Neovisni novinarski portal
19.7.2019.
EKOLOGIJA / ekopis / POLITIKA
Konačno javno dostupno izvješće o analizi vode i mulja u tzv. kninskoj laguni: ‘Neosporno je da je onečišćena lokacija ekstremno visoko rizična za okoliš’

Konačno javno dostupno izvješće o analizi vode i mulja u tzv. kninskoj laguni:
‘Neosporno je da je onečišćena lokacija ekstremno visoko rizična za okoliš’

– Neosporno je da je onečišćena lokacija ekstremno visoko rizična za okoliš, osobito za okolne vodotoke a samim time i za Nacionalni park Krka…  Temeljem utvrđenih činjenica – koncentracija ugljikovodika u mulju i vodama lagune nameće se primarni zaključak da je trenutno stanje na lokaciji laguna u industrijskoj zoni grada Knina neodrživo – stoji u Analizi mulja i vode u lagunama onečišćenim otpadnim tvarima u Kninu koji su priredili Kisić Ivica, Zgorelec Željka, Galić Marija i Delač Domina s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Cjelovito izvješće na 37 stranica je konačno javno objavljeno na internetskim stranicama Grada Knina, te ga možete pronaći klikom na ovu poveznicu. Ono nedvosmisleno upozorava kako je današnje stanje u Kninu neodrživo, te kako pod hitno treba nešto učiniti. Podsjećamo, na to isto već desetljećima upozoravaju brojni građani, stručnjaci i ekolozi, no upozorenja su potpuno ignorirana, te do sada nije bilo nikakve značajnije niti svrhovite reakcije državnih inspekcija i vlasti. Umjesto brige o zdravlju građana i ugrozi pitke vode i gospodarstva županije koje se oslanja na Nacionalni park Krka, vodilo se računa o interesima politički podobnih poduzetnika čije se postrojenje i u ovom izvješću dovodi u jasnu vezu s alarmantnim zagađenjima u tzv. kninskoj laguni tik uz tvornicu DIV (bivši TVIK). 

Prvi pravi iskorak vlasti je narudžba ove analize koju je pokrenuo Grad Knin, odnosno gradonačelnik Mirko Jelić. Niz javno vidljivih incidenata sa zagađenjem Orašnice i Krke bio je, čini se, signal kako se konačno nešto mora učiniti.

-Sve navedeno upućuje da će se uvijek u slučaju povećanja razine vode u laguni (ako se ne poduzmu određeni zahvati), ugljikovodici koji plutaju na površini vode (jer su lakši od vode), ako dođu na razinu iznad improviziranog nasipa koji dijeli lagunu i rijeku Orašnicu, vrlo lako preliti u rijeku Orašnicu a zatim nizvodno doći i u rijeku Krku – stoji u Analizi mulja i vode u lagunama onečišćenim otpadnim tvarima u Kninu.

Analita vode u kninskoj laguni (foto Grad Knin, Agronomski fakultet Zagreb)

U nastavku razmotrite isječak iz tog dokumenta.

6. MIŠLJENJE O TRENUTNOM STANJU NA ISTRAŽNOJ LOKACIJI I
PREPORUKE ZA BUDUĆI RAD

1. Temeljem utvrđenih činjenica – koncentracija ugljikovodika u mulju i vodama
lagune nameće se primarni zaključak da je trenutno stanje na lokaciji laguna u
industrijskoj zoni grada Knina neodrživo.

2. Mulj i vode su zagađene
ugljikovodicima, dok je mulj onečišćen nekim
elementima (bakar, nikal, mangan i silicij), a zagađen cinkom, kromom,
aluminijem, kalcijem, željezom, kalijem, magnezijem i natrijem). U pogledu
arsena, kadmija, olova i žive utvrđene su koncentracije koje se kreću u
tolerantnim granicama za ovaj vid korištenja prostora (industrijska postrojenja).
Razlog za prekomjeran sadržaj pojedinih elemenata treba tražiti u industrijskim
pogonima koji se nalaze ili su se nalazili u neposrednom okruženju lagune.

3. Najveći su problem u ovoj laguni koncentracije organskih onečišćenja
ugljikovodika različite težine (od C10 pa do C40), kako u mulju tako i u vodi.
Utvrđene koncentracije ekstremno visoko prelaze maksimalno dozvoljene
vrijednosti prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
(NN 80/13 i 3/16) i nekim Pravilnicima o maksimalno dozvoljenim
koncentracijama ugljikovodika u tlu industrijskih krugova. Razlog za izrazito
visoke koncentracije ugljikovodika kako u mulju, tako i u vodi lagune treba
tražiti u ekološkim incidentima koji su se dešavali tijekom zadnjih 30-ak godina.

4. Sve navedeno upućuje da će se uvijek u slučaju povećanja razine vode u
laguni (ako se ne poduzmu određeni zahvati), ugljikovodici koji plutaju na
površini vode (jer su lakši od vode), ako dođu na razinu iznad improviziranog
nasipa koji dijeli lagunu i rijeku Orašnicu, vrlo lako preliti u rijeku Orašnicu a
zatim nizvodno doći i u rijeku Krku.

5. Temeljem svega rečenoga preporučamo pod hitno provesti naredne mjere:

a. Na neki način onemogućiti dolazak slivne površinske (i drugih oblika)
vode u lagunu. Na ovaj način bi spriječili podizanje razine vode u laguni.

b. Rekognoscirati okolni teren i utvrditi u njemu sadržaj ugljikovodika,
osobito na smjerovima kretanja površinskih voda.

c. Fizikalno, kemijski ili biološki pokušati ukloniti ugljikovodike sa površine
lagune.

d. Okolnu trstiku koja je onečišćena ugljikovodicima pod hitno bi trebalo
ukloniti sa lagune. Budući je trstika brzo rastuća biljka ona će vrlo brzo
ponovno izniknuti. No, u isto vrijeme trstika je vrlo poznata
fitoremedijacijska biljka (Guo i sur., 2010.; Fiorentino i sur., 2013.; Mirza
i sur., 2010.; Prelec i sur,. 2016 i Sabeen i sur., 2013.) pa će biljka jedan
dio onečišćenja sa sobom fizički odnijeti a jedan dio transferirati u
atmosferu. Sakupljenu trstiku bi trebalo odložiti na deponiju opasnog
otpada.

e. Budući se u ovom trenutku ne zna količina mulja na dnu lagune (koliko
je debeli sloj) mulj na dnu lagune će se moći tek sanirati na neki od
ekološki prihvatljivih načina kada se ukloni voda sa lagune. Navedeno je
vrlo dug, skup i zahtjevan posao.

f. U narednim koracima probati će se na Agronomskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu temeljem prikupljenih uzoraka mulja i uzoraka
vode koji će se uzeti u prostoru lagune, provesti određene
remedijacijske mjere.

g. Rezultate ovih istraživanja ćemo prikazati pri predaji elaborata.

Crna ‘laguna’ i plava tvornica (foto TRIS/G. Šimac)

 

 

 

 

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI