Neovisni novinarski portal
26.6.2019.
EKOLOGIJA
Foto: Hrvoje Čižmek

Ugrožene vrste:
Zabilježen prvi masovni pomor periske u Jadranu, prijeti joj izumiranje

Foto: Hrvoje Čižmek

Zabilježen je prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu. Masovni pomor tog endemskog i najvećeg mediteranskog školjkaša uočilo je kod dubrovačkih Elafita zadarsko Društvo istraživača mora 20000 milja. Informiralo je o svom otkriću domaće i inozemne nadležne institucije i upozorilo da jednoj od najupečatljivijih mediteranskih vrsta prijeti izumiranje. Školjkaš u različitim dijelovima Hrvatske poznat još i kao lostura, lošćura i palastura već je četvrt stoljeća zakonom strogo zaštićena vrsta, što znači da su skupljanje, izlov i trgovina strogo zabranjeni i kažnjivi. Do zabrane su, a vjerojatno i nakon nje, iz Jadrana izvučene mnoge jedinke čije ljušture i danas krase konobe i domove.

Masovni pomor plemenite periske kod Elafita zabilježen je nakon što su masovni pomori te ugrožene vrste potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Uzrok i obujam pomora nije još uvijek poznat, no prema izvješću Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources: IUCN) iz ožujka ove godine, kao potencijalno glavni uzrok navodi se kombinacija stresnih uvjeta uzrokovana klimatskim promjenama. Prema ranijim iskustvima, mogući uzroci su i zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.

Foto: Hrvoje Čižmek

Društvo istraživača mora 20000 milja koje je istraživanje na Elafitima provelo u sklopu projekta ‘Ne KLIMAjte palasturu!’ u svom priopćenju navodi da je impozantni školjkaš koji može narasti više od metra osjetljiv na iznimna zagađenja, da mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja i da je još uvijek prisutno ilegalno vađenje jedinki. Od prošlog ljeta istraživali su lokacije sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama Parka prirode Telaščica i Nacionalnog parka Mljet i do sada nisu uočili povećani mortalitet.

Foto: Hrvoje Čižmek

– Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan proveli smo sredinom svibnja vizualni pregled i kartiranje u jedanaest uvala. Najznačajnije i najgušće populacije , više od 30 komada na 100 metara kvadratnih,  zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep, te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih. Zabrinjavajuće je zapravo opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno; to je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostatcima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili ju zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno – priopćili su zadarski istraživači Jadrana.

Foto: Hrvoje Čižmek

Kažu i da su o zatečenoj situaciji na terenu informirali kolege iz Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa te da im je Maria del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju rekla da ih je nova pojava umiranja u Jadranu stavila u viši stupanj pripravnosti te kako se nada da će razvojem hitnih mjera ograničiti opseg pomora. Priopćili su i da su o pojavi masovnog pomora obaviještene nadležne službe Ministarstva za zaštitu okoliša i Ministarstva poljoprivrede koje bi trebale poduzeti daljnje mjere.

Foto: Hrvoje Čižmek

Zadarski istraživači mora nastavljaju istraživanje, ciljajući locirati područje gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, s obzirom da su se duboke uvale i lagune pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. Svima koji su eventualno upoznati s lokacijama na Jadranu gdje se može naći više od dvadesetak jedinki na sto kvadrata poslali su poziv da im se jave u inbox na Facebook profil Društvo 20000 milja, na mail: info@drustvo20000milja.hr ili  broj mobitela 095 896 8477.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI