Šibensko gradsko vijeće sutra bi trebalo donijeti odluku o gašenju festivala klasične glazbe “Musica appassionata”. Razlog gašenja? Novi ravnatelj šibenskog kazališta, glumac Jakov Bilić, u svoj četverogodišnji program po kojem je i izabran nije uvrstio taj festival.
Uz to postoje i neusklađeni akti. Naime, iako je Gradsko vijeće Šibenika 2010. godine donijelo odluku o osnivanju festivala “Musica appassionata” to nikad nije bilo “implementirano ni u Statut ni u Odluku o osnivanju HNK u Šibeniku” kako se navodi u Prijedlogu Odluke o stavljanju izvan snage Odluke o osnivaju Festivala klasične glazbe „Musica Appassionata, o kojem će sutra odlučivati šibenski gradski vijećnici. Zanimljivo je kako su čak četiri ravnatelja kazališta propustila odraditi potrebno usklađivanje, a sve ove godine na to ih nije upozorila ni Gradska uprava.
Dodatni razlog treba tražiti i u tome kako je festival i financijski teret za kazalište.
U dokumentu Izmjene i dopune plana rada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku (dostupan na stranicama HNK), Jakov Bilić navodi kako će glazbena produkcija i organiziranje koncerata u organizaciji kazališta biti prilagođeni financijskoj konsolidaciji poslovanja:
“Ovaj aspekt rada kazališta u što skorije vrijeme treba odvojiti od same kuće, jer potrebe za ovakvom djelatnošću u gradu znatno premašuju mogućnosti Kazališta, dok druge institucije znatno lakše organiziraju ovakva događanja. Šibensko kazalište će u sljedećoj godini održati samo koncerte koji su dogovoreni do 12. rujna 2018. godine. Kroz 2019. godinu pokušat će se iznaći rješenje koje bi zadovoljilo i publiku i poslovanje Kazališta.“
Grad ne želi jedini festival klasične glazbe
Gašenjem festivala kazalište će se kratkoročno osloboditi neželjenog tereta, a novom ravnatelju se otvara prostor da u “potpunosti ispuni Plan i Program za kojeg je dobio povjerenje osnivača“.
A dugoročno? Dugoročno grad gubi jedini festival klasične glazbe koji je u Šibenik dovodio renomirane hrvatske i svjetske glazbenike kao što su: pijanistica Martina Filjak, violinist Stefan Milenković, sopranistica Valentina Fijačko, gitarist Edin Karamazov, violončelistica Monika Leskovar, Gudački kvartet Rucner, gitarist Petrit Çeku, Zagrebačka filharmonija,…
No to nitko u lancu odlučivanja očito nije uzeo u obzir.
Zar festival nakon 11 godina postojanja nije zavrijedio da se o njemu povede ozbiljnija i šira rasprava pa tek onda donese odluka o njegovoj sudbini?
Upravo ta lakoća odbacivanja najviše smeta Neru Gojanović koja je pokrenula festival i bila njegova voditeljica.
Još uvijek joj, kaže, nije jasno da je festival pred ukidanjem:
-Meni se još uvijek čini kao da se to ne događa, ali mi je neprihvatljivo. Kad se nešto jako dugo stvara u maloj sredini kao što je Šibenik onda je uistinu velika rijetkost da se tako nešto dekretom ugasi. Svatko tko je nešto kreirao i stvarao zna koliko je teško ponovno iz pepela nešto sagraditi.
Nera Gojanović/Foto: Tris/H.Pavić
Van grada ga slave, a unutra “potapaju”
Ako se festival ukine svijet neće stati, govori Nera Gojanović:
-Ali će Šibenik izgubiti jednu izuzetno vrijednu kulturnu manifestaciju koja je apsolutno bila brand grada Šibenika, što se tiče područja klasične glazbe, jer ništa takvo nismo ni imali. Festival nije bio važan zato što je to bio jedini nego zato što je bio kvalitetan, sigurna je Gojanović.
S tim se slažu i oni koji su posljednjih dana dali podršku festivalu, a bilo ih je puno, sa svih strana:
-I to od ljudi iz svih svera kulturnog života, ne sam o glazbenika. Meni je to dovoljna potvrda važnosti građenja, održavanja i čuvanja jedne takve manifestacije u sredini kako što je Šibenik, kaže Gojanović koja je vijest o mogućem gašenju festivala proširila u umjetničkim krugovima.
Među onima koji su uputili podršku festivalu je šibenski orguljaš Pavao Mašić koji smatra smatra kako treba naći model da takva manifestacija opstane:
“Ovim putem iskazao bih potporu festivalu klasične glazbe “Musica appassionata”, kojemu, kako sam mailom obaviješten, nakon 11 godina održavanja prijeti ukidanje. Iako nisam upoznat s konkretnim razlozima ukidanja, iskazao bih potporu ovom događanju koje sustavno promovira klasičnu glazbu, jer iz vlastitog iskustva znam koliko jedna sredina osiromašuje u duhovnom i umjetničkom smislu kada nestane organizirane ponude klasične glazbe u njezinim okvirima. Takvih primjera, nažalost, imamo i u Zagrebu gdje je prije nekoliko godina ukinuto više koncertnih ciklusa, čiji se nedostatak itekako osjeća i među publikom i među umjetnicima. Stoga valja inzistirati da se pronađe održiv i moguć model da ovakva manifestacija nastavi djelovanje u smislu organizacije koncerata klasične glazbe i ponude najboljih umjetničkih sadržaja građanima Šibenika“, piše Mašić u svojoj poruci podrške koju je poslao Neri Gojanović.
I najbolja hrvatska pijanistica Martina Filjak, koja je na festivalu gostovala već prve godine, također želi opstanak festivala:
“Grad Šibenik svima je u mislima i srcu kao grad višestoljetne visoke i plemenite kulture i umjetnosti. U tu se tradiciju logično i umjesno nadovezao festival klasične glazbe ‘Musica appassionata’ te gradu podario dodatnu dimenziju konstantnog ostvarivanja i prisutnosti vrhunskih glazbenih doživljaja u području klasične glazbe. Svesrdno podržavam nastavak i daljnje održavanje ove vrijedne manifestacije“.
Upravo se njenog prvog nastupa prisjeća Nera Gojanović:
-Martina Filjak je imala koncert u kazalištu u kojem je bilo oko 15 ljudi. Mene je bilo sram. No tada smo na teži naći shvatili kako publika ljeti očito ne želi ići u kazalište. Već sljedeće godine smo program organizirali na drugim, otvorenim, prostorima: u samostanskom vrtu sv. Lovre, klaustru samostana sv. Frane, katedrali sv Jakova, Sokolarskom centru, Trgu Republike Hrvatske,…i na kraju smo uspostavili suradnju s Tvrđavom kulture pa smo za otvaranje jubilarnog desetog festivala na tvrđavi sv. Mihovila imali koncert Stefana Milenkovića, Rohana De Silve i Sudar Percussiona, a na Baroneu program “Opera pod zvijezdama” sa najeminentnijim hrvatskim opernim imenima…
Planova je bilo i za ovu godinu:
– Ja još uvijek ne mogu reći da se to ove godine neće dogoditi, jednostavno to ne želim reći jer mi je neprihvatljivo. Kad vam na koncert klasične glazbe dođe 300, 500 pa 1 000 ljudi to je znak da smo ostvarili ciljeve koje smo sami sebi zadali, a to je da klasičnu glazbu približimo što veće broju ljudi i da im pružimo priliku da uživaju u stvarnim vrijednostima klasične glazbe.
Nera Gojanović nam pokazuje i listu sa više od 120 potpisnika koju su do sad podržali inicijativu da se ne ukine “Musica appassionata”, a među kojima su: operna diva Dunja Vejzović, pijanist Maksim Mrvica, violinist Tonko Ninić, orguljaš i čembalist Pavao Mašić, primadona Lidija Horvat Dunko, violinist Stefan Mkilenković, pijanistica Martina Filjak, ravnatelj KV “Vatroslav Lisinski Dražen Siriščević, redateljica Nenni Delmestre, umjetnički ravnatelj glazbenih večeri u sv. Donatu pijanist Jurica Šoša, gitarist Darko Petrinjak, solist kazališta „Komedija“ Đani Stipaničev,..(POVEZNICA na listu potpisnika podrške koju nam je proslijedila Nera Gojanović).
Stefan Milenković i Rohan De Silve na tvrđavi sv. Mihovila/Foto:Tris/J.Krnić
Kazalište očito više ne želi festival ali je pitanje zašto ga ne želi ni Grad Šibenik?
-Očito za taj festival u Šibeniku nema mjesta nigdje obzirom da ga se želi na ovakav način ukinuti. Meni samo ostaje enigma zašto, jer se istovremeno kako alternativa ne nudi ništa drugo.
Nera Gojanović, koja je u šibenskom kazalištu zaposlena kao suradnica za glazbene i glazbeno-scenske programe, kaže kako pozdravlja najavu ravnatelja kako će u šibenskom kazalištu biti više glazbeno-scenskih program ali, dodaje, ne može se miješati kruške i jabuke jer koncert klasične glazbe i glazbeno-scenski program nisu ista stvar.
Na gradskom vijeću sutra će se naći i Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni programskog i financijskog okvira Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za razdoblje od 2019. do 2022. kojim se kazalište obvezuje da će imati 15 glazbeno-scenskih programa godišnje. Prema još uvijek važećem programskom okviru obveza kazališta odnosila se na najmanje 10 koncerata klasične glazbe u sklopu glazbeno-scenskog programa.
Na pitanje hoće li možda samostalno pokušati organizirati 12. festival, ako ga Gradsko vijeće sutra odluči ugasiti, Nera Gojanović odgovara kako bi to bilo utopijsko razmišljanje:
-Nije dobro kada se kultura jednog grada svede na inicijative pojedinaca. Grad treba promišljati o svom kulturnom identitetu i ponudi. Svaki grad, koji želi biti gradom, mora imati i klasičnu glazbu.
Sudar Percussion/Foto:Tris/J.Krnić
O sudbini festivala odlučuje Gradsko vijeće
Teško je povjerovati kako su neusklađeni akti osnova da se nešto ukine ali to se ne bi ni spominjalo da Grad Šibenik taj festival želi zadržati. Da Šibenik želi zadržati festival “Musica appassionata” problem ne bi bile ni financije ali ni eventualno nezadovoljstvo načinom upravljanja festivalskim financijama ili samom voditeljicom. Grad je uostalom donio odluku o osnivanju festivala pa bi valjda trebao moći i promijeniti voditeljicu festivala ako nije zadovoljan njenim radom.
U šibenskoj gradskoj upravi nisu osobito željeli komentirati slučaj festivala “Musica appassionata”. O tome odlučuje Gradsko vijeće u petak, poručuju:
“Gradonačelnik Željko Burić, kao i nadležni Upravno odjel uvažavali su program rada ranijih ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Kazališno vijeće kao stručno tijelo, te ni u ovoj situaciji nema razloga za drugačijim postupanjem.
O daljnjoj opstojnosti festivala klasične glazbe Musica Appassionata, odnosno Prijedlogu stavljanja van snage Odluke o osnivanju Festivala, raspravljat će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća, tijela koje je prvobitno i donijelo odluku o pokretanju ove manifestacije.
Treba pojasniti kako potencijalno ukidanje ovog Festivala nikako neće značiti nedostatak klasičnog glazbenog programa za šibensku publiku. Štoviše, novi glazbeno-scenski program predviđa još bogatiju ponudu šibenskog HNK-a i u klasičnom dijelu programa, samo u nešto drugačijoj formi.”
Dakle i dalje ćemo uživati u “klasičnim notama” samo u drugoj formi jer ove “zanosne, strastvene” su izašle iz forme. A možda “Musica appassionata” pada kao rezultat prestanka “uvažavanja rada ranijih ravnatelja”.
