Neovisni novinarski portal
15.9.2019.
krka
Turistička vreva na Skradinskom buku (foto TRIS/G. Šimac

Praturizam:
175 godina od prvog parobrod-kruzera u Šibeniku (FOTO)

Turistička vreva na Skradinskom buku (foto TRIS/G. Šimac

 Evo obljetnice praturizma. U Šibenik su prvi „furešti“ organizirano došli na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, pa su onda iz Šibenika su manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar. 175 godina poslije, tj. danas, brod Jastog je zaplovio od Šibenka do Skradinnskom buku, a kako bi obilježio taj povijesni turistički datum.

Umjesto talijanskih turista, brodom su danas plovili predstavnici Grada, Županije, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, turističkih zajednica, hotelijera i turističkih agencija.

Prema podacima koje je pronašao šibenski kroničar Darko Gulin, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd 20. kolovoza 1838. počela je održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene).

Današnji ‘kruzer’ (foto TRIS/G. Šimac

Dana 28. lipnja 1844. turisti su novim parobrodom Imperatore krenuli na izlet u Dalmaciju, tj. u Šibenik (na feštu sv. Petra i Pavla – 29. lipnja), odatle na Skradinski buk (manjim parobrodom), a na povratku u obilazak Zadra. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, modernim rječnikom: prvi kruzer. Lučki kapetan u Dubrovniku 10. kolovoza 1844. zabilježio je da su redovitom brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao „passagieri della gita di piacere“, tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Zanimljivo je i da Hrvatska turistička zajednica 1844. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj jer je te godine u Opatiji otvorena Vila Angiolina.

Inače, na prostoru Šibensko-kninske županije nalazi se šest stotina arheoloških nalazišta, dvjesto trideset spomenika kulture, jedanaest srednjovjekovnih utvrda, dva nacionalna parka i dva lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Za grad koji je nedavno proslavio 950. rođendan, domaći će teško reći da je novootkriven, ali u očima svijeta on je upravo to – posjetiteljska destinacija koja, na temelju svojih četiriju tvrđava i jedinstvene stare gradske jezgre, s dvadeset četiri crkve i 2 851 stepenicom, gradi tzv. priču kulturnog turizma koja svake godine privlači sve više i više „putnika iz razonode“, kako je ih je onomad nazvao dubrovački kapetan.

Turistička vreva na Skradinskom buku (foto TRIS/G. Šimac

Nastavimo li brojiti atrakcije koje nas okružuju, pred očima nam se odmah nižu i one na području Nacionalnog parka „Krka“: sedam sedrenih slapova, neprocjenjivi dar rijeke Krke krškome kraju, pet srednjovjekovnih utvrda, dva duhovna središta, jedan starorimski vojni logor, 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta, sve u okruženju jedinstvene prirode. To su temelji na kojima danas gradimo turističku priču o Šibeniku, Šibensko-kninskoj županiji, Skradinu, Skradinskome buku i drugim lokalitetima u NP „Krka“, koja je počela prije 175 godina.

175. obljetnicu od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju organizirale su Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika, Turistička zajednica grada Zadra i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

Turistička vreva na Skradinskom buku (foto TRIS/G. Šimac)

Zanimljivo je i kako 175 godina poslije mnogi gradovi na Sredozemlju imaju problema invazijom novovjekih kruzera, brodova grdosija na kojima se lješkare  tisuće turista. U Veneciji, primjerice, stanovništvo već mjesecima protestira zbog prekomjernog pristajanja kruzera, a za koje se tvrdi kako su veliki zagađivači okoliša.

Mnogima je postalo jasno kako preintezivni turizam na koncu može donijeti više štete nego koristi.

Srećom, takvi brodovi, nadajmo se, nikada neće doploviti do Skradinskog buka, jer je i ovako tamo golema gužva.

U nastavku pogledajte nekoliko fotografija sa Skradinskog buka i plovidbe broda Jastog.

*fotografije:  TRIS/G. Šimac

 

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI