlog sa sjednice Gradskog vijeća i zaključio da će to biti riješeno naknadno. To ‘naknadno’ dogodilo se 2016. godine, bez rasprave na Gradskom vijeću,  uz prethodni dogovor sa desnicom da se u paketu sa imenovanjem parka u četvrti Plokite, odakle su splitski mladići krenuli u borbu, prilaz na Katalinića brigu u kojem je bilo splitsko sjedište Udbe, nazove Prilazom žrtava komunizma.

Foto: Potpisi Mussolinija i Pavelića na kartu/aneks Rimskih ugovora o podjeli Dalmacije

Onima koji su se protivili imenovanju parka imenom Prvog splitskog partizanskog odreda i onima koji imaju potrebu spomenik razbijati i polijevati bojom, suvišno je objašnjavati da splitski mladići, koji su 1941. godine stradali jer su branili svoj grad i zemlju od fašističkih okupatora i pali u borbi da Split ne postane dijelom Italije, nisu i ne mogu biti krivi za zločine jugoslavenskog socijalističkog režima počinjene od 1945. nadalje. Svima ostalima koji se protive negiranju antifašističke prošlosti i ne srame se partizanske tradicije, evo par crtica iz kolovoza 1941. opisanih u knjizi Antifašistički Split – ratna kronika 1941. – 1945. u izdanju Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Splita, iz koje smo posudili ovdje objavljene ilustrativne fotografije.

Foto: Strijeljanje pripadnika Prvog splitskog partizanskog odreda u Ruduši kod Sinja

Splitski partizanski odred, njih šezdesetak, iz splitskog polja, predjela Plokita, krenuo je prema Kučinama, te preko Mosora uz zaselak Kotlenice ka istočnim zaseocima Dicma. (…) Splitski partizanski odred nakon dvije noći marša našao se prikriven u ogradi u blizini zaseoka Hercegovci, bez ikakva kontakta i veze, prepušten vlastitoj inicijativi.  Noću 13./14. kolovoza Odred je krenuo prema danom pravcu ka selu Košute i dalje prema rijeci Cetini. Do pred svanuće odred je stigao u blizinu Košuta. Iscrpljeni borci, iskrvavljenih stopala, gladni, uz tešku žeđ, nisu imali snage da nastave pokret. Predanili su u pošumljenoj ogradi.  (…) Razdanilo se kada usnule borce Splitskog partizanskog odreda probude pucnjevi. Ustaški glavar Košuta, s članovima milicije, otvori paljbu na izvidnicu Odreda. Žandari iz nedalekog Trilja brzo su se pridružili mjestu pucnjave. O sukobu s partizanima brzo su bili obaviješteni talijanska i ustaška komanda u Sinju, koji još brže, motorizirani, stižu na poprište događaja. (…) Neshvatljiva kratkoća vremena, vrlo složeni uvjeti, nepouzdane veze u Zagori, neiskustvo i osobito neprikladna obuća, žeđ i glad učinili su svoje.  U selu Košutama (kod Trilja) talijanske i ustaško-domobranske snage iz Sinja, Dicma i Trilja razbile su Splitski partizanski odred. Tada je, pored komandanta odreda, ‘španjolskog’ borca Mirka Kovačevića Lale (kasnije proglašen za narodnog heroja) poginulo još pet partizana, jedan je ranjen, a dvadeset i četiri su uhvaćena. U tom sukobu poginuo je ustaški satnik, te jedan ustaša i četiri domobrana. (…) Zarobljeni partizani strijeljani su u 26. kolovoza 1941 u Ruduši kod Sinja po presudi pokretnog  prijekog suda NDH na smrtnu kaznu strijeljanjem.

Foto: Strijeljani pripadnici Prvog splitskog partizanskog odreda

Svima koji žele znati više o tim događajima važnim za splitsku antifašističku povijest preporučamo i dokumentarni film Vojdraga Berčića ‘Prvi splitski odred’ iz 1972. godine. Otkriva zanimljive povijesne činjenice, poput one da je među pripadnicima Prvog splitskog partizanskog odreda bio veliki dio prvotimaca Radničkog nogometnog kluba Split i da su ti splitski mladići prije nego li su se u kolovozu 1941. godine zaputili u borbu protiv fašističkog okupatora običavali igrati picigin na plaži Bačvice.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI