Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
POLITIKA
Turistifikacija Hidrobaze: Nastavlja se privatizacija pulskog priobalja nauštrb javnih plaža

Turistifikacija Hidrobaze:
Nastavlja se privatizacija pulskog priobalja nauštrb javnih plaža

 Vlada je danas pokrenula postupak raspolaganja nekretninama u planiranoj zoni turističke namjene na području Hidrobaze u pulskom predjelu Štinjan koja bi se zainteresiranom investitoru dala u koncesiju na pedeset godina. Riječ je o lokaciji na kojoj gradske vlasti bogato opremaju javnu gradsku plažu uz obrazloženje da javno dobro uređuju zbog građana. Protiv davanja u koncesiju bivših vojnih zona, atraktivnih lokaliteta pulskoga priobalja na sjevernoj stani zaljeva među kojima je i Hidrobaza, već su se ranije pobunili aktivisti Zelene Istre i inicijative Volim Pulu i upozorili da turistička eksploatacija javnih prostora nije u interesu građana koje nitko o tome nije ništa pitao.

Postupak raspolaganja nekretninama na zemljištu površine oko 282 tisuće kvadrata Vlada pokreće temeljem sporazuma kojim su Republika Hrvatska i Grad Pula kao vlasnici zemljišnih čestica lani utvrdili uvjete, prava i obaveze za realizaciju ‘Projekta Hidrobaza’ odnosno amenovali godinama pripremanu prenamjenu nekadašnjeg vojnog zemljišta u razvojno-turističke svrhe. U tom se dokumentu što ga je Vlada na svojoj putujućoj sjednici usvojila u Puli u studenom prošle godine procjenjuje da bi za realizaciju turističkog projekta zainteresirani investitor trebao uložiti cca 210 milijuna kuna te zaključuje da mu se lokacija Hidrobaza da u koncesiju na pedeset godina.

Današnjim su dokumentom  utvrđeni još neki uvjeti i kriteriji raspolaganja nekretninama odnosno atraktivnim zemljišnim česticama. Propisano je da će se pedesetogodišnja koncesija odnosno pravo građenja dati po početnoj godišnjoj naknadi od 2,3 milijuna kuna te da će se iznos mijenjati u skladu s promjenama na tržištu nekretnina. Utvrđeno je i da je rok za realizaciju izgradnje zone turističke namjene pet godina i da objekti ukupnih kapaciteta oko 1.200 kreveta moraju imati minimalno četiri kategorizirane zvjezdice, kao i da će javni natječaj za dostavu obvezujućih ponuda biti raspisan u roku od mjesec dana.

Oduzimanje najvažnijeg preostalog društvenog resursa

Spominju se u današnjem dokumentu i postojeće četiri građevine bivše Mornaričko zrakoplovne postaje Hidrobaza – Puntižela koje su ranije proglašene kulturnim dobrom i svrstane u kategoriju spomenika kulture visoke vrijednosti. Odluka je da se tri građevine, a ne sve četiri, moraju očuvati i obnoviti vraćanjem u izvorno stanje te da se uz njih mogu graditi nove pa i povezane kontaktnim konstrukcijama.

Kada je Vlada u studenom usvojila sporazum kojim se zajedno s pulskim vlastima formalno krenulo u realizaciju turističkog projekta Hidrobaza, kao i potpisane sporazume za realizaciju turističkih projekata u zonama Muzil i Saccorgiana, usprotivili su se građanski aktivisti. Udruga Zelena Istra tražila je od Grada Pule da o tom pitanju raspiše referendum. Predsjednica udruge Dušica Radojčić prostor nekadašnjih vojnih zona nazvala je tada najvažnijim resursom i materijalnom vrijednosti koja im je kao društvu preostala i koji se ne bi trebao tek tako oduzeti građanima i prepustiti investitorima na 50 odnosno 99 godina. Protiv planova turistifikacije bunila se i građanska inicijativa Volim Pulu koja je organizirala i prosvjed te javnu raspravu na koju se odazvalo tristotinjak građana kao i panel o svim spornim dimenzijama privatizacije pulskog priobalja za potrebe turističkih projekata na kojemu su sudjelovali eminentni stručnjaci.

Zakonska i ekonomska akrobacija koncesijama

Na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma govorila je u okviru tog panela i Saša Poljanec Borić, znanstvenica sa zagrebačkog Instituta Ivo Pilar i rekla da sporazumi za  realizaciju projekata Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza predstavljaju operacionalizaciju državnog projekta Brijuni Rivijera. Napomenula je i da je pedesetogodišnja koncesija ekonomski teško opravdana, a da ona na 99 godina predstavlja zakonsku i ekonomsku akrobaciju. Uočila je, naime, da nije u duhu europske direktive koja se protivi dugotrajnim koncesijama jer utječu na zatvaranje tržišta te da je na osjetljivim lokacijama teško igdje u svijetu  naići na turističku koncesiju dulju od 40 godina. Upozorila je i da se dugogodišnjom koncesijom područje praktički eksteritorijalizira od lokalne samouprave pa tako i od, primjerice, prava lokalne samouprave za izdavanje koncesija za plaže u maksimalnom vremenskom rasponu od dvadeset godina.

Uređenje plaže za građane ili za investitora?

Na području Hidrobaze je i javna gradska plaža koju gradske vlasti uređuju već četiri godine. Ovoga proljeća započeli su radovi na četvrtoj fazi uređenja plaže  u koju je do sada uloženo nešto manje od 12 milijuna kuna od čega je Grad Pula iz proračuna izdvojila 8,6 milijuna kuna, a ostatak je dalo Ministarstvo turizma. Nova faza uređenja teška je oko tri milijuna kuna. Uređuju se betonske površine s pripremljenom infrastrukturom za buduće predviđene objekte, postavlja urbana oprema i takozvana pametna rasvjeta, sanitarni čvorovi s tuševima, koševi za selektivno prikupljanje otpada i stalci za bicikle, a u planu je i sustav za navodnjavanje budućih zelenih površina te infrastruktura za osobe s invaliditetom. Kada se nedavno hvalio postignutim,  IDS-ov je gradonačelnik Boris Miletić ustvrdio da će kao uređeno javno dobro plaža Hidrobaza svim građanima nuditi još ugodniji boravak na omiljenoj im plaži te da je to glavni razlog zašto su uopće krenuli u tu dugogodišnju investiciju. A ne, nedajbože,  interes nekog tamo investitora zainteresiranog za ulaganje u smještajne kapacitete.

Na području Štinjana, u neposrednoj blizini Hidrobaze je i utvrda Punta Christo na kojoj se posljednjih deset godina događaju glazbeni festivali Outlook i Dimensions. Dva velika festivala koja godišnje u Pulu dovode dvadesetak tisuća gostiju ove će se se godine na toj lokaciji dogoditi posljednji put. Turistički projekt Hidrobaza formalno se nigdje ne spominje kao mogući razlog odlazaka festivala iz Pule. Zna se samo da organizatori posljednjih nekoliko godina sve teže nalaze zajednički jezik s gradskim vlastima. Kažu kako osjećaju pregršt vanjskih utjecaja van njihove kontrole koji uvelike utječu na vođenje tih događaja te da ne znaju za sada hoće li i gdje nastaviti i dogodine.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI