Neovisni novinarski portal
22.7.2019.
MEDIJI
Ilustracija: autorska prava  (foto TRIS/G. Šimac)

DZNAP i HND:
Tek sad slijedi borba za dio kolača u prihodu od reklama koji monopolisti zarađuju na našem radu

Ilustracija: autorska prava (foto TRIS/G. Šimac)

Koliko znate o Direktivi o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU? Malo, vjerojatno. O njoj vrlo malo znaju i oni koje se podosta ili najviše tiče – novinari. Izuzev rijetko dobro informiranih, o istoj jednako malo ili manje znaju oni koji su konzumenti novinarskog rada – čitatelji. Dakle, Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU vjerojatno je najvažniji događaj vezan uz intelektualna prava novinara ikad, smatra se. Direktiva zakonski regulira neravnoteže vezane uz financijska prava novinara do kojih je dovelo neregulirano tržište. Posljedica je da na autorstvu novinara i izdavača zarađuju monopolistički tehnološki divovi (Google, Facebook… itd.), ubirući novac od reklama povezanih s autorskim sadržajima koje distribuiraju piratiziranjem… ukratko – otuđuju ih bez naknade.

Dakle, s tim što Direktiva (POVEZNICA) uopće znači i kakve promjene može donijeti javnost je slabo upoznata, što nije  čudno jer ni sami novinari, koji bi o tome trebali izveještavati javnost, ne znaju previše o tome. Tijekom sljedeće dvije godine, koliko je preostalo do njezina implementiranja u nacionalno zakonodavstvo, potrebno je ispregovarati što bolje pozicije za struku, adekvatnu naknadu od platformi, ali i pravednu raspodjelu naknada koje će se naplaćivati platformama između novinara i izdavača, upućuju oni kojisu puno bolje upoznati:  Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava. Za novinare je krucijalno i osigurati da „filtriranje“ sadržaja ni u kojem slučaju ne bude zloupotrijebljeno i iskorišteno kao alat za potencijalu cenzuru, upozoravaju.

‘Očekujemo velike otpore’

Stoga je tribina koju su zajednički organizirali Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava i Hrvatsko novinarsko društvo pokušala odgovoriti na nejasnoće, te je najavila edukativne sadržaje, radionice i okrugle stolove, kojima sve zainteresirane strane na koje će nova legislativa imati utjecaja namjerava upoznati s novostima koje nam donosi.

Ilustracija: autorska prava (foto TRIS/G. Šimac)

– Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a izglasana je i objavljena u službenom glasilu EU-a. No, tek sad, u sljedeće dvije godine, kad istječe rok za implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, slijedi borba za dio kolača u prihodu od reklama koji monopolističke internetske platforme zarađuju na autorskim sadržajima novinara i kreativnih i kulturnih industrija. Očekujemo velike otpore, na kakve smo nailazili tijekom godina u kojima su uspjele snažnim lobiranjem odgađati donošenje direktive – poručili su s današnje tribine održane u Novinarskom domu u Zagrebu „Autorska prava novinara: što nam donosi Direktiva?“ organizatori, Hrvatsko novinarsko društvo i Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava.

-Direktiva će ojačati naše nakladnike, a time će i struka biti ekonomski neovisnija i otpornija na pritiske oglašivača i politike, no i oni moraju biti spremni na pravednu raspodjelu naknada od prihoda koje bismo zajedno trebali izboriti od internetskih platformi – istaknula je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner i dodala da je za novinare krucijalno pitanje osigurati da „filtriranje“ sadržaja ni u kojem slučaju ne bude zloupotrijebljeno i iskorišteno kao alat za potencijalu cenzuru.

‘Da se i svi novinari EU udruže…’

Da se novinski izdavač sada jako teško može nositi s online tržištem na kojem je sve uglavnom besplatno i ne može naplaćivati svoj sadržaj upozorila je Romana Matanovac Vučković, savjetnica ministrice kulture i voditeljica poslijediplomskog studija “Intelektualno vlasništvo”.

Ilustracija: autorska prava (foto TRIS/G. Šimac)

-A novinar kao pojedinačni autor ne može ništa. Da se i svi novinari EU udruže, nemaju dovoljno novca da se tužbama mogu nositi s platformama. Mogu samo mediji, izdavači, kao nositelji prava. Bilo je i tužbi. No, sve se raspadne u trenutku kad morate dokazivati da ste sami nositelji sadržaja. Ili Google jednostavno isključi uslugu, a onda kreću pitanja o cenzuri, informiranju javnosti, demokratskom društvu… – analizirala je aktualnu situaciju R. Matanovac Vučković argumetirajući benefite koje će donijeti direktiva preko sustava kolektivne zaštite.

Kritičari direktive uglavnom se referiraju na opasnosti od cenzure i tehnološkog nazadovanja.

-Donošenje  novih i novih birokratskih i nerazumnih, priglupih regulativa Europsku uniju osuđuje na tehnološko nazadovanje, uz gušenje osobnih i ekonomskih sloboda. Pokušaji zakonodavne zaštite gospodarskih modela 19. stoljeća i restriktivno reguliranje modernih tehnologija koje EU očito ne razumije i uz koje sve više zaostaje, može, uz gospodarsku stagnaciju, u konačnici rezultirati i političkom propašću takvog koncepta – sumnjičav je, pak, Lucijan Carić, stručnjak za zaštitu informacijskih sustava u DefenseCode-u.

‘Uravnotežena tržišna utakmica’

No, ne odnosi se nova regulativa samo na novinare i izdavače, nego i na ostale kreativne i kulturne industrije.

Ilustracija: autorska prava (foto TRIS/G. Šimac)

-Njezino je usvajanje prilika za konačno uređenje digitalnog tržišta kreativnih sadržaja s čijih se polica i štandova dosad uzimalo za malu ili nikakvu cijenu. Glazba se ilegalno postavljala i skidala, fotografije su se preuzimale bez ikakve naknade, a tekstovi prenosili bez minimuma korektnosti i obeštećenja za autore i nakladnike. Kreatori tog sadržaja cijelo su vrijeme promatrali kako se njihov rad obezvređuje dok su, istodobno, velike tehnološke kompanije poput YouTubea i Facebooka, zadovoljno trljale ruke gomilajući oglašivačke svote koje im je taj promet donosio i skrivajući se u „sigurne luke“ – komentirao je Milan Majerović-Stilinović, voditelj komunikacija HDS-ZAMP-a.

Usvajanjem direktive započeo je, kaže, proces koji bi za sve dionike konačno trebao osigurati uravnoteženu tržišnu utakmicu, a građanima omogućiti da na internetu još jednostavnije uživaju u ponudi kreativnih djela. Jer direktiva dopušta korisnicima da slobodno generiraju i učitavaju sadržaje, u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature i parodije. No, pojavom termina poput „EU direktive“, „autorskih prava“ i „digitalnog tržišta“ u javnom diskursu, skrenula se i pozornost šire javnosti na važnost i ulogu kreativaca, kako u formiranju kulturnog identiteta zajednice, tako i u pokretanju njezina gospodarskog rasta i razvoja. Činjenica je da je digitalna domena jedna od glavnih poslovnih domena budućnosti i zato je važno da europski i hrvatski kreativci mogu sudjelovati u njezinu razvoju, istaknuto je.

O DZNAP-u  i HND-u

DZNAP, odnosno Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava. Ciljevi društva su okupljanje novinara – autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara. Predsjednica DZNAP-a je Valentina Wiesner, a glavni tajnik Igor Vukić.

HND – Hrvatsko novinarsko društvo utemeljeno je 18. prosinca 1910. godine, član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko dvije i pol tisuće članova.
Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja, promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima, čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola, materijalna i socijalna zaštita novinara.

Ilustracija: autorska prava (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI