Neovisni novinarski portal
14.11.2019.
KULTURA / POLITIKA
Kampanja: Podržimo prikazivanje zabranjenih filmova na javnoj televiziji

Kampanja:
Podržimo prikazivanje zabranjenih filmova na javnoj televiziji

Zbog odluke Hrvatske radiotelevizije da ne emitira 34 hrvatska filma prikazana na sveukupno 353 nacionalna i međunarodna festivala, s osvojenih 86 nagrada, Društvo hrvatskih filmskih redatelja započelo je kampanju MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA kojom žele ukazati na vrijednost i raznolikost odbijene hrvatske produkcije. U nastavku je njihovo priopćenje.

Hrvatska radiotelevizija je na svom posljednjem Javnom pozivu odbila čak 34 hrvatska filma prikazana dosad na 353 međunarodna i nacionalna festivala i ovjenčana s čak 86 nagrada, a odluku je pojedinim autorima i producentima priopćila nepotpisanim nizom uvredljivih objeda. Kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima ne preostaje ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči: Meni se to gleda, HRT ne da!

Društvo hrvatskih filmskih redatelja već niz godina upozorava javnost kako HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji.

Iznimka, nažalost, nije bio ni Javni poziv za dokumentarne filmove i serije / serijale, otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), na kojem je HRT odbio čak 34 hrvatska filma uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da „produbljuje jugočetničku naraciju“ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat.

HRT je tako odbila prikazati 34 filma različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja. HRT je odbila prikazati i film gotovo u potpunosti sačinjen upravo od njezinih arhivskih materijala (Glasnije od oružja, Miroslav Sikavica). Filmovi koji su s uspjehom prikazani na 353 festivala diljem svijeta s osvojenim nacionalnim i međunarodnim nagradama kao što su Doc Alliance nagrada (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg hrvatskog državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka), istovremeno ne mogu biti prikazani na HRT-u i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu.

Hrvatskim filmskim autorima stoga jedino preostaje pozvati javnost da se pridruži u zahtjevima prema nadležnim institucijama kako bi se HRT konačno počela pridržavati zakona i Ugovora s Vladom RH te da sva kršenja istih budu sankcionirana. Apel HRT da hitno reagira uputila je još 12. lipnja i ministrica kulture, no javni se servis do danas nije očitovao.

Inzistiramo da osobe odgovorne za rezultate spornog Javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost.

Pozivamo HRT da čim prije objavi novi Javni poziv pridržavajući se temeljnog Zakona o HRT i Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH:

‒ Članak 10. Zakona o HRT

HRT je dužan osigurati da europska djela čine većinski udio njegovog godišnjeg vremena objavljivanja. HRT je dužan najmanje 40% djela iz stavka 1. ovoga članka emitirati izvorno na hrvatskom jeziku na svakom općem televizijskom programskom kanalu HRT-a.

‒ Članak 11. Zakona o HRT

Najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovina tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.

HRT je prema obvezama preuzetim iz Ugovora s Vladom RH dužna:

proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati igrana, dokumentarna i druga audiovizualna djela, kao i raznovrsna glazbena te radijska djela, pridonositi razvoju hrvatske kulture, umjetnosti i zabave, osobito s namjerom očuvanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta

– razvijati  raznovrsnu  proizvodnju  audiovizualnih,  glazbenih  i  radijskih  djela  HRT-a angažirajući najbolje kreativne potencijale sredine, prateći razvoj medija i potrebe javnosti, s osobitom  važnošću  međunarodne  afirmacije  ove  proizvodnje  pomoću  međunarodnih koprodukcija, razmjene, prodaje i festivalske promocije

Poštovati vlastite misijske vrijednosti:

Dokumentarnost ne ovisi o trajanju djela i može se pojaviti u različitim formama i prilagođena raznim medijima

HRT će u dokumentarnim sadržajima njegovati tematsku raznolikost

Dokumentiranje zbilje, društvenih, političkih i kulturnih vrijednosti karakterističnih za vrijeme u kojem živimo i osobitosti, ovdje i sada, po kojima će i buduće generacije moći procijeniti nas i našu sredinu

Iz svega navedenoga jasno je da HRT osim što ne nabavlja ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove, pa se shodno tome pitamo, po čemu je to točno HRT hrvatska televizija i hrvatski javni medijski servis, te posebice ‒ na koji to točno način HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa?

Upravo najnoviji slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma samo je zadnja u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT donijelo, kako na štetu dokumentarnog filma tako i na štetu cjelokupne hrvatske audiovizualne zajednice.
DHFR u želji osvještavanja u javnosti činjenice da u Hrvatskoj trenutno postoje sjajni filmovi koje istovremeno ne možemo gledati na mediju koji bi to po svojoj osnovnoj funkciji trebao omogućiti, još jednom poručujemo: MENI SE TO GLEDA, HRT NE DA!

Pozivamo i sve građane i korisnike Hrvatske Radiotelevizije se u kampanju pridruže kontaktiranjem Službe za gledatelje na e-mail ili telefon:

korisnici@hrt.hr
tel 01 634 2634
fax 01 634 3712

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI