Neovisni novinarski portal
13.11.2019.
kulturno / OTOK
Arhiva: Skupna fotografija sudionika s  prošlih susreta (Foto: Tris/H. Pavić)

Hrvatsko-makedonska tangenta:
Međunarodni književnici plove na Zlarin

Arhiva: Skupna fotografija sudionika s prošlih susreta (Foto: Tris/H. Pavić)

Udruga Hrvatsko-makedonska tangenta i ove godine priređuje tradicionalni Međunarodni književni susret “Sa otoka na kopnu, ka otoku na moru 2019.” na otoku Zlarinu u hotelu Koralj od 31.svibnja do 2. lipnja 2019. Sutra u petak, 31. svibnja, u 15:30 sati je predviđen polazak brodom na Zlarin, a u 17:00 sati svečano otvaranje susreta, predstavljanje sudionika, retrospektiva zlarinskih književnih susreta i književni razgovori. Sudionici ovogodišnjih zlarinskih susreta u organizaciji plodne Tangente će na Zlarin doploviti iz Makedonije, Bugarske, Slovenije, BiH i Hrvatske.

Arhiva: Skupna fotografija sudionika s prošlih susreta (Foto: Tris/H. Pavić)

Gosti iz Makedonije su Ljupčo Arsovski (ambasador i publicist), Frosina Parmakovska (spisateljica, dobitnica nagrade roman godine 2017.), Snežana Stojčevska (književnica i urednica), iz Bugarske Petar Denčev (kazališni redatelj i književnik), iz Slovenije Marija Ivoš (pjesnikinja), te iz BiH: Nikola Šimić Tonin (prozaist, pjesnik, esejist, dramski pisac, književni kritičar), te Zlatko Kramarić (sveučilišni profesor, književnik i diplomat).

Hrvatski sudionici su Dinko Škevin (pjesnik, tekstopisac zabavne glazbe), Edita Vlahov (pjesnikinja), Petar Ivas (pjesnik i prozaist),Duška Krnić (pjesnikinja), Branka Rupić (pjesnikinja), Zvonko Varošanac (novinar i publicist), Ivan Dobra Žirjanin (pjesnik) i Mladen Tabulov Truta (pjesnik i prozaist).

Skup podržavaju i članovi HND-a – Ogranka u Šibensko-kninskoj županiji, Ministarstvo turizma (Pozdravna-poruka-ministra-Cappellija), Grad Šibenik, Turističke zajednice Šibenika Zlarina, te tvrtke Agro Maleš, Djelo i drugi. Na otvaranju će se sudionicima obratiti Sašo Georgievski, predsjednik „Hrvatsko-makedonske tangente“, te Vilijam Lakić, ravnatelj gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ i član Upravnog odbora „Tangente“. Moderator skupa je novinar, voditelj i član Tangente Nikola Urukalo.

Sa susreta otprije pet godina (foto Tris/H. Pavić)

U nastavku je raspored događanja:

“Sa otoka na kopnu, ka otoku na moru”

Petak, 31. svibnja

15:30 Polazak brodom na Zlarin

17:00 Svečeno otvaranje susreta, predstavljanje sudionika, retrospektiva zlarinskih književnih susreta, književni razgovori, uz publiku

Subota, 1. lipnja

10:30 Radni dio, predavanje veleposlanika Ljupča Arsovskog – tema aktualno stanje u Makedoniji, te nastavak Književnog susreta – razgovori književnika, pjesnika i novinara, diskusija, uz publiku

12:30 Razgledanje kulturnih znamenitosti Zlarina

17:00 Glazbeno-književna večer, okrugli stol i čitanje ulomaka, uz publiku

Nedjelja, 2. lipnja

10:30 Brod za Šibenik i kratka šetnja povijesnom jezgrom Šibenika

Književni susreti na Zlarinu (Foto: Tris/H. Pavić)

 

A evo i popratnog najavnog teksta Hrvatsko-makedonske tangente:

 

“Sa otoka na kopnu,

ka otoku na moru”

Moto ove teme povezan je sa osobnim poetskim stazama autora, no uz svu specifiku zemalja, kao i šireg kulturnog konteksta kojem pripadaju autori. Polazimo od jedne antologijske pjesme akademika Bogomila Đuzela “Otok na kopnu”. Ona govori o sudbini Makedonije kao država koja nema izlaz na more i koja je sa svih strana okružena zemljama, paradoksalno, kao nekakav otok na kopnu. Toj zatvorenosti zemlje pridonosi i njena geopolitička pozicija. Sa svojim susjedima, Makedonija je u permanentnim tenzičnim relacijama, koje umjesto otvaranja puteva, komunikacija, razmjene, uporno produciraju ambijent nepovjerenja i zatvorenosti.

Je li se to geopolitičko stanje odražava i na geopolitičke karakteristike i atribute makedonskih pisaca? Naravno da se odražava. Makedonski pisci ne samo što istražuju duboko u sebi metafizičku poziciju osamljenosti bića, na potrebu da se permanentno stvara i traga za svojim korijenima, svojom kulturom i svojim identitetom, da se prepoznaje i definira prostor egzistencije, kao u samom sebi, tako i prema drugima. Oni imaju opsesivnu potrebu širiti svoj prostor, ispitivati i promatrati druge kulture i putovati. Zato kod mnogih autora, a posebno kod učesnika ovog književnog susreta, poezija putovanja, topografija mora, susreti sa drugim kulturama, su konstantno prisutni.

Makedonsku literaturu smatraju mediteranskom literaturom. Makedonija nema more, ali miris mora može se duboko osjetiti u dolinama i na jezerima makedonske zemlje. Uostalom, parafrazirajući velikog pisca Mediterana, Predraga Matvejevića, Mediteran je tamo gdje ima mimoza, smokava i šipka. A, u Makedoniji, ne samo sto je klima iz godine uz godinu sve toplija, već i narod ponovo otkriva i širi svoju topografiju u mediteranskom smislu. Tako, po makedonskim dvorištima, vrtovima i brežuljcima niču masline, kivi i datulje, a na javnim površinama oleandri i palme.

Bit će nam drago sa našim kolegama iz regije razmijeniti misli, stihove i poeziju o otoku i kopnu, o moru i o putovanjima, o osamljenosti i otkrivanju naših različitih kultura koje su od davnina bile u kontaktu i koje se permanentno prožimaju.

Zlarin (Foto: TZ Zlarin)

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI