Neovisni novinarski portal
20.9.2019.
GOSPODARSTVO / HRVATSKA
Otvoren novi proizvodni pogon u Impol TLM-u: Šibenski dijelovi za BMW i Samsung

Otvoren novi proizvodni pogon u Impol TLM-u:
Šibenski dijelovi za BMW i Samsung

Sjedište IMPOL-TLM u Šibeniku

Dok je danas hrvatski ministar gospodarstva Darko Horvat iz Zagreba putovao u Slavoniju, kako ga je ispričao državni tajnik u Ministarstvu Mario Antonić, njegov slovenski kolega , ministar gospodarstva Slovenije, Zdravko Počivalšek, stigao je na svečanost u šibenskom pogonu slovenskog Impol TLM-a gdje se otvarao novi pogon kombinirane razrezne linije Salico, vrijedan 6,5 milijuna eura. Slovencima je događaj u Šibeniku od prvorazrednog značaja, pa ga nije propustila ni slovenska veleposlanica u Hrvatskoj, Smiljana Knez. Hrvatska strana, događaju nije pridala ni približnu važnost, pa je resorni ministar kao prioritet odredio Slavoniju, kamo je vjerojatno, s istim predizbornim razlozima, otputovao i šibensko-kninski župan Goran Pauk. Ali su zato Šibenčani, očito, svjesni koliko to za grad znači, pa je gradska vlast stigla na svečanost u punom sastavu…

A u državi koja je doslovce potopila svoju industriju, pa tako i nekadašnju mega Tvornicu aluminija u Šibeniku, otvaranje novog industrijskog, proizvodnog pogona, trebalo bi obilježavati višednevnim slavljem. Jer, kako danas reče državni tajnik Antonić, ovo je dokaz kako u Šibeniku ne živi samo turizam, nego i ozbiljna industrijska proizvodnja. Zahvaljujući Slovencima koji su TLM preuzeli 2016. i u šibensku posrnulu Tvornicu dosad investirali preko sto milijuna eura. Nova linija Salico otvara Impol -TLM-u vrata automobilske i avioindustrije, za koju se šibenska postrojenja spremaju raditi najzahtjevnije dijelove, koji traže i najvišu moguću kvalitetu rada. Da su za to osposobljeni dokazuje i Certifikat 9100 koji je Impol-TLM-u danas uručen, kao pretpostavka za razvoj avioindustrije. Ugovori s BMW-om i Samsungom već su potpisani, pa proizvodnja aluminija u Šibeniku definitivno ulazi u novu, prosperitetniju eru, u kojoj će šibenski proizvodi biti ugrađeni u neke od svjetskih marki automobila i zrakoplova.

Radovi na projektu Salico počeli su u kolovozu prošle godine, montaža je krenula u studenome, a probni rad završen tijekom travnja. Novi pogon počeo je s redovnom proizvodnjom koja će biti na razini tri tisuće tona proizvoda mjesečno. Proizvodna linija služi obradi aluminijskih svitkova od 0.5 do šest milimetara debljine, maksimalne širine 1.600 milimetara. Može proizvoditi i glatke limove u paketima do šest metara dužine i obavljati kombinirano razrezivanje i proizvodnju limova širine 400 metara.

Glavni direktor Impol grupe, Andrej Kolmanič , predstavljajući novi pogon konstatirat će kako šibenska tvornica ide u smjeru proizvodnje gdje je potrošnja aluminija najveća, gdje su najviši zahtjevi kvalitete, a to znači da treba puno raditi i na poboljšanju kvalitete, i opreme. – Automobilska industrija sve više upotrebljava aluminij, i neke proizvode već danas radimo za autoindustriju. Potpisali smo već neke ugovore s BMW-om i Samsungom za koje ćemo raditi okvire za baterije, a slali smo na probu i traku proizvedenu u Šibeniku koja bi se nakon dodatnog obreza također koristila u automobilskoj industriji- rekao je Kolmanič.

Novi pogon neće značiti i novo zapošljavanje jer se četiri stara stroja, kako nam je kazao voditelj projekta Damir Muhedinović, zamjenjuju samo jednim novim, ali većeg kapaciteta i šest puta veće brzine. No, Impol ima u planu do početka 2021. obnovu ljevaoničkih kapaciteta u TLM-u, do 30 tisuća tona proizvodnje, i tada će , kako najavljuje Andrej Kolmanić, zaposliti novih 20-ak radnika.

Za državnog tajnika hrvatskog Ministarstva gospodarstva Marija Antonića, otvaranje nove proizvodne linije i općenito revitalizacija TLM-a pod paskom Impola, dokaz je kako biznis ne poznaje granice. Za gospodarsku suradnju Slovenije i Hrvatske reći će da je na “vrlo visokoj razini”, a za “prijevod” se pobrinuo slovenski ministar Zdravko Počivalšek navodeći da je trgovinska razmjena između dviju zemalja lani iznosila 5,5 milijardi eura. Odnosno, da je Slovenija lani u Hrvatsku investirala oko 1,8 milijardi, a Hrvatska u Sloveniju upola manje- 923 milijuna!

Antonić je pozvao slovenske investitore, dakako i Impol grupu, da koriste hrvatsku zakonsku regulativu koja potiče ulaganja, ali i istraživačko-razvojne projekte, da koriste i strukturne fondove, i brojne pogodnosti za investitore, uključujući i porezne olakšice.
Slovenski ministar Počivalšek gospodarsku suradnju Hrvatske i Slovenije, kojoj će sada pridonositi i suradnja Impol TLM-a i Slovenske Bistrice ( sjedišta Impol grupe ), smatra dokazom velike povezanosti dviju zemalja, tako da će se, kaže, ” morati naći rješenja i za sva ostala pitanja”. A neriješenih pitanja između ovih dviju država nije mali broj…

I na kraju, samo po sebi nameće se pitanje: Kako to Slovenci mogu, a hrvatske tvrtke nisu mogle, ni uz milijune državnih subvencija, uspješno voditi TLM?

– Ključ uspjeha je u ulaganju u znanje i istraživački rad- odgovorit će državni tajnik Antonić na to pitanje, a siguran je, veli, da će to i hrvatske tvrtke naučiti. Sve je do ljudi- zaključuje. I sustava, dodali bismo. A slovenski sustav, za razliku od hrvatskog, ne tolerira nerad, lopovluk i neodgovornost…

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI