Projekt “Centar oblikovanja svakodnevice” polazi od teze kako između kulture i svakodnevnog života postoji duboka veza, odnosno kako kulturne i kreativne aktivnosti, u najširem spektru značenja, a posebno u području dizajna, imaju sveprisutan učinak na oblikovanje naših životnih okruženja, odnosno na promišljanje kako živote svih nas učiniti kvalitetnijima, iskustveno bogatijima, stimulativnijima i slojevitijima. U okviru projekta provodit će se i niz programskih aktivnosti čija je namjera doprinijeti povećanju svijesti lokalne zajednice o važnost i utjecaju dizajna u kontekstu kulture svakodnevnog života građana.
Radionica “Naslijeđe i baština za oblikovanje budućnost” kao polaznu točki koristi najpoznatiji intermedijalni projekt zajednice i uspješnog zagovaranja obnove moderne i suvremene arhitekture u Republici Hrvatskoj – “Vitić pleše”; ona istražuje razne primjere baštine, baštinjenja i nasljeđivanja te mogućnost primijenjene projektne metodologije na nove slučajeve baštine, naslijeđa i urbanog oblikovanja.
Radionica će se održati kroz ožujak i travanj u četiri termina: 9., 16., 23. ožujka i 13. travnja od 9 do 17 h u prostorijama zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade-POGON
Maksimalan broj polaznika je 20, a prijave traju do popunjenja kapaciteta radionice(radionica je besplatna i ima uključen topli obrok u tijeku provedbe).

Voditelji radionice su Sandra Uskoković, povjesničarka umjetnost i teoretičar prostora te moderne i suvremene arhitekture, umjetnost i urbanizma, Marko Sančanin, arhitekt i aktivist te Boris Bakal, intermedijalni umjetnik.

Prijavni obrazac i detalje o radionici, literaturi i voditeljima možete pronaći na stranicama međunarodne umjetničke i produkcijske platforme Bacači Sjenki.

Projekt” Vitić pleše”-umjetnik kao pokretač promjena

“Vitić pleše” je najduži “projekt zajednice” u Hrvatskoj i jedan od najdužih te najuspješnijih na svijetu. Projekt je bio fokusiran na višestambenu i poslovnu zgradu (Blok Narodne banke), u Laginjinoj ulici u Zagrebu, koju je kasnih 50-tih godina prošlog stoljeća zamislio šibenski arhitekt Ivan Vitić. Ta zgrada, koju je 1962. izgradila Industrogradnja, predstavlja ikonu hrvatske poslijeratne arhitekture.
Zahvaljujući projektu “Vitić pleše” zgrada je zaštićena kao pojedinačno kulturno dobro. Nakon što je godinama bila zapuštena, posredstvom istog projekta te uz sudjelovanjem suvlasnika u borbi za obnovu, zgrada je nakon dvije godine radova u potpunosti obnovljena u rujnu prošle godine. Ta obnova predstavlja najveći pothvat obnove naslijeđa modernističke arhitekture u Hrvatskoj, a ostvarena je zajedničkim financiranjem suvlasnika/stanara zgrade, Grada Zagreba iz “Fonda spomeničke rente” te iz Europskog fonda za učinkovitost.
Započet u 2003. godini, projekt “Vitić pleše” je tijekom 15 godina prerastao u humano-urbanu multidisciplinarnu mrežu suradnje različitih institucija, aktivista i umjetnika u formi različitih kulturno–umjetničkih aktivnost (predavanja, koncert, performansi na krovnoj terasi, radionica metodologije projekta u drugim gradovima, državama i kontinentima) te ujedno postao ilustrativan primjer za primjenu ove ili slične metodologije na druge građevine u svijetu koje dijele slične probleme i slične sudbine.

Vitićeva zgrada u Laginjinoj ulici u Zagrebu/Izvor: Bacači sjenki