Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
EKOLOGIJA / ekopis / POLITIKA
Foto: Momir Mošo Karabuva

(Ne)održivi turizam:
Bojevo gađanje i zabrana kretanja na granici priželjkivanog Parka prirode Dinara

Foto: Momir Mošo Karabuva

Prostor vojnog poligona Crvena zemlja na obroncima Dinare kod Knina, na kojem ovih dana traje bojevo gađanje, ispao je iz planiranog obuhvata budućeg Parka prirode Dinara, a MORH, čini se, nema namjeru napustiti lokalitet niti dođe li doista do priželjkivanog proglašenja zaštićenog područja. To je zapravo jedina prava novost koja je nakon skoro deset godina odugovlačenja procedure proglašenja parkom prirode dijela Dinare s najvišim vrhom u Hrvatskoj izašla na vidjelo nakon prošlotjednog kninskog sastanka glavnih političkih aktera koji bi trebali pripremiti teren za očekivani početak procedure. Od prostora Crvene zemlje unutar planiranog zaštićenog područja se odustalo jer MORH svoje dinarsko vježbalište smatra područjem od posebnog interesa za obranu zemlje i ne iskazuje želju pronaći zamjensku lokaciju. Proglasi li se dogodine dinarski park prirode, graničit će, dakle, sa vojnim poligonom na kojem se trenutno gađa bojevim streljivom, zbog čega je na tom području Dinare kod Knina ovih dana na snazi zabrana kretanja odnosno ograničeno kretanje.

Stručna podloga za zaštitu Dinare koju je još 2013. godine izradio Državni zavod za zaštitu prirode (današnja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) predvidjela je protezanje Parka prirode Dinara od Crvene zemlje na teritoriju Knina sve do Trilja, preko teritorija gradova Sinja i Vrlike te općina Kijevo, Civljane, Hrvace i Otok. Gradonačelnike svih tih gradova i načelnike svih općina kao i župane Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije te predstavnike relevantnih županijskih institucija za zaštitu prirode za stol je prošloga petka u Kninu posjeo ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Ispričao je što im je idućih mjeseci činiti žele li da Dinara dogodine u ovo vrijeme postane zaštićeno područje parka prirode. Treba prvo revidirati Stručnu podlogu za zaštitu Dinare, dakle izbaciti iz područja obuhvata vojni poligon na Crvenoj zemlji, zatim izraditi geodetske podloge, pa prikupiti potrebne izjave za Hrvatski sabor, a onda i staviti na javni uvid prijedlog inicijative odnosno upriličiti e-savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Da je MORH-u neprihvatljiv premještaj poligona, jasno se iščitava iz primjedbe koju su uputili još u lipnju 2017. godine kao svoj prilog javnoj raspravi o Master planu turizma Šibensko-kninske županije do 2020. godine, strateškom dokumentu koji samo ovlaš spominje planove o proglašenju Parka prirode Dinara, ali nigdje ne govori o području njegova obuhvata.

MORH protiv zaštite prirode na Crvenoj zemlji

-Napominjemo da Ministarstvo obrane nije suglasno s obuhvatom područja predloženog za zaštitu u kategoriji zaštite Park prirode/Regionalni park Dinara u dijelu koji je u Prostornom planu Šibensko-kninske županije određen kao područje od interesa za obranu odnosno zona posebne namjene za vježbalište  Crvena zemlja  u Kninu. (…) Slijedom navedenog, predlažemo da se u skladu s člankom 123. stavak 5. Zakona o zaštiti prirode s područja od posebnog interesa za obranu, vježbalište  Crvena zemlja  (zona posebne namjene i zona ograničenog režima korištenja), ukloni prijedlog za zaštitu prirode – stoji u MORH-ovom očitovanju kojega je administracija Šibensko-kninske županije primila na znanje.

Foto:: Momir Mošo Karabuva

Je li vojni poligon spojiv sa nakanom proglašenja Parka prirode Dinara odnosno može li tamo ostati, pitamo Ingu Kukolj, tajnicu udruge Eko Krka Knin, koja je lani od Ministarstva zaštite okoliša i energetike zatražila konkretan i precizan odgovor o tome dokle se stiglo s proglašenjem Dinare zaštićenim područjem i dobila očitovanje da će se pitanje eventualnog izmještanja vojnog poligona staviti na dnevni red u konzultacijama s Ministarstvom obrane.

Foto: Momir Mošo Karabuva

-Prema definiciji park prirode je prostor prirodne ljepote na kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode. S obzirom na krajobrazne i turističko-rekreacijske vrijednosti prostora predloženog za park prirode ne vidimo nikako kako bi bilo spojivo s intenzivnim vojnim vježbama u neposrednoj blizini. Udruga Eko Krka će kao i do sada sudjelovati u svim javnim raspravama, e-savjetovanjima i zajedno sa stručnjacima iz Zelenog foruma ako bude potrebno pisati argumentirane primjedbe i insistirati da i Crvena zemlja bude uključena u park prirode to jest da vojne vježbe budu premještene na neke druge lokacije – odgovorila nam je Inga Kukolj, napominjući kako je nedvojbeno da se vojne vježbe moraju negdje održavati, ali i da je područje koje se namjerava proglasiti parkom prirode kraško i da sve aktivnosti mogu dugoročno naštetiti izvorima pitke vode odnosno izvorima Krke, Cetine i mnogim drugim rijekama, rječicama, potocima i izvorima u tom području.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Podsjetila je i kako je prije desetak godina Eko Krka pokrenula inicijativu i uspjela se izboriti da se zaustavi uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava s područja cijele Hrvatske na platou Suhopolje kod Knina koje je ugrožavalo podzemne izvore vode unutar zona sanitarne zaštite Šimića vrela koji se koriste za vodoopskrbu stanovništva.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Koliko bi tek razvoj održivog turizma mogle ugroziti aktivnosti bojevih gađanja topničkim, protuoklopnim i naoružanjem kalibra do 12,7 milimetara koje ovih dana na Crvenoj zemlji, području omeđenom vrhovima Orljaj – Borova glava – Visibaba – Badanj – Jarebičnjak – Vršina – Lanjevac, obavljaju pripadnici Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske? Zbog bojevog gađanja na tom je području osmog, devetog i desetog srpnja cijeli dan zabranjeno kretanje, 11. srpnja od osam ujutro do šest popodne, dok je od prvog do sedmog srpnja i od 23. do 26. srpnja u vremenu od devet ujutro do šest popodne na snazi ograničenje kretanja. Obavještava MORH da to ograničenje podrazumijeva zaustavljanje i propuštanje prolaznika od strane osiguranja u navedenom području, da će se provoditi tijekom odvijanja vježbovnih vojnih aktivnosti ili kretanja vojnika po poligonu, gađanja protuoklopnim sredstvima i naoružanjem kalibra do 12,7 milimetara, pri čemu postoji mogućnost nailaska na grupe vojnika, vozila i prepreke.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Uvjerio se u to više puta Momir Mošo Karabuva, planinar i veliki zaljubljenik u Dinaru, potpredsjednik šibenskog planinarskog kluba Sv. Mihovil, planinarski vodič i član HGSS-a.

Stranci se čudom čude zabrani kretanja Dinarom

-Sada s vremena na vrijeme imamo problema s prilazom Dinari od strane Knina. Vojska kada ima svoja gađanja jednostavno zatvori prilaz  sa te sjeverozapadne strane i događalo se da ljudi nisu bili o tome informirani, pogotovo stranci. Događalo bi se da bi krenuli na planinarenje i došli do vojnika koji im ne dozvoljava prolaz i potjera ih natrag i ljudi se čudom čude. Ako će na rubu budućeg parka prirode biti vojni poligon na kojem će se pucati i ako će put do parka prirode biti zatvoren u nekim dijelovima godine, to je suludo i ne ide jedno s drugim. Mislim da vojska i taj vid turizma odnosno planinarenja ne idu skupa i ne znam ima li igdje na svijetu pored parka prirode, nacionalnog parka ili bilo kakvog zaštićenog područja vojni poligon na kojem se vrše gađanja topničkim i protuoklopnim oružjem. To je realan problem, a ja mislim da u Hrvatskoj ima dovoljno drugih poligona i prostora i da se gađanje može organizirati na nekim drugim mjestima, ne baš na Dinari, na putu prema najvišem vrhu države – promišlja Mošo.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Kao jedan od razloga zbog kojih Dinara dosad nije proglašena parkom prirode, pomoćnik ministra zaštite okoliša Igor Kreitmeyer apostrofirao je upravo vojni poligon Crvena zemlja. Učinio je to u odgovoru na lanjski apel udruge Eko Krka, napisavši i kako je rješenje u izmještanju poligona ili smanjenju njegovog obuhvata, što je u ingerenciji Ministarstva obrane s kojim treba otvoriti proces konzultacija o tim opcijama. No, proces konzultacija rezultirao je, vidjeli smo, izuzećem Crvene zemlje iz obuhvata planiranog parka i predloženim rješenjem da budući Park prirode Dinara pored Knina graniči sa vojnim poligonom Crvena zemlja.

Foto: Momir Mošo Karabuva

-Zaista je u najmanju ruku neprihvatljivo da se do najvišeg vrha RH u više navrata mjesečno zatvori put. Na našu inicijativu prije par godina zamolili smo MORH da obavijesti javnost kad je zatvoren put prema vrhu to jest od kada do kada traju vojne vježbe. Prije par godina javnost i nije imala informaciju kada će se vježbe odvijati, a sada je putem lokalnih medija javnost barem informirana. Često građani ili turisti nisu znali da se vježbe održavaju pa su nekad ljudi znali proći poligonom, a u međuvremenu se krenu održavati vojne vježbe pa su morali ili čekati dopuštenje za prolaz ili tražiti alternative, često i opasne putove da bi se vratili natrag – navodi Inga Kukolj i rezonira da s obzirom na dinamiku donošenja odluka kod nas nisu baš sigurni da će se dogodine proglasiti park prirode te zaključuje kako je dobro da se konačno krenulo s konkretnim aktivnostima u tom smjeru.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Proglašenje Dinare parkom prirode, ne treba vjerojatno niti napominjati, imalo bi ogroman značaj ne samo za zaštitu prirode nego i za popularizaciju te najviše nam planine odnosno za razvoj održivog turizma u tom demografski i ekonomski opustošenom kraju. U održivom turizmu u Kninu vide razvojnu priliku, o čemu smo na ovim stranicama pisali nebrojeno puta, pa i lanjskog srpnja kada smo kampirali na obali Krke, družili se s pionirima kninskog turizma i promišljali o održivom domoljublju. Mnogi se, međutim, osnovano pribojavaju da potencijalnim posjetiteljima ne bi bilo milo da im vojska ograničava kretanje niti bi rado, dok se uspinju prema najvišem vrhu Hrvatske ili nekom drugom atraktivnom dinarskom lokalitetu, slušali detonacije bojevog streljiva na samom rubu parka prirode.

Foto: Momir Mošo Karabuva

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI