Neovisni novinarski portal
18.11.2019.
UKRATKO
Foto: TRIS/A.Tešić

Štirovača:
Šumsko-prašumska ljepotica u srcu Velebita

Foto: TRIS/A.Tešić

Rasfriškali smo se u hladovini Štirovače, možda čak najljepšem području pod šumama u državi, osam kilometara dugoj i kilometar širokoj, prostranoj i vodom bogatoj dojmljivoj udolini u srcu planine, na granici srednjeg i sjevernog Velebita na oko 1100 metara nadmorske visine, koja krije i sekundarnu prašumu zvanu Klepina duliba, zaštićenu kao Posebni rezervat šumske vegetacije.

Uz velebitsku cestu od Pazarišta do Krasna vidjeli smo nešto uredno poslaganih gomilica posječenih trupaca, tragova gospodarenja šumskim blagom u vlasništvu  države kojim upravljaju Hrvatske šume, ali za razliku od mnogih drugih šumskih lokaliteta u zemlji koji se nekontrolirano krče, predivna Štirovača i danas je obrasla u lijepu i gustu mješovitu šumu bukve, jele i smreke.

Foto: TRIS/A.Tešić

Zahvaljujući činjenici da je jedan njen dio u zaštićenom području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, drugi u zaštićenom području Parka prirode Velebit i da je njen sastavni dio Klepina duliba, sekundarna prašuma još 1965. godine proglašena Posebnim rezervatom šumske vegetacije u kojem je zabranjena sječa i drugi zahvati, najvjerojatnije da će Štirovača i ostati očuvana.

Foto: TRIS/A.Tešić

Povijest nas uči da je velebitski kraj nekad bio znatno šumovitiji, a ogoljeni obronci pričaju priče o mletačkim gospodarima, posječenim hrastovim šumama, eksploataciji i trupcima za izgradnju Venecije.

Foto: TRIS/A.Tešić

Velebitske šume sjekle su se stoljećima, nerijetko pohlepno i bez razuma, uništavajući malo po malo čitava prostranstva i ostavljajući ožiljke u planinskom ekosustavu.

Foto: TRIS/A.Tešić

Zanimljiva povijesna crtica kazuje i da je Štirovača umalo postala nacionalnim parkom.

Foto: TRIS/A.Tešić

Zahvaljujući izvjesnom Ivanu Krajaču, ministru trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine SHS, u okviru Financijskog zakona za 1928. i 1929. godinu Štirovača je zajedno s Plitvičkim jezerima te Bijelim i Samarskim stijenama, bila predložena za proglašenje prvih nacionalnih parkova na teritoriju Hrvatske.

Foto: TRIS/A.Tešić

Odredba je, međutim, vrijedila samo godinu dana i nije nam poznato zbog čega se nije donijelo trajnije rješenje kao niti jesu li prste u tome eventualno imali šumarski, drvno-industrijski, izvoznički ili neki drugi tadašnji lobiji.

Foto: TRIS/A.Tešić

Razvoju vegetacije u Štirovači pogoduje humusom bogato i kiselo smeđe podzolasto tlo, kao i posebne mikroklimatske prilike zbog položaja u planinskoj udolini i nadmorske visine.

Foto: TRIS/A.Tešić

Štirovača je jedno od najočuvanijih područja obraslih šumom u državi koja pod šumama ima gotovo polovicu kopnenog teritorija.

Foto: TRIS/A.Tešić

I to ne bilo kakvim šumama, nego uglavnom prirodnim i samoniklim. Šume u Hrvatskoj smatraju se među najzdravijim i najrasprostranjenijim šumama u Europi, s obzirom na veličinu teritorija sa ogromnom bioraznolikošću.

Foto: TRIS/A.Tešić

Velikom većinom šuma upravljaju Hrvatske šume, iznimno bogato državno poduzeće koje je uglavnom od prodaje drva lani uknjižilo 2,2 milijarde kuna prihoda i nešto više od 50 milijuna kuna dobiti, često prozivano za neučinkovito poslovanje, nisku profitabilnost i veliki broj zaposlenih, a pojedini njihovi djelatnici povremeno i za sudjelovanje u nezakonitim sječama i drugim šumskim nelegalnim radnjama.

Foto: TRIS/A.Tešić

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI