Neovisni novinarski portal
20.6.2019.
POLITIKA
S 3637 glasača 2014., dijaspora 2019. narasla na 154.358 birača ili 42 puta!

S 3637 glasača 2014., dijaspora 2019. narasla na 154.358 birača ili 42 puta!

U samo tri godine broj birača u hrvatskoj dijaspori višestruko je povećan. Radikalno. Čak 42 puta ili nevjerojatnih 4.244 posto u odnosu na izbore 2014.! Pa gdje toga ima?! HDZ je u ove europske izbore doista odlučio zaigrati na sve ili ništa. Mobilizirati do zadnjeg Hrvata ma gdje bio, samo da 26. svibnja izađe na izbore. I naravno, dade svoj glas “jedinoj izvorno državotvornoj hrvatskoj stranci. Zna se. Za HDZ.

Kako piše Jutarnji list, 2014. je na popisu birača bilo njih 3.637 iz dijaspore, a danas ih je fantastičnih 154.358!!!

Zanimljivo, iako to treba zahvaliti Zoranu Milanoviću i njegovoj vladi u čijem je mandatu donesen Zakon o registru birača ( stupio je na snagu 2015. ), danas slušamo ministra uprave u HDZ-ovoj aktualnoj vladi, Lovru Kuščevića, kako sve zasluge pripisuje upravo Plenkovićevom agilnom timu . To je, naime, veli Kuščević samo još jedno postignuće ove Vlade. Koja je svojim velebnim rezultatima doslovce zaslijepila narod, pa ne vidi ni ono što je očigledno. Novu izbornu manipulaciju na pomolu…Hoće li opet mrtvi glasati, hoće li ponovo na jednoj adresi stotinjak ljudi obitavati?

-To je još jedan od velikih uspjeha ove vlade i to upravo na projektu digitalizacije. Znači, zahvaljujući osobnim e-iskaznicama, znači elektroničkim, naši sunarodnjaci koji žive u dijaspori mogu izaći na izbore i ostvariti svoje Ustavom zajamčeno pravo da biraju. Evo, upravo sam ponosan da je Vlada napravila i taj veliki posao- reći će pretenciozni Kuščević, posebno napominjući kako se registri birača vode transparentno i uredno, a projekt digitalizaicje daje izborima još veću transparentnost.
Ma mo’š mislit!
Bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić u “ovoj igri ” s biračkim popisima vidi prije svega ljude iz MUP-a, sliči mu to na Roberta Kopala i njegove računice, jer, radi se o brojevima, rekao je Orepić za N1, pridodajući mu i “kooperanta” Dragana Ćovića koji, veli, ima veliki utjecaj na vlast u Hrvatskoj, što se vidjelo i po njegovom mjestu u prvom redu na središnjem izbornom skupu HDZ-a u Ciboni.
Mnogi ukazuju na to kako velik broj prijavljenih birača i ne zna za to, pa je vrlo izgledno da svoje pravo neće konzmirati. Osim ukoliko HDZ u završnici kampanje ne uloži sve raspoložive snage na pokretanje te dragocjene glasačke mašine od 154 tisuće birača i izvuče ih na izbore. A imaju gdje glasati, kao nikad dosad. Na 41 biračkom mjestu. Čak 144.561 birača je registrirano automatski. I čak ih je trostruko više nego na izborima 2016. Bez truda i muke, bez zahtjeva. Ima komu je to važnije negoli njima samima.

Oni, pak, hrvatski državljani koji nemaju osobnu iskaznicu s prebivalištem u inozemstvu, ili nemaju važeću osobnu iskaznicu nego koriste putovnicu, moći će glasati samo ako su to fizički zatražili u diplomatskom predstavništvu. A učinilo ih je to 9.547.
HDZ čini sve, i koristi sve moguće alate, da mobilizira dijasporu, inače svoje tradicionalno biračko tijelo, kako bi ostvarili što uvjerljiviju pobjedu. Uz ovakvu vojsku birača s prebivalištem u inozemstvu, koja gotovo i ne zna za neku drugu stranku u Hrvatskoj osim HDZ-a, to i neće biti osobiti problem.

Kako su izračunali na N1 televiziji, s obzirom da je na ovim izborima cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, uz odaziv od milijun birača ( kakav je inače za EP, 20-25 posto), dijaspora bi predstavljala čak 15 posto biračkog tijela, a to je, bogme dva mandata! Komu dosad nije bilo jasno zašto HDZ tako brižljivo pumpa registar dijaspore i podilazi njihovim zahtjevima, sada mu je vjerojatno jasnije. Što ne mogu kod kuće, ostvare u ( BiH ) susjedstvu. I ne smeta ih nimalo paradoks da imamo puno više birača nego punoljetnih građana u Hrvatskoj, a ne pada im ni na pamet priznati da je tomu tako zbog iseljavanja. Kako bilo, na prvim izborima za Europski parlament bilo je registrirano 3. 738.708 birača ukupno, a onih u dijspori 2.243. Godinu dana poslije, domaći birači su ostali otprilike na istoj razini, a oni s prebivalištem u inozemstvu su se povećali na 3.637. Već 2016. od ukupno 3.799.609 registriranih birača, onih u dijaspori je bilo 59.409, da bi ove godine brojka “inozemnih glasača” eksplodirala na 154.358! Da bi čovjek riječ rekao…

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI