Neovisni novinarski portal
19.11.2019.
EKOLOGIJA / ekopis / PISMO
Drava

Rijeke bez sedimenta – ljudi bez budućnosti

Drava

Zeleni forum, mreža koju čini 47 udruga za zaštitu okoliša iz čitave Hrvatske, otvorenim pismom upozorava na posljednje izmjene Zakona o vodama, odnosno na prihvaćanje amandmana kojim se DOPUŠTA NEKONTROLIRANA EKSPLOATACIJA SEDIMENTA IZ RIJEKA, pod paskom obrane od poplava, a sve zbog kratkoročnog profita pojedinaca i unatoč brojnim negativnim posljedicama za prirodu i ljude. Jedina prepreka koja je ometala neograničeno iskapanja šljunka i pijeska iz rijeka nila je zakonom zadana OBVEZA PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I EKOLOŠKU MREŽU.

Ovim izmjenama zakona te ukidanjem obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš, pojedini koncesionari, poput onih koji provode „mjere obrane od poplava“, dovedeni su u povlašteni položaj, što je između ostalog i protuustavno, ističu. Cjelovito otvoreno pismo hravtskim političarima i javnosti naslovljeno Rijeke bez sedimenta – ljudi bez budućnosti pronađite u nastavku ovog teksta, a na dnu je i popis udruga koje su ga potpisale. I u najneuređenijima državama bi ovakva reakcija javnosti i stručnjaka trebala biti jasan signal političarima na vlasti da odustaju od ovakvih izmjena zakona, odnosno od potencijalnog uništenja hrvatskih vodotokova i ugroze vlastitog stanovništva.

Drava

Rijeke bez sedimenta – ljudi bez budućnosti

Prihvaćanjem amandmana kojim se dopušta nekontrolirana eksploatacija sedimenta iz rijeka, pod paskom obrane od poplava, saborski zastupnici zbog kratkoročnog profita pojedinaca ugrožavaju budućnost čitavog društva

Zagreb -Toplinski val zahvatio je protekli tjedan Europu, oboreni su novi temperaturni rekordi i dok se iznova kao društvo iznenađujemo i pitamo kako je do toga došlo, saborski su se zastupnici 28. lipnja, umjesto da rade u smjeru rješenja, ipak odlučili da će krenuti u suprotnom, sve pod paskom obrane od poplava.

Naime, prihvatili su amandman kojim se Zakonom o vodama RH dopušta iskapanje sedimenta unatoč brojnim negativnim posljedicama za prirodu i ljude.

Na sjednici Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda održanoj 27. ožujka ove godine nazočili su i predstavnici Hrvatskih voda te je ukazano da sve češće poplave nisu uzrokovane samo povećanim oborinama nego i zapuštenim i nečišćenim koritima rijeka“, stoji u spornom amandmanu uz obrazloženje kako će se to ispraviti iskapanjem šljunka i pijeska iz rijeka. Kao priprema za usvajanje ovog iznimno štetnog amandmana poslužila je neutemeljena „vijest“ o sušenju Kopačkog rita zbog „neeksploatiranja pijeska“, tj. „zaštite prirode“.

Tvrdnja o obrani od poplava i ekonomskom prosperitetu jeftina je politička trgovina i prodaja naše budućnosti zbog profita pojedinaca jer činjenice su upravo suprotne od ovih navoda. U ostalim zemljama EU nužno je poštovati zakonodavni okvir koji nalaže da je primarno potrebno provesti procjenu utjecaja vađenja sedimenta na ekološku mrežu, što je i u Hrvatskoj bio slučaj do prihvaćanja amandmana na novi Zakon o vodama. Susjedna Republika Mađarska je zabranila iskapanje sedimenta iz Drave i sa svoje strane proglasila Nacionalni park Dunav-Drava. Kako je Hrvatska članica Europske unije treba prestati s praksom koja se primjenjuje u zemljama koje nisu članice.

Kako su se riječna korita promijenila ljudskim djelovanjem (gradnjom obaloutvrda, izgradnjom brana, iskapanjem sedimenta i sl.), došlo je do narušavanja prirodne riječne dinamike što je rezultiralo deficitom šljunka i pijeska u tim riječnim koritima.

Daljnje iskapanje sedimenta iz korita rijeka i s obala te kanaliziranje rijeka dovodi do pojačanog ukapanja korita i opadanja razine vode u koritu. Kako je razina vode u koritu direktno povezana s podzemnim vodama u poplavnom području, razina tih voda također opada, čime se ugrožavaju izvori pitke vode za sva kućanstva koja žive uz rijeke, isušuju se močvarna područja (pa i Kopački rit), a direktna gospodarska šteta za RH ocrtava se u poljoprivredi i šumarstvu.

U sušnim razdobljima, primjerice ljeti, jako je niska razina podzemnih voda. Ako uzmemo u obzir da su protekle četiri godine bile najtoplije u svijetu, što pokazuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, daljnjom eksploatacijom sedimenta situacija će samo biti gora. U tom kontekstu važno je naglasiti kako je suša uzrok najvećih ekonomskih gubitaka te da su u Hrvatskoj za vrijeme suše 2017. godine prinosi na usjevima su bili manji od 20 pa do 100 posto.

Zbog svih navedenih negativnih posljedica, iskopavanje šljunka i pijeska iz rijeka trebalo bi biti trajno zabranjeno Zakonom o vodama RH. Sedimenti u rijekama trebali bi se smatrati neobnovljivima, sve dok se bilježi njihov manjak i daljnja erozija (ukopavanje) korita, te iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka u Hrvatskoj treba u potpunosti zaustaviti.

Nažalost, to trenutno nije tako te se sediment sve ovo vrijeme kopa iz sve tri naše velike rijeke. Samo se na Dravi iskapanje pijeska obavlja na desetak lokacija, zbog čega je upitna vječno plasirana tvrdnja kako Hrvatska gubi novac zbog uvoza pijeska iz Srbije. Jedina prepreka koja je ometala neograničeno iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka bila je zakonom zadana obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu. Ovim izmjenama zakona te ukidanjem obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš, pojedini koncesionari, poput onih koji provode „mjere obrane od poplava“, dovedeni su u povlašteni položaj, što je između ostalog i protuustavno.

Suprotno tvrdnjama, mnoge gospodarske aktivnosti dozvoljene su uz provedbu ocjene prihvatljivosti tih zahvata za ekološku mrežu Natura 2000, kojom se utvrđuje je li pojedini zahvat prihvatljiv, koje su njegove posljedice, u kojem obliku i koje mjere ublažavanja treba provesti. Upravo sustav ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu osigurava da posljedice zahvata (kao npr. eksploatacija pijeska) ne naprave više štete nego koristi te sprječava nekontrolirano uništavanje prirodnih vrijednosti. Sustav ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja za dobrobit ljudi i prirode.

Unatoč nedostatku vizije donositelja odluka stvarnost klimatske krize odavno je pokucala na vrata. Bez ozbiljnog promišljanja dominantnog ekonomskog modela, ali i ozbiljnih mjera prilagodbe elementarne katastrofe poput suša, požara i poplava bit će nova svakodnevica. Ovim amandmanom, Zakon o vodama u suprotnosti je s tri EU direktive i to Direktivom o vodama, Direktivom o staništima i Direktivom o pticama te bi Hrvatska zbog ovih izmjena zakona mogla očekivati i reakciju iz Europske komisije.

-KRAJ-

Zeleni forum okuplja udruge za zaštitu okoliša i prirode iz cijele Hrvatske. Članice Zelenog foruma su: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Zelena akcija, Zelena Istra, ZEO Nobilis, Franjo Koščec, Eko Pan Karlovac, Udruga za zaštitu prirode i okoliša ZELENI OSIJEK, Brodsko ekološko društvo BED, Udruga BIOM, DOOR, WWF Adria, Udruga “Eko-Zadar”, Zelena akcija Mičevec, Centar za zaštitu ptica grabežljivica GRIFON, Ekološka udruga EKO – EKO Komin, EKO UDRUGA KOSINJ , Ekološko društvo Koprivnica, Udruga Baobab, Ekološka udruga Una, Udruga Žmergo, Ekološka udruga Krka Knin, EKO – DRUŠTVO ZELENO ZAGORJE SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Ekološko društvo “Žumberak”, Mažuran, Ekološka udruga Pineta, Udruga za ekologiju i kulturu Eia, UDRUGA ZA OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE STOBREČA EPETIUM, Eko Ombla, Eko Omblići, ED Lijepa naša-Zabok, EKOLOŠKO DRUŠTVO EKO OROSLAVJE, Ekološko turistička udruga Šolte, Udruge Pulentoda, ekološko društvo za inicijativu mladih, Udruga za održivi razvoj UZOR, Dalmatica Viva, Ekološka udruga Izvor, Argonauta, ZELENI DAN, EKOTURISTIKO, Lička ekološka akcija LEA, Ekološka udruga Primošten, Sovinjak, Udruga Hyla, Zeleni Zagreb pod Slemenom, te Zaštitarsko ekološka udruga Senjar.

Drava

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI